ASIRSKA svjetska sila opustošila je Samariju, prijestolnicu desetplemenskog izraelskog kraljevstva. Asirija je dugo predstavljala prijetnju i Judi. Poruka koju je judejski prorok Nahum imao za asirsku prijestolnicu Ninivu zapisana je u biblijskoj knjizi koja nosi njegovo ime. Pisanje te knjige završeno je prije 632. pr. n. e.

Sljedeća svjetska sila bilo je Babilonsko Carstvo, kojim su ponekad vladali kaldejski kraljevi. U knjizi proroka Habakuka, koja je bila dovršena otprilike 628. pr. n. e., nalazimo proročanske objave o tome kako će se Jehova poslužiti Babiloncima da kazni Judejce te što će na koncu snaći tu svjetsku silu.

Sefanija, koji je bio iz Jude, služio je kao prorok prije Nahuma i Habakuka. Prorokovao je više od 40 godina prije razorenja Jeruzalema 607. pr. n. e., prenoseći Judi poruku osude i nade. Biblijska knjiga proroka Sefanije ujedno sadrži objave protiv drugih naroda.

“Objava protiv Ninive” došla je od Jehove Boga, koji je “spor na gnjev i silne je moći”. Iako je on “tvrđava u dan nevolje” onima koji kod njega traže utočište, Ninivu je čekalo razorenje (Nahum 1:1, 3, 7).

“Jehova će obnoviti ponos Jakovljev”, objavio je Nahum. No poput ‘lava koji razdire plijen’, Asirija je tlačila Božji narod. Jehova je rekao da će ‘spaliti njezina bojna  kola i da će mač progutati njene lavove mlade’ (Nahum 2:2, 12, 13). Ninivi je objavio: “Teško gradu krvožednome!” “Svi koji čuju vijest o tebi likujući će zbog tebe pljeskati rukama” i radovati se (Nahum 3:1, 19).

Odgovori na biblijska pitanja:

1:9 — Što je “potpuno uništenje” Ninive značilo za Judu? Ono joj je donijelo trajno izbavljenje od Asirije. “Nevolja se neće drugi put podići.” Govoreći o Ninivi kao da više ne postoji, Nahum je napisao: “Gle, na gorama su noge onoga koji donosi dobru vijest, onoga koji objavljuje mir. Slavi blagdane svoje, Juda!” (Nahum 1:15).

2:6 — Koja su “vrata na rijekama” bila otvorena? Ta vrata odnosila su se na dio zidina Ninive koji je raznijela nabujala voda Tigrisa. Godine 632. pr. n. e., kad su Babilonci i Medijci udruženim snagama napali Ninivu, stanovnici tog grada nisu se naročito bojali za svoju sigurnost. Iza svojih visokih zidina osjećali su se sigurno i bili su uvjereni da nitko ne može prodrijeti u njihov grad. Međutim, uslijed velikih kiša Tigris se počeo izlijevati iz korita. Povjesničar Diodor rekao je da je zbog toga bio “poplavljen dio grada i srušen dobar dio zidina”. Tako su vrata na rijeci bila otvorena i Niniva je bila osvojena jednako brzo kao što vatra proguta sasušenu strnjiku, kako je i bilo prorečeno (Nahum 1:8-10).

3:4 — U kom je pogledu Niniva bila poput bludnice? Niniva je varala druge narode obećavajući im prijateljsku pomoć, a zapravo ih je ugnjetavala. Naprimjer, Asirija je pomogla judejskom kralju Ahazu da osujeti urotu koju su skovali Sirija i Izrael. No s vremenom je “asirski kralj (...) došao na [Ahaza] i počeo mu zadavati nevolje” (2. Ljetopisa 28:20).

Pouke za nas:

1:2-6 To što će se Jehova osvetiti svojim neprijateljima koji ne žele biti odani isključivo njemu pokazuje da on očekuje da mu njegovi sluge budu potpuno odani (2. Mojsijeva 20:5).

1:10 Goleme zidine koje su imale na stotine tornjeva nisu spriječile ispunjenje Jehovine osude protiv Ninive. Današnji neprijatelji Jehovinog naroda neće moći izbjeći njegove presude (Mudre izreke 2:22; Danijel 2:44).

Prva dva poglavlja knjige proroka Habakuka razgovor su između njega i Jehove Boga. Uznemiren zbog onog što se događalo u Judi, Habakuk je upitao Boga: “Zašto puštaš da vidim zlo i zašto gledaš nevolju?” Jehova mu je odgovorio: “Podižem Kaldejce, narod okrutan i neobuzdan.” Prorok je bio iznenađen time što je Bog odlučio kazniti Judu pomoću tog naroda koji “nevjeru čini” (Habakuk 1:3, 6, 13). Jehova je zajamčio Habakuku da će pravednik ostati na životu i da neprijatelj neće umaći kazni. Osim toga, Habakuk je zapisao peterostruku objavu: “Teško onome...”, a bila je upućena neprijateljima Kaldejcima (Habakuk 2:4).

Moleći se za milost, prorok Habakuk je “u tužaljkama” govorio o tome kako je Jehova u prošlosti pokazao svoju golemu moć, naprimjer kod Crvenog mora, u pustinji i u Jerihonu. Isto tako, prorekao je da će Jehova s gnjevom uništiti svoje neprijatelje u Harmagedonu. Na kraju te molitve rekao je: “Jehova, Svevišnji Gospodin, snaga je moja, on će mi dati noge kao u košute  i po uzvišicama mojim dat će mi da hodam” (Habakuk 3:1, 19).

Odgovori na biblijska pitanja:

1:5, 6 — Zašto možda Židovi nisu mogli povjerovati da će Jehova podignuti Kaldejce protiv Jeruzalema? Kad je Habakuk počeo prorokovati, Egipat je već imao veliku moć nad Judom (2. Kraljevima 23:29, 30, 34). Iako su Babilonci stjecali prevlast, njihova vojska još nije bila porazila faraona Neha (Jeremija 46:2). Osim toga, u Jeruzalemu se nalazio Jehovin hram, a Davidova kraljevska loza otamo je neprekidno vladala. Tadašnjim je Židovima Božje “djelo”, odnosno to da će dopustiti Kaldejcima da razore Jeruzalem, djelovalo nezamislivo. No bez obzira na to koliko im je bilo teško povjerovati u Habakukove riječi, vizija o razorenju Jeruzalema koje su izvršili Babilonci ispunila se 607. pr. n. e. (Habakuk 2:3).

2:5 — Tko je “čovjek” o kojem se govori u ovom retku i zašto on “neće dostići cilj svoj”? Taj je “čovjek” predočavao Babilonce, koji su zahvaljujući svojim vojnim vještinama osvajali druge narode. Opijen pobjedom nalikovao je čovjeku pijanom od vina. No on nije uspio skupiti sve narode k sebi jer se Jehova poslužio Medijcima i Perzijancima da ga unište. Danas tog “čovjeka” sačinjavaju političke sile. I on je “opijen” samouvjerenošću i drskošću te ima nezasitnu želju za širenjem svoje moći. No on neće dostići svoj cilj da “k sebi skupi sve narode”. Samo Božje Kraljevstvo može ujediniti ljude (Matej 6:9, 10).

Pouke za nas:

1:1-4; 1:12–2:1 Habakuk je postavio iskrena pitanja i Jehova je odgovorio na njih. Pravi Bog sluša molitve svojih vjernih slugu.

2:1 Poput Habakuka, i mi trebamo ostati duhovno budni i aktivni. Isto tako, trebamo biti spremni promijeniti svoje razmišljanje u skladu s “ukorom”, odnosno opomenama koje dobijemo.

2:3; 3:16 Nemojmo izgubiti osjećaj hitnosti dok s vjerom čekamo Jehovin dan!

2:4 Da bismo preživjeli predstojeći Jehovin dan suda, moramo mu ostati vjerni (Hebrejima 10:36-38).

2:6, 7, 9, 12, 15, 19 Nevolja će sigurno snaći onoga tko je pohlepan za nepoštenim dobitkom, tko ljubi nasilje, čini nemoral ili sudjeluje u idolopoklonstvu. Moramo se kloniti takvih osobina i postupaka.

2:11 Ako mi ne budemo razotkrivali zloću ovog svijeta, “kamen će žalosno vikati”. Važno je da hrabro propovijedamo poruku o Kraljevstvu!

3:6 Kad Jehova počne izvršavati svoju presudu, u tome ga ništa neće moći spriječiti, pa čak ni ljudske organizacije koje izgledaju stabilne poput gora i brda.

3:13 Dobili smo obećanje da uništenje u Harmagedonu neće biti prepušteno slučaju. Jehova će spasiti svoje vjerne sluge.

3:17-19 Iako sve nas mogu snaći nevolje prije i tijekom Harmagedona, možemo biti uvjereni da će nam Jehova davati snagu dok mu radosno služimo.

U Judi je bilo rašireno obožavanje Baala. Jehova je preko svog proroka Sefanije rekao: “Dignut ću ruku svoju na Judu i na sve stanovnike Jeruzalema.” Sefanija je upozorio: “Dan Jehovin je blizu” (Sefanija 1:4, 7, 14). Samo oni koji su udovoljavali Božjim zahtjevima bili su “zaštićeni” u taj dan (Sefanija 2:3).

 “Teško gradu (...) nasilničkom” — Jeruzalemu! “‘Čekajte me’, kaže Jehova, ‘do dana kad ću ustati na plijen, jer moja je odluka da skupim narode (...) kako bih izlio na njih osudu svoju.’” No Bog je obećao: “Stvorit ću vam dobro ime i pribaviti hvalu među svim narodima na zemlji, kad vratim zarobljeni narod vaš pred očima vašim” (Sefanija 3:1, 8, 20).

Odgovori na biblijska pitanja:

2:13, 14 — Čiji je “glas pjevao” u Ninivi koja je bila u potpunosti razorena? Budući da je Niniva postala stanište divljih životinja i ptica, glas koji je pjevao odnosio se na ptičji pjev i možda na fijukanje vjetra kroz prozore praznih kuća.

3:9 — Što je “čist jezik” i kako ga govorimo? To je istina o Bogu zapisana u njegovoj Riječi, Bibliji. “Čist jezik” uključuje sva istinita biblijska učenja. Mi ga govorimo tako što vjerujemo u ta učenja, točno ih prenosimo drugima i živimo u skladu s Božjom voljom.

Pouke za nas:

1:8 Izgleda da su neki u Sefanijino vrijeme tražili priznanje okolnih naroda tako što su “nosili haljine tuđinske”. Doista bi bilo nerazumno kad bi se današnji Jehovini sluge na sličan način pokušavali prilagoditi svijetu!

1:12; 3:5, 16 Jehova je slao svoje proroke da upozore njegov narod na njegove sudske odluke. Činio je to unatoč tome što su mnogi Židovi bili poput taloga na dnu vinske bačve, odnosno živjeli su svoj život i bili ravnodušni prema njegovoj poruci. Dok se približava Jehovin dan, ne bismo smjeli dozvoliti da zbog ravnodušnosti ljudi naše “ruke klonu”, već trebamo ustrajno i revno objavljivati poruku o Kraljevstvu.

2:3 Samo nas Jehova može spasiti u dan svoga gnjeva. Da bismo i dalje imali njegovu naklonost, trebamo “tražiti Jehovu” tako da temeljito proučavamo njegovu Riječ, Bibliju, tražimo njegovo vodstvo u molitvi i razvijamo sve prisniji odnos s njim. Moramo “tražiti pravednost” tako da vodimo moralno čist život. Također trebamo “tražiti krotkost” tako da se učimo biti krotki i podložni.

2:4-15; 3:1-5 Na dan izvršenja Jehovine osude svijet kršćanstva i svi koji su ugnjetavali Božji narod doživjet će isto što i drevni Jeruzalem i okolni narodi (Otkrivenje 16:14, 16; 18:4-8). Trebamo neustrašivo objavljivati Božje presude.

3:8, 9 Dok čekamo Jehovin dan, mi se pripremamo za preživljavanje na taj način što učimo govoriti “čist jezik” i ‘prizivamo njegovo ime’ tako što smo mu predali svoj život. Osim toga, mi složno služimo Jehovi zajedno s njegovim narodom i prinosimo mu “žrtvu hvale” kao dar (Hebrejima 13:15).

Psalmist je u pjesmi rekao: “Još malo i zloga više neće biti. Pogledat ćeš na mjesto njegovo, a njega neće biti” (Psalam 37:10). Kad razmišljamo o onome što je u knjizi proroka Nahuma bilo prorečeno o Ninivi, a u knjizi proroka Habakuka o Babilonu i o otpadničkom Judi, nimalo ne sumnjamo u to da će se psalmistove riječi ispuniti. No koliko još moramo čekati?

“Blizu je veliki dan Jehovin”, stoji u Sefaniji 1:14. “Blizu je i ide vrlo brzo.” Osim toga, knjiga proroka Sefanije govori nam kako možemo biti zaštićeni u taj dan i kako se već sada možemo pripremiti za preživljavanje. Da, “riječ je Božja živa i djelotvorna” (Hebrejima 4:12).