1. Kako si se osjećao kad si prvi put iskusio blagoslove duhovnog raja?

KAD smo se tek odvojili od zlog svijeta i počeli se sastajati s Jehovinim slugama, vjerojatno smo bili sretni što možemo osjetiti njihovu srdačnost, ljubav i brigu. Koliko se samo Jehovin narod razlikuje od bezobzirnih, svadljivih i mržnjom ispunjenih ljudi koje Sotona drži u svojoj vlasti! Postali smo dio duhovnog raja u kojem vlada mir i jedinstvo (Iza. 48:17, 18; 60:18; 65:25).

2. (a) Što može utjecati na naš stav prema drugima? (b) Što možda trebamo poduzeti?

² Međutim, kako vrijeme prolazi, nesavršenost nas može navesti da počnemo drugačijim očima gledati na svoju braću. Možda preuveličavamo njihove mane umjesto da gledamo na sve njihove duhovne kvalitete. Jednostavno govoreći, zaboravimo gledati na njih onako kako ih Jehova vidi. Ako nam se to dogodi, vrijeme je da razmislimo o svom stavu i uskladimo ga s Jehovinim jasnim gledištem (2. Mojs. 33:13).

3. S čime Biblija uspoređuje kršćansku skupštinu?

³ Prema 1. Korinćanima 12:2-26, apostol Pavao je skupštinu pomazanih kršćana usporedio s tijelom koje ima “mnogo udova”. Kao što se dijelovi tijela međusobno razlikuju, tako se i članovi skupštine znatno razlikuju po svojim osobinama i sposobnostima. No Jehova prihvaća sve njih iako su različiti. On ljubi i cijeni svakog člana skupštine. Zato Pavao i nama savjetuje da se “jednako brinemo jedni za druge”. To može biti teško jer se po naravi drugi možda razlikuju od nas.

4. Zašto možda trebamo promijeniti svoj stav prema braći?

⁴ Možda čak naginjemo tome da se usredotočujemo na slabosti naše braće. To bi se moglo usporediti s korištenjem fotoaparata s objektivom koji obuhvaća samo usko područje. No Jehova takoreći gleda kroz širokokutni objektiv, tako da vidi sam objekt, ali i širu okolinu. Mi smo možda skloni tome da “zumiramo” nešto što nam se ne sviđa, dok Jehova vidi cjelokupnu osobu, pa tako i sve njene dobre osobine. Što više oponašamo Jehovu, to možemo više doprinijeti tome da u skupštini rastu ljubav i jedinstvo (Efež. 4:1-3; 5:1, 2).

5. Zašto nije ispravno osuđivati druge?

⁵ Isus je znao da su nesavršeni ljudi često skloni osuđivati druge. Savjetovao je: “Prestanite suditi, da vam se ne sudi” (Mat. 7:1, bilješka). To im je rekao jer je znao da mnogi koji su ga slušali već imaju naviku kritizirati druge. Imamo li možda i mi tu naviku? Ako imamo, moramo dati sve od sebe kako bismo je iskorijenili da ne bismo bili osuđeni. Doista, tko smo mi da osuđujemo nekoga koga je Jehova imenovao za određenu službu ili da kažemo kako on ne bi trebao biti dio skupštine? Možda neki brat doista ima određene mane, ali ako ga Jehova prihvaća, bi li bilo ispravno da ga mi odbacujemo? (Ivan 6:44). Da li zaista vjerujemo da Jehova vodi svoju organizaciju i da će u vrijeme koje on odredi poduzeti potrebne promjene ako je to neophodno? (Pročitaj Rimljanima 14:1-4.)

6. Kako Jehova gleda na svoje sluge?

⁶ Kod Jehove je prekrasno to što on u svakom kršćaninu može vidjeti što bi sve u novom svijetu kao savršeni čovjek mogao postići. Isto tako, on zna koliki je duhovni napredak ta osoba već postigla. Zato nema razloga koncentrirati se na svaku našu manu. U Psalmu 103:12 čitamo: “Koliko je istok daleko od zapada, toliko od nas udaljuje prijestupe naše.” Zar nismo zahvalni Jehovi na tome? (Psal. 130:3).

7. Što učimo iz Jehovinog stava prema Davidu?

⁷ U Bibliji nalazimo dokaze da se Jehova usredotočuje na naše dobre strane, što je divno obilježje njegove osobnosti. On je za  Davida rekao: ‘Sluga moj David držao je zapovijedi moje i bio mi odan svim srcem svojim, čineći samo ono što je pravo u očima mojim’ (1. Kralj. 14:8). Naravno, znamo da je David učinio neke neispravne stvari. Pa ipak, Jehova se odlučio usredotočiti na njegove dobre osobine jer je znao da David ima čestito srce (1. Ljet. 29:17).

8, 9. (a) U kom pogledu možemo biti poput Jehove? (b) S čime to možemo usporediti i što iz toga učimo?

⁸ Jehova zna što je u nečijem srcu, dok mi to ne možemo znati. Već to je dobar razlog da ne kritiziramo druge. Mi ne možemo znati kakve sve motive ima neka osoba. Trebali bismo oponašati Jehovu tako da se ne koncentriramo na ljudsku nesavršenost koja će s vremenom nestati. Zar to nije izvrstan cilj koji si možemo postaviti? Na taj ćemo način uvelike doprinijeti tome da budemo u miru s našom braćom i sestrama (Efež. 4:23, 24).

⁹ Potkrijepimo to jednim primjerom. Zamisli trošnu kuću — oluci otpadaju, prozori su razbijeni, a strop uništen od vlage. Većina ljudi koji pogledaju tu kuću možda zaključi da bi je trebalo srušiti jer grozno izgleda. No možda se pojavi netko tko ima posve drugačije viđenje o tome. On ispod tih površnih nedostataka vidi stabilnu konstrukciju i jasno mu je da se kuća može obnoviti. On je kupi i popravi njene površinske nedostatke tako da izgleda ljepše. Nakon toga prolaznici komentiraju kako je to prekrasna kuća. Možemo li mi biti poput te osobe koja se potrudila popraviti kuću? Umjesto da se usredotočujemo na vidljive mane naše braće, možemo li tražiti njihove dobre osobine i vidjeti u njima mnogo mogućnosti za daljnji duhovni napredak? Budemo li tako postupali, zavoljet ćemo svoju braću zbog njihove duhovne ljepote, poput Jehove. (Pročitaj Hebrejima 6:10.)

10. Kako nam može pomoći savjet iz Filipljanima 2:3, 4?

¹⁰ Apostol Pavao je dao savjet koji nam može pomoći u našim odnosima sa svim članovima skupštine. Kršćane je potaknuo: “Ništa ne činite iz častoljublja niti iz taštine, nego u poniznosti smatrajte druge većima od sebe i ne gledajte samo na vlastitu korist nego i na korist drugih” (Filip. 2:3, 4). Poniznost će nam pomoći da imamo ispravan stav prema drugima. Bit će nam lakše gledati na njih kao Jehova ako mislimo na njihovu korist i tražimo dobro u njima.

11. Koje su promjene utjecale na neke skupštine?

¹¹ U svijetu je u novije vrijeme došlo do raznih promjena, što je mnoge potaklo da se presele. U nekim gradovima danas žive ljudi iz različitih zemalja. Neki koji su se doselili na naše područje zainteresirali su se za biblijsku istinu i počeli zajedno s nama služiti Jehovi. Oni dolaze “iz svakoga naroda i plemena i puka i jezika” (Otkr. 7:9). Zbog toga se mnoge naše skupštine sastoje od braće iz najrazličitijih krajeva svijeta.

12. Kakav stav trebamo imati jedni prema drugima i zašto to ponekad može biti teško?

¹² Možda u našoj skupštini moramo više paziti na to da imamo ispravan stav jedni prema drugima. To ćemo moći postići ako zadržimo na umu savjet apostola Petra, koji je rekao da trebamo pokazivati “nelicemjernu bratsku ljubav” i “ljubiti jedni druge žarko i od srca” (1. Petr. 1:22). U sredini u kojoj ima mnogo ljudi iz različitih dijelova svijeta može biti teško razvijati iskrenu ljubav. Možda naši suvjernici dolaze iz kulture koja se jako razlikuje od naše, a možda je drugačiji i njihov stupanj obrazovanja, ekonomsko stanje i nacionalnost. Je li ti teško shvatiti način razmišljanja ili reakcije  nekih od njih? Možda je njima jednako teško razumjeti tebe. Usprkos tome, svima nam je zapovjeđeno: “Svu braću ljubite!” (1. Petr. 2:17).

13. Koje promjene u razmišljanju možda moramo učiniti?

¹³ Možda moramo napraviti neke promjene u svom načinu razmišljanja da bismo pokazivali ljubav svoj svojoj braći. (Pročitaj 2. Korinćanima 6:12, 13.) Uhvatimo li se nekad kako kažemo nešto poput: “Nemam predrasude, ali...” i onda nabrojimo neka negativna obilježja koja su, po našem mišljenju, karakteristična za neki narod? To može biti znak da duboko u sebi još uvijek gajimo predrasude koje trebamo iskorijeniti. Mogli bismo se upitati: ‘Da li se redovito trudim upoznati ljude druge kulture?’ Takvo samoispitivanje može nam pomoći da budemo spremniji prihvaćati i cijeniti svoje međunarodno bratstvo.

14, 15. (a) Spomeni neke koji su promijenili svoj stav prema drugim ljudima. (b) Kako ih možemo oponašati?

¹⁴ Biblija spominje neke koji su promijenili svoj stav prema drugim ljudima, a jedan od njih bio je apostol Petar. On kao Židov ne bi nipošto ušao u dom nekog ne-Židova. Zamisli samo kako se osjećao kad je dobio zadatak da posjeti neobrezanog ne-Židova Kornelija! Petar je promijenio svoj stav, shvaćajući da je Božja volja da ljudi iz svih naroda budu dio kršćanske skupštine (Djela 10:9-35). Savao, koji je kasnije postao apostol Pavao, također je trebao učiniti promjene i odbaciti predrasude. Priznao je da je toliko mrzio kršćane da je “preko svake mjere progonio Božju skupštinu i htio je zatrti”. Pa ipak, kad mu je Gospodin Isus pomogao da ispravi svoj stav, Pavao je učinio velike promjene i čak je počeo prihvaćati vodstvo onih koje je prije progonio (Gal. 1:13-20).

¹⁵ Nema sumnje da uz pomoć Jehovinog duha možemo promijeniti svoj stav. Ako uvidimo da u nama još uvijek postoje skriveni tragovi predrasuda, trudimo se iskorijeniti ih i “održati jedinstvo duha, u miru koji nas povezuje” (Efež. 4:3-6). Biblija nas potiče da se “obučemo u ljubav, jer nas ona savršeno povezuje” (Kol. 3:14).

16. Što Bog želi?

¹⁶ “Kod Boga nema pristranosti”, napisao je apostol Pavao (Rim. 2:11). Jehova želi da mu služe ljudi iz svih naroda. (Pročitaj 1. Timoteju  2:3, 4.) Zbog toga je dao da se “vječna dobra vijest” objavljuje “svakom narodu i plemenu i jeziku i puku” (Otkr. 14:6). Isus je rekao: “Polje je svijet” (Mat. 13:38). Što to znači za tebe i tvoju obitelj?

17. Kako možemo pomoći svim vrstama ljudi?

¹⁷ Nisu svi u mogućnosti otići u zabačene dijelove svijeta kako bi prenosili poruku o Kraljevstvu. Pa ipak, mi tu poruku možemo prenositi ljudima iz svih dijelova svijeta koji žive na našem području. Da li uočavamo prilike za svjedočenje svim vrstama ljudi, a ne samo onima kojima već godinama propovijedamo? Zašto se ne bi potrudio doći do ljudi koji još nisu dobili temeljito svjedočanstvo? (Rim. 15:20, 21).

18. Što je Isus osjećao prema ljudima?

¹⁸ Isus je imao gorljivu želju da pomaže svim ljudima. Nije propovijedao samo u jednom kraju. Jedan biblijski izvještaj kaže nam da je “počeo obilaziti sve gradove i sela”. A kad je “vidio mnoštvo, sažalio se na njih” i rekao je da im mora pomoći (Mat. 9:35-37).

19, 20. Na koje načine možemo poput Jehove i Isusa pokazati da nam je stalo do svih vrsta ljudi?

¹⁹ Kako ti možeš pokazati sličan stav? Neki su se potrudili svjedočiti na područjima svoje skupštine koja se ne obrađuju često. To mogu biti poslovna područja, parkovi, kolodvori ili ispred stambenih zgrada u koje je teško ući. Drugi su se potrudili naučiti novi jezik kako bi propovijedali ljudima koji dolaze iz pojedinih zemalja, a žive na njihovom području ili ljudima kojima se prije nije često svjedočilo. Kad naučimo pozdraviti te ljude na njihovom materinjem jeziku, oni će moći vidjeti koliko nam je stalo do njih. Ako ne možemo naučiti neki strani jezik, možemo li hrabriti one koji to čine? Mi sigurno ne želimo biti negativni niti dovoditi u pitanje motive onih koji se trude svjedočiti ljudima iz drugih zemalja. U Božjim očima svi su životi dragocjeni, a i mi bismo trebali imati takav stav (Kol. 3:10, 11).

²⁰ Gledati na ljude kako Bog gleda također znači propovijedati svima, bez obzira na to kakve su njihove životne okolnosti. Neki su možda beskućnici, prljavi ili je očigledno da vode nemoralan život. Ako su pojedinci koji pripadaju određenoj naciji ili etničkoj grupi prema nama grubi, ne bismo zbog toga trebali stvoriti negativno mišljenje o cijelom njihovom narodu. Iako su se neki ljudi s Pavlom loše ophodili, on nije dozvolio da zbog toga prestane propovijedati ljudima iz tog naroda (Djela 14:5-7, 19-22). Vjerovao je da će neki pojedinci pozitivno reagirati.

21. Kako će ti koristiti to što na druge gledaš kao Jehova?

²¹ S obzirom na sve što smo naveli, posve je jasno da moramo imati ispravan stav — Jehovin stav — prema članovima svoje skupštine, suvjernicima iz cijelog svijeta i ljudima na području. Što ga u tome bolje oponašamo, to ćemo više doprinositi miru i jedinstvu. Osim toga, bit ćemo u boljem položaju da pomažemo drugima da zavole Jehovu, Boga koji “nije pristran”, nego ljubi sve ljude i stalo mu je do svih “jer svi su oni djelo ruku njegovih” (Job 34:19).