Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Duhovno napredujmo oponašajući Pavlov primjer

Duhovno napredujmo oponašajući Pavlov primjer

“Dobro sam se borio, trku do kraja otrčao, vjeru sačuvao” (2. TIM. 4:7).

1, 2. Koje je promjene Savao iz Tarza učinio u svom životu i koji je važan zadatak dobio?

SAVAO iz Tarza bio je vrlo pametan i odlučan čovjek. Međutim, “živio je po željama svojega tijela” (Efež. 2:3). Kasnije je za sebe čak rekao da je bio “hulnik, progonitelj i drznik” (1. Tim. 1:13).

2 Savao je s vremenom učinio korjenite promjene u svom životu. Napustio je dotadašnji način života i iskreno se trudio “ne gledati svoju korist, nego korist mnogih” (1. Kor. 10:33). Postao je blag i pokazivao je srdačnu ljubav prema onima koje je nekada mrzio. (Pročitaj 1. Solunjanima 2:7, 8.) “Ja sam postao sluga”, napisao je, dodavši: “Meni, najmanjem od svih svetih, ukazana je ta nezaslužena dobrota, da drugim narodima objavim dobru vijest o Kristovom neistraživom bogatstvu” (Efež. 3:7, 8).

3. Kako nam može pomoći proučavanje Pavlovih poslanica i izvještaja o njegovoj službi?

3 Savao, koji se zvao i Pavao, postigao je izvrstan duhovni napredak (Djela 13:9). I mi ćemo sigurno duhovno rasti ako budemo proučavali Pavlove poslanice i izvještaje o njegovoj službi te se potom trudili oponašati njegovu vjeru. (Pročitaj 1. Korinćanima 11:1; Hebrejima 13:7.) Pogledajmo kako nas to može motivirati da razvijamo dobre navike osobnog proučavanja, da gajimo iskrenu ljubav prema ljudima i da imamo ispravno gledište o sebi.

Pavao je redovito proučavao Pisma

4, 5. Kako je Pavlu koristilo to što je proučavao Pisma?

4 Kao farizej koji je bio školovan “kod nogu Gamalijelovih, poučen da se strogo drži Zakona svojih predaka”, Pavao je u nekoj mjeri već poznavao Pisma (Djela 22:1-3; Filip. 3:4-6). Odmah nakon krštenja “otišao je u Arabiju”, što se vjerojatno odnosi na sirijsku pustinju ili na neko osamljeno mjesto na Arapskom poluotoku, gdje je mogao u miru razmišljati (Gal. 1:17). Po svemu sudeći, Pavao je želio razmišljati o dijelovima Pisama koji su pružali dokaz da je Isus doista Mesija. Osim toga, želio se pripremiti za zadatak koji ga je čekao. (Pročitaj Djela apostolska 9:15, 16, 20, 22.) Pavao je pronašao vrijeme za razmišljanje o duhovnim stvarima.

5 Znanje i razboritost koje je Pavao stekao proučavajući Pisma pomogli su mu da djelotvorno prenosi istinu drugima. Naprimjer, u sinagogi u pizidijskoj Antiohiji citirao je najmanje pet redaka iz hebrejskih knjiga kako bi potvrdio da je Isus doista Mesija. Osim toga, nekoliko se puta osvrnuo na ono što stoji u svetim spisima. Biblijski argumenti koje je naveo bili su toliko uvjerljivi da su “mnogi Židovi i bogobojazni obraćenici na židovsku vjeru pošli za njim i Barnabom” jer su željeli saznati više (Djela 13:14-44). Kad se godinama kasnije našao u Rimu, grupa Židova koji su živjeli u tom gradu došla je k njemu, a on im je “govorio i temeljito svjedočio o kraljevstvu Božjem te im iz Mojsijevog zakona i Proroka iznosio uvjerljive dokaze o Isusu” (Djela 28:17, 22, 23).

6. Što je pomoglo Pavlu da ostane duhovno jak u kušnjama?

6 Pavao je u kušnjama nastavio istraživati Pisma i crpiti snagu iz njihove nadahnute poruke (Hebr. 4:12). Dok je prije svog pogubljenja bio zatočen u Rimu, zamolio je Timoteja da mu donese ‘svitke i pergamente’ (2. Tim. 4:13). To su vjerojatno bili dijelovi Pisama napisani na hebrejskom jeziku koje je Pavao temeljito istraživao. Stjecanje znanja na temelju redovitog proučavanja Pisama bilo je neophodno da bi Pavao mogao ostati nepokolebljiv.

7. Kako ti redovito proučavanje Biblije može koristiti?

7 Redovito proučavanje Biblije i smisleno razmišljanje o pročitanom i nama će pomoći da duhovno napredujemo (Hebr. 5:12-14). O vrijednosti Božje Riječi psalmist je u pjesmi rekao: “Zakon je usta tvojih za moje dobro, bolji mi je nego tisuće zlatnika i srebrnjaka. Zapovijed tvoja čini me mudrijim od neprijatelja mojih, jer ona će dovijeka biti moja. Od svakoga zlog puta uklanjam noge svoje, da bih se držao riječi tvoje” (Psal. 119:72, 98, 101). Da li i ti redovito proučavaš Bibliju? Pripremaš li se za zadatke koje bi služeći Bogu mogao dobiti u budućnosti tako da čitaš Bibliju svaki dan i razmišljaš o onome što si pročitao?

Savao je zavolio ljude

8. Kako se Savao ophodio s onima koji nisu bili židovske vjere?

8 Prije nego što je postao kršćanin, Savao je bio revan vjernik u židovstvu i nije mario za ljude koji nisu bili njegove vjere (Djela 26:4, 5). S odobravanjem je promatrao kako neki Židovi kamenuju Stjepana. Možda je taj prizor Savlu bio dokaz da postupa ispravno i možda je smatrao da je Stjepan dobio što je zaslužio kad je bio pogubljen (Djela 6:8-14; 7:54–8:1). Nadahnuti biblijski izvještaj kaže: “Savao se (...) okomio na skupštinu: upadao je u kuće, izvlačio muškarce i žene i predavao ih u zatvor” (Djela 8:3). “Progonio ih je čak i u udaljenim gradovima” (Djela 26:11).

9. Koji je događaj naveo Savla da razmisli o svom ophođenju s ljudima?

9 Kad je Savao putovao u Damask kako bi ondje progonio Kristove učenike, pojavio mu se Gospodin Isus. Od nadnaravne svjetlosti koja ga je obasjala kad mu se ukazao Sin Božji, Savao je oslijepio, te je bio ovisan o pomoći drugih. Kad mu je Jehova preko Ananije vratio vid, njegov stav prema ljudima potpuno se promijenio, i to zauvijek (Djela 9:1-30). Nakon što je postao Kristov sljedbenik, jako se trudio postupati prema svim ljudima onako kako je to činio Isus. Više nije smio biti nasilan prema ljudima, već je morao biti “u miru sa svima”. (Pročitaj Rimljanima 12:17-21.)

10, 11. Kako je Pavao pokazao iskrenu ljubav prema ljudima?

10 Pavao nije bio zadovoljan samo time da bude u miru s drugima. Želio im je pokazati da ih iskreno ljubi, a služba propovijedanja bila je prava prilika za to. Na svom prvom misionarskom putovanju propovijedao je dobru vijest u Maloj Aziji. Unatoč žestokom protivljenju Pavao i njegovi suradnici svoju su pažnju usredotočili na krotke kojima su željeli pomoći da prihvate kršćanstvo. Vratili su se u Listru i Ikonij iako su protivnici u tim gradovima ranije pokušali ubiti Pavla (Djela 13:1-3; 14:1-7, 19-23).

11 Kasnije je Pavao sa svojim suradnicima u makedonskom gradu Filipima tražio ljude koji su željeli upoznati Boga. Ondje je Lidija, koja je bila obraćenica na židovsku vjeru, prihvatila dobru vijest i postala kršćanka. A kad su gradski upravitelji išibali Pavla i Silu i bacili ih u zatvor, Pavao je propovijedao čuvaru, pa su se on i njegova obitelj krstili i počeli služiti Jehovi (Djela 16:11-34).

12. Što je potaknulo drskog Savla da postane apostol Isusa Krista i zavoli ljude?

12 Zašto je nekadašnji progonitelj Savao prihvatio religiju onih koje je proganjao? Što je potaknulo tog drskog čovjeka da postane apostol, koji je bio obziran i pun ljubavi, spreman staviti na kocku svoj život kako bi drugima prenio istinu o Bogu i Kristu? On sam je objasnio: ‘Bogu, koji me pozvao u svojoj nezasluženoj dobroti, bilo je po volji da preko mene otkrije svojega Sina’ (Gal. 1:15, 16). A Timoteju je napisao: “Milosrđe mi je ukazano zato da na meni, najvećem grešniku, Krist Isus pokaže svu svoju dugotrpljivost i pruži primjer svima koji će vjerovati u njega da bi dobili vječni život” (1. Tim. 1:16). Jehova je oprostio Pavlu, a nezaslužena dobrota i milosrđe koji su mu bili ukazani potaknuli su Pavla da propovijeda dobru vijest i tako dokaže da ljubi ljude.

13. Što bi nas trebalo potaknuti da pokazujemo ljubav drugima i kako to možemo?

13 Jehova i nama oprašta grijehe i pogreške koje činimo (Psal. 103:8-14). “Ako ćeš na prijestupe gledati, Jah, Jehova, tko će opstati?” upitao je psalmist (Psal. 130:3). Bez Božjeg milosrđa nitko od nas ne bi mogao osjetiti radost koju donosi služenje Bogu niti bismo se mogli nadati vječnom životu. Bog svima nama u velikoj mjeri iskazuje nezasluženu dobrotu. Stoga poput Pavla trebamo imati želju da pokažemo drugima da ih ljubimo. To možemo tako da svoje sukršćane duhovno jačamo, a ostalim ljudima propovijedamo i poučavamo ih istini. (Pročitaj Djela apostolska 14:21-23.)

14. Kako možemo propovijedati više i kvalitetnije?

14 Pavao je želio postati kvalitetniji propovjednik dobre vijesti, a primjer koji je Isus dao u tome ostavio je na njega dubok dojam. Služba propovijedanja bila je jedan od načina na koji je Božji Sin pokazao svoju neizmjernu ljubav prema ljudima. Isus je rekao: “Žetva je velika, a radnika je malo. Zato molite Gospodara žetve da pošalje radnike u žetvu svoju” (Mat. 9:35-38). Moguće je da se i Pavao molio da bude više radnika u žetvi te je dosljedno tome i sam postao revan propovjednik. A kako je s tobom? Možeš li još kvalitetnije izvršavati službu propovijedanja? Možeš li više vremena odvojiti za propovijedanje o Kraljevstvu, tako da možda učiniš promjene u svom vremenskom planu i započneš pionirsku službu? Pokažimo da iskreno ljubimo ljude pomažući im da nauče “čvrsto se držati riječi života”! (Filip. 2:16).

Kako je Pavao gledao na sebe

15. Kako je Pavao gledao na sebe u odnosu na druge kršćane?

15 Kao propovjednik, Pavao nam je dao izvrstan primjer na još jedan način. Iako je imao mnoga zaduženja u kršćanskoj skupštini, dobro je znao da takve blagoslove nije zaslužio niti ih je dobio na račun svojih sposobnosti. Bio je svjestan da su oni dokaz Božje nezaslužene dobrote. Znao je da su i drugi kršćani kvalitetni propovjednici dobre vijesti. Iako je imao velike odgovornosti među Božjim narodom, ostao je ponizan. (Pročitaj 1. Korinćanima 15:9-11.)

16. Kako je Pavao pokazao poniznost i skromnost kad se pojavilo pitanje obrezanja?

16 Obrati pažnju na to kako je Pavao riješio problem koji se pojavio u sirijskom gradu Antiohiji. U tamošnjoj skupštini došlo je do podjela zbog pitanja obrezanja (Djela 14:26–15:2). Budući da je Pavao dobio ovlaštenje da propovijeda neobrezanim ne-Židovima, mogao je misliti da on najbolje zna kako se postaviti prema njima i da je sposoban riješiti taj problem. (Pročitaj Galaćanima 2:8, 9.) Međutim, kad nije uspio doći do rješenja, pokazao je poniznost i skromnost tako što se složio s prijedlogom da se problem iznese pred članove vodećeg tijela u Jeruzalemu, s kojima je u potpunosti surađivao. Oni su saslušali problem, donijeli odluku te su preko Pavla i još nekih kršćana obavijestili skupštine o donesenoj odluci (Djela 15:22-31). Pavao je na taj način “prednjačio u iskazivanju poštovanja” svojim suradnicima (Rim. 12:10b).

17, 18. (a) Kakav je Pavao bio prema svojim suvjernicima? (b) Kako su se starješine iz Efeza oprostili od Pavla i što nam to govori o njemu?

17 Kao ponizna osoba, Pavao nije bio hladan prema braći i sestrama u vjeri. Naprotiv, bio im je vrlo privržen. Na kraju svoje poslanice Rimljanima poimence je spomenuo više od 20 osoba i poslao im pozdrave. Većina njih ne spominje se nigdje drugdje u Bibliji i samo je nekolicina njih imala neka posebna zaduženja. Pa ipak, svi su bili vjerni Jehovini sluge, a Pavao ih je jako zavolio (Rim. 16:1-16).

18 Pavlova poniznost i srdačnost djelovale su izgrađujuće na skupštine. Kad se posljednji put sastao sa starješinama iz Efeza, oni su ga “izgrlili i žarko ga izljubili, jer ih je jako zaboljelo to što je rekao da više neće vidjeti lice njegovo”. Oni sigurno ne bi tako reagirali da su se opraštali od nekog ponosnog, hladnog čovjeka (Djela 20:37, 38).

19. Kako možemo pokazivati poniznost u svom ophođenju sa sukršćanima?

19 Svi koji žele duhovno napredovati moraju pokazivati poniznost poput Pavla. On je poticao sukršćane: “Ništa ne činite iz častoljublja niti iz taštine, nego u poniznosti smatrajte druge većima od sebe” (Filip. 2:3). Kako možemo primjenjivati taj savjet? Jedan od načina je da surađujemo sa skupštinskim starješinama, slijedimo njihove upute i podupiremo njihove odluke vezane uz pravne slučajeve. (Pročitaj Hebrejima 13:17.) Pavlov savjet možemo primjenjivati i tako da visoko cijenimo svu braću i sestre u vjeri. Skupštine Jehovinog naroda često sačinjavaju ljudi različitih nacionalnosti, kultura, rasa i etničkog porijekla. Zar ne bismo trebali oponašati Pavla tako da prema svima budemo nepristrani i srdačni? (Djela 17:26; Rim. 12:10a). Biblija nas potiče da “prigrlimo jedni druge, kao što je i Krist prigrlio nas, na slavu Bogu” (Rim. 15:7).

“Ustrajno trčimo trku” za život

20, 21. Što će nam pomoći da otrčimo do kraja trku za vječni život?

20 Život kršćanina može se usporediti s trkom na duge staze. Pavao je napisao: “Trku sam do kraja otrčao, vjeru sačuvao. Odsad se za mene čuva vijenac pravednosti, kojim će me Gospodin, pravedni sudac, nagraditi u onaj dan — i ne samo mene nego i sve koji željno čekaju da se on pojavi” (2. Tim. 4:7, 8).

21 Budemo li oponašali Pavla, to će nam pomoći da otrčimo do kraja trku za vječni život (Hebr. 12:1). Stoga nastavimo duhovno napredovati tako da sačuvamo dobru naviku osobnog proučavanja, razvijamo duboku ljubav prema ljudima i pokazujemo poniznost.

[Slika na stranici 23]

Poput Pavla, i ti možeš crpiti snagu iz Biblije

[Slika na stranici 24]

Pokazuj ljubav prema ljudima tako da im prenosiš dobru vijest

[Slika na stranici 25]

Znaš li zašto su braća zavoljela Pavla?