1, 2. (a) Što je Propovijed na gori? (b) Što ćemo razmatrati u ovom i sljedećem članku?

ISUS KRIST doista je bio Veliki Učitelj. Kad su njegovi vjerski neprijatelji poslali stražare da ga uhvate, oni su se vratili bez njega te su im rekli: “Nikada nitko nije tako govorio” (Ivan 7:32, 45, 46). Jedna od izvrsnih Isusovih propovijedi jest Propovijed na gori. Zapisana je u Matejevom evanđelju, u poglavljima 5-7, a slične misli nalaze se i u Luki 6:20-49. *

² Najpoznatija misao koju je Isus izrekao u toj propovijedi vjerojatno je ona koja se naziva zlatno pravilo, a govori o našem ophođenju s drugima. “Kako želite da ljudi čine vama, tako činite i vi njima”, rekao je Isus (Luka 6:31). On je ljudima činio mnogo dobra. Liječio je bolesne i čak je uskrsavao mrtve. No ljudi su najveću korist imali kad bi prihvatili dobru vijest koju je on prenosio. (Pročitaj Luku 7:20-22.) Kao Jehovini svjedoci, i mi radosno propovijedamo o Kraljevstvu (Mat. 24:14; 28:19, 20). U ovom i sljedećem članku razmotrit ćemo što je Isus rekao o propovijedanju i osvrnut ćemo se na ostale misli iz Propovijedi na gori koje mogu utjecati na to kako se ophodimo s drugima.

3. Što je blagost?

³ Isus je rekao: “Sretni su oni koji su blage ćudi, jer će naslijediti zemlju” (Mat. 5:5). Blagost koja se spominje u Bibliji nije znak slabosti. To je dobroćudnost koju pokazujemo jer udovoljavamo Božjim zahtjevima. Na našem ponašanju prema drugim ljudima treba se vidjeti da imamo takav stav. Naprimjer, mi “nikome ne vraćamo zlo za zlo” (Rim. 12:17-19).

4. Zašto su sretni oni koji su blage ćudi?

⁴ Osobe blage ćudi sretne su jer će “naslijediti zemlju”. Isus, koji je bio “blag i ponizna srca”, “postavljen je za nasljednika svega”, te je stoga i glavni nasljednik Zemlje jer će vladati njome (Mat. 11:29; Hebr. 1:2; Psal. 2:8). Biblija je prorekla da će Mesija, “sin čovječji”, imati suvladare u nebeskom Kraljevstvu (Dan. 7:13, 14, 21, 22, 27). Kao “sunasljednici Kristovi”, i 144 000 pomazanika, koji su također blage ćudi, naslijedit će Zemlju (Rim. 8:16, 17; Otkr. 14:1). Ostale krotke i blage osobe bit će nagrađene vječnim životom na Zemlji pod vlašću Kraljevstva (Psal. 37:11).

5. Kako će blagost kakvu je pokazivao Krist utjecati na nas kao osobe?

⁵ Kad bismo bili grubi prema ljudima, vjerojatno bismo iskušavali njihovu strpljivost i postali bismo im odbojni. Međutim, ako smo blagi poput Krista, tada će drugim članovima skupštine biti ugodno u našem društvu i duhovno ćemo ih izgrađivati. Blagost je jedan od plodova koje Božji duh, sila kojom se Bog služi, potiče u nama ako “živimo po duhu i dopustimo mu da nas vodi”. (Pročitaj Galaćanima 5:22-25.) Mi sigurno želimo biti blage osobe koje vodi Jehovin sveti duh!

6. Koje izvanredne osobine imaju milosrdne osobe?

⁶ U svojoj Propovijedi na gori Isus je također rekao: “Sretni su milosrdni, jer će im se ukazati milosrđe” (Mat. 5:7). Milosrdne osobe pune su suosjećanja, dobrote i obzirnosti te pokazuju sažaljenje prema onima koji su u nevolji. Isus je osjećao sažaljenje prema ljudima, što ga je i potaknulo da čini čuda kako bi ih oslobodio patnji (Mat. 14:14; 20:34). Samilost i obzirnost trebaju i nas potaknuti da budemo milosrdni (Jak. 2:13).

7. Što je Isus učinio jer se sažalio na ljude?

⁷ Kad je Isus jednom otišao da se malo odmori, dočekalo ga je mnoštvo ljudi i on se “sažalio na njih, jer su bili kao ovce bez pastira”. Zato ih je “počeo poučavati o mnogočemu” (Mar. 6:34). Koliko smo samo radosni kad poput njega drugima prenosimo poruku o Kraljevstvu i govorimo im o Božjem velikom milosrđu!

8. Zašto su milosrdni ljudi sretni?

⁸ Milosrdni su sretni jer će im se “ukazati milosrđe”. Kad smo milosrdni prema drugima, i oni su obično milosrdni prema nama (Luka 6:38). Osim toga, Isus je rekao: “Ako vi oprostite ljudima njihove prijestupe, i vaš će Otac nebeski oprostiti vama” (Mat. 6:14). Samo će milosrdnima biti oprošteni grijesi i imat će Božje odobravanje, a to će im donijeti sreću.

9. Kako trebamo postupati ako želimo biti mirotvorci?

⁹ Navodeći još jedan razlog za sreću, Isus je rekao: “Sretni su mirotvorci, jer će ih se nazvati sinovima Božjim” (Mat. 5:9). Ako smo mirotvorci, nećemo ni na koji način “razdvajati one koji su bliski” niti ćemo tolerirati postupke koji bi mogli dovesti do toga, a to bismo naprimjer mogli činiti ako bismo klevetali ili tolerirali klevetanje (Izr. 16:28). Riječima i djelima promicat ćemo mir, kako unutar tako i izvan skupštine (Hebr. 12:14). Naročito trebamo dati sve od sebe da budemo u miru s Jehovom Bogom. (Pročitaj 1. Petrovu 3:10-12.)

10. Zašto su mirotvorci sretni?

¹⁰ Isus je rekao da su mirotvorci sretni “jer će ih se nazvati sinovima Božjim”. Budući da pokazuju vjeru u Isusa kao Mesiju, pomazani kršćani dobivaju “pravo da postanu djeca Božja” (Ivan 1:12; 1. Petr. 2:24). Što je s pripadnicima “drugih ovaca” koje slijede Isusa i promiču mir? Isus će biti njihov “Otac Vječni” tijekom svoje Tisućugodišnje Vladavine u kojoj će vladati zajedno sa svojim suvladarima na nebu (Ivan 10:14, 16; Iza. 9:6; Otkr. 20:6). Na kraju njegove Tisućugodišnje Vladavine ti će mirotvorci postati Božja zemaljska djeca u najpotpunijem smislu (1. Kor. 15:27, 28).

11. Kako ćemo se ophoditi s drugima ako nas vodi “mudrost odozgo”?

¹¹ Da bismo razvili prisan odnos s Jehovom, “Bogom mira”, moramo odražavati njegove osobine, među koje spada i miroljubivost (Filip. 4:9). Ako dozvolimo da nas vodi “mudrost odozgo”, trudit ćemo se biti  u miru s drugima (Jak. 3:17). Da, promicat ćemo mir, i bit ćemo sretni.

12. (a) Što je Isus rekao o duhovnom svjetlu? (b) Kako možemo pustiti da naše svjetlo svijetli?

¹² Najbolje što možemo učiniti za ljude jest pomoći im da do njih dopre duhovno svjetlo koje daje Bog (Psal. 43:3). Isus je svojim učenicima rekao da su “svjetlo svijeta” i potaknuo ih je da puste da njihovo svjetlo svijetli kako bi ljudi vidjeli “dobra djela” koja čine drugima. Tako bi putem propovijedanja dobre vijesti duhovno svjetlo svijetlilo “pred ljudima”, odnosno bilo bi za njihovo dobro. (Pročitaj Mateja 5:14-16.) Naše svjetlo danas svijetli tako što činimo dobro svojim bližnjima i sudjelujemo u propovijedanju dobre vijesti “u svim narodima”, odnosno “po cijelom svijetu” (Mat. 26:13; Mar. 13:10). To je doista velika čast!

13. Što ne prolazi nezapaženo?

¹³ “Ne može se sakriti grad koji leži na gori”, rekao je Isus. Svaki grad koji se nalazi na gori lako se uočava. Slično tome, dobra djela koja činimo kao propovjednici dobre vijesti i naša svojstva poput umjerenosti i čestitosti ne prolaze nezapaženo (Titu 2:1-14).

14. (a) Kakve su se svjetiljke koristile u prvom stoljeću? (b) U kom smislu ne smijemo skrivati duhovno svjetlo “pod košaru”?

¹⁴ Isus je rekao da se svjetiljka ne pali zato da se stavi pod košaru, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. U prvom stoljeću svjetiljke su bile zemljane posudice napunjene tekućinom (obično maslinovim uljem) koju je stijenj upijao i tako je održavao plamen. Svjetiljka se često stavljala na drveni ili metalni stalak, pa bi “svijetlila svima u kući”. Nije se palila da se stavi “pod košaru”. Isus nije želio da njegovi učenici skrivaju svoje duhovno svjetlo “pod košaru”. Zato moramo pustiti da naše svjetlo svijetli i nikada ne smijemo dozvoliti da zbog protivljenja ili progonstva skrivamo biblijsku istinu ili je zadržavamo za sebe.

15. Kako naša “dobra djela” utječu na neke ljude?

¹⁵ Nakon što je govorio o svjetiljki koja svijetli, Isus je rekao svojim učenicima: “Tako neka vaše svjetlo svijetli pred ljudima, da bi vidjeli vaša dobra djela i slavili Oca vašega koji je na nebesima.” Naša “dobra djela” potiču neke da počnu slaviti Boga tako što postaju njegovi sluge. To nam je snažan poticaj da i dalje “kao svjetlonoše svijetlimo u svijetu” (Filip. 2:15).

16. Kako moramo postupati ako želimo biti “svjetlo svijeta”?

¹⁶ Ako želimo biti “svjetlo svijeta”, moramo sudjelovati u propovijedanju o Kraljevstvu i činjenju učenika. No od nas se traži još nešto. “Živite kao djeca svjetla”, napisao je apostol Pavao, “jer se plod svjetla sastoji od svake dobrote i pravednosti i istine!” (Efež. 5:8, 9). Naše vladanje mora biti uzorno, u skladu s Božjim visokim moralnim mjerilima. Moramo poslušati savjet apostola Petra: “Uzorno živite među ljudima iz svijeta!  Iako vas optužuju da zlo činite, kad vide vaša dobra djela, slavit će Boga u dan kad bude došao ispitati kakva su djela što se čine” (1. Petr. 2:12). No što ako netko više nije u dobrim odnosima s nekim bratom ili sestrom u vjeri?

17-19. (a) Na što se odnosi izraz “dar” o kojem se govori u Mateju 5:23, 24? (b) Koliko je važno pomiriti se s bratom i kako je to Isus naglasio?

¹⁷ U Propovijedi na gori Isus je upozorio svoje učenike da ne smiju osjećati gnjev i prezir prema svom bratu. Umjesto toga, trebali bi se što prije pomiriti sa svojim bratom koji je povrijeđen. (Pročitaj Mateja 5:21-25.) Pažljivo razmisli o tom Isusovom savjetu. Što bi trebao učiniti kad bi donio svoj dar na žrtvenik i ondje se sjetio da tvoj brat ima nešto protiv tebe? Trebao bi ostaviti svoj dar pred žrtvenikom te otići k svom bratu i pomiriti se s njim. Nakon toga bi se mogao vratiti i prinijeti svoj dar.

¹⁸ Izraz “dar” često se odnosi na žrtve koje su se prinosile u Jehovinom hramu. Životinjske žrtve imale su veliku važnost jer je Bog u Mojsijevom zakonu zapovjedio Izraelcima da mu svoje štovanje iskazuju i prinošenjem žrtava. No ako bi se netko sjetio da njegov brat ima nešto protiv njega, bilo je važnije riješiti taj problem nego prinijeti žrtvu. “Ostavi dar svoj ondje pred žrtvenikom, pa otiđi”, rekao je Isus. “Prvo se pomiri s bratom svojim, a onda se vrati i prinesi dar svoj.” Uspostavljanje dobrog odnosa s bratom imalo je prednost pred izvršavanjem zapovijedi iz Zakona.

¹⁹ Isus nije rekao da to načelo vrijedi samo za neke prinose i prijestupe. Stoga je onaj tko bi se sjetio da njegov brat ima nešto protiv njega trebao sačekati s prinošenjem bilo koje žrtve. Ako se žrtvovalo životinju, nju se živu trebalo ostaviti takoreći “pred žrtvenikom” za prinošenje žrtava paljenica koji se nalazio u svećeničkom dvorištu hrama. Nakon što bi ponovno uspostavio dobar odnos sa svojim bratom, trebao se vratiti i prinijeti žrtvu.

20. Zašto trebamo brzo rješavati problem s bratom ako smo ljuti na njega?

²⁰ Za Jehovu je važno kakav odnos imamo s našom braćom dok mu služimo. Životinjske žrtve u njegovim očima nisu imale nikakvu vrijednost ako se oni koji su ih prinosili nisu prema svom bližnjem ophodili kako treba (Mih. 6:6-8). Zato je Isus potaknuo svoje učenike da “brzo rješavaju spor” (Mat. 5:25). Slično tome, Pavao je napisao: “Ako se gnjevite, nemojte griješiti! Sunce neka ne zađe, a da vi još osjećate srdžbu! I ne dajte Đavlu priliku da djeluje!” (Efež. 4:26, 27). Čak i ako  imamo razloga za ljutnju, trebali bismo brzo rješavati probleme sa svojom braćom kako ne bismo dugo osjećali srdžbu i tako dozvolili Đavlu da to iskoristi (Luka 17:3, 4).

21, 22. (a) Kako možemo primjenjivati Isusove savjete iz ovog članka? (b) Što ćemo obraditi u sljedećem članku?

²¹ Razmatranje nekih Isusovih savjeta iz Propovijedi na gori trebalo bi nam pomoći da se s drugima ophodimo obzirno i s poštovanjem. Iako smo svi nesavršeni, mi možemo primjenjivati Isusove savjete jer ni on ni naš nebeski Otac od nas ne očekuju više nego što možemo učiniti. Uz molitvu, iskreni trud i pomoć Jehove Boga moći ćemo biti blagi i milosrdni te promicati mir. Moći ćemo odražavati duhovno svjetlo koje sja Jehovi na slavu i pomiriti se sa svojom braćom kad to bude potrebno.

²² Da bi naše obožavanje bilo dopadljivo Jehovi, moramo se s bližnjima ophoditi onako kako on traži od nas (Mar. 12:31). U sljedećem članku obradit ćemo još neke misli iz Propovijedi na gori koje će nam pomoći da činimo dobro drugima. No kad razmislimo o poukama iz Isusove izvrsne propovijedi koje smo obradili u ovom članku, možemo se upitati: ‘Da li se dovoljno dobro ophodim s drugima?’