1, 2. Zašto činiti dobro drugima često nije nimalo lako?

ČINITI dobro drugima često nije nimalo lako. Oni kojima pokažemo ljubav možda nam ne uzvraćaju na isti način. Premda nam je stalo do duhovne dobrobiti ljudi i zato im prenosimo “slavnu dobru vijest sretnog Boga” i njegovog Sina, oni su možda ravnodušni i uopće ne cijene naš trud (1. Tim. 1:11). Drugi su ispunjeni mržnjom jer su “neprijatelji Kristova mučeničkog stupa” (Filip. 3:18). Kako se kršćani trebaju ophoditi s takvim osobama?

² Isus Krist je rekao svojim učenicima: “Ljubite neprijatelje svoje, činite dobro” (Luka 6:35). Razmotrimo detaljnije taj poticaj, kao i druge korisne savjete koje je Isus dao o činjenju dobra drugima.

3. (a) Ukratko opiši o čemu je Isus govorio u Mateju 5:43-45. (b) Kako su židovski vjerski vođe u prvom stoljeću gledali na Židove, a kako na ne-Židove?

³ U poznatoj Propovijedi na gori Isus je rekao svojim slušateljima da ljube svoje neprijatelje i da se mole za one koji ih progone. (Pročitaj Mateja 5:43-45.) Isusa su tom prilikom slušali Židovi, koji su znali da je Bog zapovjedio: “Ne osvećuj se i ne gaji srdžbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi svoga bližnjeg kao samoga sebe” (3. Mojs. 19:18). Židovski vjerski vođe u prvom stoljeću smatrali su da “sinove njihovog naroda” i “njihove bližnje” čine samo Židovi. Mojsijev je zakon zahtijevao da Izraelci budu odijeljeni od drugih naroda, no među Židovima se  proširio stav da su svi ne-Židovi njihovi neprijatelji i da svakog od njih treba mrziti.

4. Kako se Isusovi učenici trebaju ophoditi sa svojim neprijateljima?

⁴ Za razliku od toga, Isus je rekao: “Ljubite neprijatelje svoje i molite se za one koji vas progone” (Mat. 5:44). Njegovi su učenici trebali pokazivati ljubav svima koji su bili neprijateljski raspoloženi prema njima. Luka je u svom evanđelju zapisao slične Isusove riječi: “Vama koji slušate kažem: Ljubite neprijatelje svoje, činite dobro onima koji vas mrze, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite se za one koji vas vrijeđaju” (Luka 6:27, 28). Poput pojedinaca u prvom stoljeću koji su poslušali Isusa, i mi “činimo dobro onima koji nas mrze” jer na njihovu mržnju reagiramo dobrostivo. Mi “blagoslivljamo one koji nas proklinju” time što s njima razgovaramo ljubazno. Mi se “molimo za one koji nas progone” tako što nas fizički napadaju ili nas “vrijeđaju” na druge načine. Te molitve pokazuju da ljubimo svoje neprijatelje jer molimo Jehovu da oni koji nas progone promijene svoj stav i poduzmu korake koji će im omogućiti da steknu njegovu naklonost.

5, 6. Zašto trebamo ljubiti svoje neprijatelje?

⁵ Zašto trebamo ljubiti svoje neprijatelje? “Da biste bili sinovi Oca svojega koji je na nebesima”, rekao je Isus (Mat. 5:45). Ako poslušamo taj savjet, postajemo “sinovi” Božji u tom smislu što oponašamo Jehovu, koji “daje da sunce njegovo izlazi zlima i dobrima i da kiša pada pravednima i nepravednima”. Kao što Luka kaže, Bog je “dobrostiv prema nezahvalnima i zlima” (Luka 6:35).

⁶ Ističući koliko je važno da njegovi učenici “ljube neprijatelje svoje”, Isus je rekao: “Ako ljubite one koji vas ljube, kakva vam je plaća? Zar to isto ne čine i poreznici? I ako pozdravljate samo braću svoju, što osobito činite? Zar to isto ne čine i neznabošci?” (Mat. 5:46, 47). Kad bismo ljubav pokazivali samo onima koji ljube nas, ne bismo zaslužili nikakvu “plaću”, odnosno Božju naklonost. Čak su i poreznici, koje su gotovo svi prezirali, pokazivali ljubav onima koji su njih ljubili (Luka 5:30; 7:34).

7. Zašto ne bismo ništa osobito učinili kad bismo pozdravljali samo svoju braću?

⁷ Uobičajeni židovski pozdrav uključivao je riječ “mir” (Suci 19:20; Ivan 20:19). Time bi se osobi koju se pozdravljalo zaželjelo dobro zdravlje, sreću i blagostanje. Ako bismo pozdravljali samo one koje smatramo svojom braćom, to ne bi bilo ‘ništa osobito’. Kao što je Isus istaknuo, tako su postupali i neznabošci.

8. Na što je Isus poticao svoje slušatelje kad je rekao: “Budite savršeni”?

⁸ Zbog naslijeđenog grijeha Kristovi učenici ne mogu biti savršeni i bez ijedne mane (Rim. 5:12). Međutim, Isus je ovaj dio propovijedi zaključio riječima: “Budite dakle savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski” (Mat. 5:48). Tim je riječima potaknuo svoje  slušatelje da oponašaju svog ‘nebeskog Oca’, Jehovu, tako da svoju ljubav učine savršenom, odnosno potpunom, a to su mogli postići iskazujući ljubav svojim neprijateljima. Isto se očekuje i od nas.

9. Što znače riječi: “Oprosti nam dugove naše”?

⁹ Mi činimo dobro kad milosrdno opraštamo onima koji nam zgriješe. Ustvari, dio Isusove uzorne molitve glasi: “Oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim!” (Mat. 6:12). Naravno, tu nije riječ o otpisivanju novčanih dugova. Lukino evanđelje pokazuje da je Isus pod izrazom “dugovi” mislio na grijehe, jer u njemu stoji: “Oprosti nam grijehe naše, jer i mi opraštamo svakom dužniku svojem!” (Luka 11:4).

10. Kako u pogledu opraštanja možemo oponašati Boga?

¹⁰ Mi trebamo oponašati Boga, koji spremno oprašta grešnicima koji pokažu da se kaju. Apostol Pavao je napisao: “Budite dobrostivi jedni prema drugima, samilosni, spremno opraštajući jedni drugima kao što je i Bog preko Krista spremno oprostio vama” (Efež. 4:32). Psalmist David je u pjesmi rekao: “Jehova je milosrdan i dobrostiv, spor na gnjev i pun milosti. (...) Ne postupa s nama po grijesima našim, niti nam po prijestupima našim vraća ono što zaslužujemo. (...) Koliko je istok daleko od zapada, toliko od nas udaljuje prijestupe naše. Kao što je otac milosrdan sinovima svojim, tako je Jehova milosrdan onima koji ga se boje. Jer on dobro poznaje građu našu, sjeća se da smo prah” (Psal. 103:8-14).

11. Kome Bog oprašta?

¹¹ Ljudi mogu dobiti Božje oproštenje samo ako su i oni već oprostili onima koji su zgriješili protiv njih (Mar. 11:25). Ističući tu misao, Isus je rekao: “Ako vi oprostite ljudima njihove prijestupe, i vaš će Otac nebeski oprostiti vama. Ali ako vi ne oprostite ljudima njihove prijestupe, ni Otac vaš neće vama oprostiti vaše prijestupe” (Mat. 6:14, 15). Da, Bog oprašta samo onima koji spremno opraštaju drugima. Jedan od načina kako možemo činiti dobro jest da poslušamo Pavlov savjet: “Kao što je Jehova spremno oprostio vama, tako činite i vi” (Kol. 3:13).

12. Koji je savjet Isus dao o sklonosti da se sudi drugima?

¹² Isus je u Propovijedi na gori naveo još jedan način kako možemo činiti dobro kad je svojim slušateljima rekao da ne sude drugima, a potom je tu misao naglasio jednom dojmljivom usporedbom. (Pročitaj Mateja 7:1-5.) Pogledajmo na što je Isus mislio kad je rekao: “Ne sudite.”

13. Što su Isusovi slušatelji trebali činiti?

¹³ Prema Matejevom evanđelju, Isus je rekao: “Ne sudite, da vam se ne sudi” (Mat. 7:1). A prema Lukinom evanđelju, rekao je: “Ne sudite, i nećete biti suđeni. Ne osuđujte, i nećete biti osuđeni. Opraštajte, i bit će vam oprošteno” (Luka 6:37). U prvom stoljeću farizeji su kruto sudili drugima držeći se predaja koje se nisu temeljile na Pismima. Isus je svojim slušateljima rekao da trebaju prestati suditi drugima ako su to činili. Umjesto toga, trebali su “opraštati” drugima. Apostol Pavao je dao sličan savjet o opraštanju, kao što smo već naveli.

14. Na što su Isusovi učenici mogli potaknuti druge tako što su im opraštali?

¹⁴ Time što bi opraštali drugima, Isusovi su ih učenici mogli potaknuti da i oni postupaju na isti način. Isus je rekao: “Kakvim sudom sudite, takvim će vam se suditi. I kakvom mjerom mjerite, takvom će vam se mjeriti” (Mat. 7:2). Kad je u pitanju naše ophođenje s drugima, kako sijemo, tako ćemo i žeti (Gal. 6:7).

15. Kako je Isus pokazao da ne smijemo kritizirati druge?

 ¹⁵ Sjeti se da je Isus, kad je želio ukazati na to da ne bismo smjeli kritizirati druge, upitao: “Zašto onda vidiš trun u oku brata svojega, a ne obazireš se na gredu u svojem oku? Ili kako možeš reći bratu svojemu: ‘Dopusti da ti izvadim trun iz oka’, kad sam imaš gredu u oku?” (Mat. 7:3, 4). Onaj tko je sklon kritizirati druge zapaža nevažne nedostatke u “oku” svog brata. Time zapravo želi reći da njegov brat ne vidi stvari dovoljno jasno i da stoga ima slabu moć zapažanja i prosuđivanja. Iako je riječ o nevažnom propustu — koji nalikuje malom trunu — kritički nastrojena osoba nudi svom bratu da mu “izvadi trun iz oka”. Ona mu licemjerno želi pomoći da stekne jasniji pogled na stvari.

16. Zašto se može reći da su farizeji imali “gredu” u svom oku?

¹⁶ Židovski vjerski vođe bili su naročito skloni tome da nepotrebno kritiziraju ljude. Navest ćemo jedan primjer. Kad je jedan slijepi čovjek rekao da Isus, koji ga je izliječio, sigurno dolazi od Boga, farizeji su mu oštro odgovorili: “Sav si se u grijesima rodio, i ti da nas učiš?” (Ivan 9:30-34). Što se tiče jasnog duhovnog pogleda na stvari i sposobnosti da donose ispravan sud o drugima, farizeji su imali “gredu” u oku i bili su posve slijepi. Isus je zato rekao: “Licemjeru! Izvadi najprije gredu iz svojeg oka, pa ćeš onda dobro vidjeti kako izvaditi trun iz oka brata svojega” (Mat. 7:5; Luka 6:42). Ako uistinu želimo činiti dobro i lijepo se ophoditi s drugima, nećemo oštro kritizirati svoju braću tražeći uvijek “trun” u njihovom oku. Umjesto toga, imat ćemo na umu da smo nesavršeni i stoga ih nećemo kritizirati ni osuđivati.

17. Kako se trebamo ophoditi s drugima, prema Mateju 7:12?

¹⁷ U Propovijedi na gori Isus je istaknuo da Bog postupa sa svojim slugama poput oca  tako što uslišava njihove molitve. (Pročitaj Mateja 7:7-12.) Zanimljivo je zapaziti da je Isus iznio sljedeće načelo o tome kako se ophoditi s drugima: “Sve, dakle, što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima” (Mat. 7:12). Samo ako se tako odnosimo prema drugima, možemo dokazati da smo pravi sljedbenici Isusa Krista.

18. Kako je “Zakon” pokazao da se prema drugima trebamo odnositi onako kako bismo željeli da se oni odnose prema nama?

¹⁸ Nakon što je rekao da se prema drugima trebamo odnositi onako kako bismo željeli da se oni odnose prema nama, Isus je dodao: “To je smisao Zakona i Prorokâ.” Kad se s drugima ophodimo onako kako je Isus rekao, postupamo u skladu s duhom “Zakona” — spisa koji tvore biblijske knjige od 1. Mojsijeve do 5. Mojsijeve. Osim što te knjige otkrivaju Jehovin naum o dolasku potomka koji će iskorijeniti zlo, u njima je zapisan Zakon koji je Bog 1513. pr. n. e. dao Izraelcima preko Mojsija (1. Mojs. 3:15). Između ostalog, Zakon je jasno govorio da Izraelci moraju biti pravedni, da ne smiju biti pristrani i da moraju činiti dobro ljudima u nevolji i došljacima (3. Mojs. 19:9, 10, 15, 34).

19. Kako “Proroci” pokazuju da trebamo činiti dobro?

¹⁹ Kad je spomenuo “Proroke”, Isus je imao na umu proročanske knjige iz hebrejskog dijela Biblije. One sadrže mesijanska proročanstva koja su se ispunila na Kristu. Te knjige također pokazuju da Bog blagoslivlja svoje sluge kad čine ono što je dobro u njegovim očima i kad se s drugima ophode onako kako on traži od njih. Naprimjer, u Izaijinom proročanstvu Izraelci su dobili sljedeći savjet: ‘Ovako kaže Jehova: “Držite se pravde i činite što je pravedno! Sretan je čovjek smrtni koji tako čini i sin čovječji koji se toga pridržava, koji čuva ruku svoju da ne učini nikakvo zlo”’ (Iza. 56:1, 2). Da, Bog očekuje od svog naroda da uvijek čini dobro.

20, 21. Kako su ljudi reagirali na Isusovu Propovijed na gori i zašto bi trebao razmišljati o njoj?

²⁰ Razmotrili smo samo neke od mnogih važnih misli iz Isusove Propovijedi na gori kojoj doista nema premca. No već i to nam je dovoljno da razumijemo zašto su ljudi koji su slušali Isusa bili zadivljeni. Biblija o tome kaže: “Kad je Isus završio svoj govor, narod je bio zadivljen njegovim učenjem, jer ih je učio kao onaj iza čijih riječi stoji Bog, a ne kao njihovi pismoznanci” (Mat. 7:28, 29).

²¹ Isus Krist je neosporno dokazao da je prorečeni “Savjetnik Divni” (Iza. 9:6). Propovijed na gori snažan je dokaz da Isus zna kako njegov nebeski Otac razmišlja. Osim misli koje smo obradili u ovim člancima, u toj propovijedi navedeni su i mnogi savjeti o tome kako postići pravu sreću, kako se kloniti nemorala, kako postupati pravedno, kako ostvariti sigurnu i sretnu budućnost te o mnogim drugim životnim pitanjima. Zašto ne bi ponovno pažljivo i uz molitvu pročitao 5-7. poglavlje Mateja? Razmišljaj o Isusovim divnim savjetima koji su ondje zapisani. Primjenjuj ono što je Krist rekao u Propovijedi na gori. To će ti pomoći da još potpunije ugodiš Jehovi, da se s drugima ispravno ophodiš i da uvijek činiš dobro.