1. Kojih se biblijskih primjera možda sjetimo kad čujemo riječ “bijeg”?

KOJIH SE biblijskih primjera sjetiš kad netko spomene bježanje? Neki se možda sjete kako je naočiti mladić Josip morao pobjeći od Potifarove žene koja ga je pokušavala zavesti (1. Mojs. 39:7-12). Drugi možda pomisle na kršćane koji su 66. n. e. pobjegli iz Jeruzalema te su tako poslušali Isusovo upozorenje: “Kad vidite da Jeruzalem opkoli vojska i utabori se oko njega, tada (...) neka oni koji budu u Judeji bježe u gore! Oni koji budu u gradu neka ga napuste!” (Luka 21:20, 21).

2, 3. (a) Što znače riječi kojima je Ivan Krstitelj osudio vjerske vođe? (b) Kako je Isus naglasio Ivanovo upozorenje?

² Primjeri koje smo naveli govore o doslovnom bijegu. Međutim, u kojem god dijelu svijeta živjeli, pravi kršćani danas moraju bez odlaganja bježati u prenesenom smislu. I Ivan Krstitelj je govorio o simboličnom bijegu. Među mnoštvom koje ga je dolazilo vidjeti bili su i samopravedni židovski vjerski vođe koji su smatrali da se nemaju za što pokajati. Oni su s prezirom gledali na obični narod koji se krštavao u znak svog pokajanja. Ivan je neustrašivo razotkrio licemjerstvo vjerskih vođa kad je rekao: “Leglo zmijsko! Tko vas je uputio da bježite od srdžbe koja dolazi? Donesite dakle plod koji dolikuje pokajanju!” (Mat. 3:7, 8).

³ Ivan nije govorio o doslovnom bježanju. Upozoravao je na predstojeću osudu, na Božji dan srdžbe, te je vjerskim vođama rekao da će se u taj dan moći spasiti samo ako donesu plod kojim će dokazati svoje pokajanje. Kasnije je i Isus neustrašivo optužio vjerske vođe kad im je rekao da time što ga žele ubiti dokazuju da je njihov pravi otac Đavo (Ivan 8:44). Da bi naglasio Ivanovo ranije upozorenje, i on ih je nazvao “leglo zmijsko” te je upitao: “Kako ćete pobjeći osudi gehene?” (Mat. 23:33). Na što je Isus mislio kad je spomenuo “gehenu”?

4. Na što se odnosi riječ “gehena” koju je Isus koristio?

⁴ Gehena je bila dolina izvan jeruzalemskih zidina gdje se spaljivalo smeće i životinjske lešine. Isus ju je spomenuo kao simbol vječne smrti. (Vidi 27. stranicu.) Kad je vjerske vođe upitao kako će pobjeći od gehene, želio je reći da su kao grupa zaslužili vječno uništenje (Mat. 5:22, 29).

5. Kako se ispunilo Ivanovo i Isusovo upozorenje?

⁵ Židovski vjerski vođe svoje su grijehe dodatno otežali time što su progonili Isusa i njegove sljedbenike. Kao što su upozorili Ivan i Isus, s vremenom je došao Božji dan srdžbe. Budući da je tada “srdžba” bila usmjerena na samo jedno područje, Jeruzalem i Judeju, doslovni bijeg bio je moguć. Tom prilikom dan srdžbe došao je kad je rimska vojska razorila Jeruzalem i njegov hram 70. n. e. Ta je “nevolja” bila gora od svih drugih koje su dotad snašle Jeruzalem. Mnogi su ljudi bili ubijeni ili odvedeni u zarobljeništvo. Taj događaj ukazuje na veće uništenje koje će zadesiti mnoge koji se izjašnjavaju kao kršćani ili pak pripadaju nekim drugim religijama (Mat. 24:21).

6. Što se dogodilo u prvoj kršćanskoj skupštini?

⁶ Neki među prvim kršćanima postali su otpadnici i imali su svoje pristaše (Djela 20:29, 30). Iako su Isusovi apostoli tijekom  svog života “zadržavali” otpad, nakon njihove smrti nastale su mnoge “kršćanske” sekte. Danas postoje stotine religija koje tvrde da su kršćanske, ali imaju proturječna učenja. Biblija je prorekla pojavu kršćanskog svećenstva, koje je kao grupu opisala kao “čovjeka bezakonja” i ‘sina propasti kojega će Gospodin Isus ubiti i uništiti očitovanjem svoje prisutnosti’ (2. Sol. 2:3, 6-8).

7. Zašto izraz “čovjek bezakonja” odgovara svećenstvu kršćanstva?

⁷ Svećenstvo kršćanstva čini bezakonje tako što zavodi milijune ljudi podupirući učenja, blagdane i postupke koji se kose s Biblijom. Kao i vjerske vođe koje je Isus osudio, i one koji danas sačinjavaju “sina propasti” čeka uništenje bez nade u uskrsnuće (2. Sol. 1:6-9). No što će biti s ljudima koje su zaveli svećenici kršćanstva ili vjerski vođe drugih krivih religija? Da bismo dobili odgovor na to pitanje, razmotrimo događaje povezane s prvim razorenjem Jeruzalema, koje se zbilo 607. pr. n. e.

8, 9. (a) Koju je proročansku poruku Jeremija imao za židovske zarobljenike u Babilonu? (b) U kom su smislu Židovi trebali bježati nakon što su Medijci i Perzijanci osvojili Babilon?

⁸ Prorok Jeremija prorekao je razorenje Jeruzalema koje je uslijedilo 607. pr. n. e. Rekao je da će Božji narod biti odveden u zarobljeništvo, ali da će se nakon “sedamdeset godina” vratiti u svoju domovinu (Jer. 29:4, 10). Za Židove koji su bili zatočeni u Babilonu Jeremija je imao važnu poruku. Rekao im je da se ne smiju okaljati sudjelujući u običajima babilonske krive religije. Tako su mogli biti spremni za povratak u Jeruzalem i obnovu obožavanja pravog Boga kad za to dođe vrijeme. A to je vrijeme došlo ubrzo nakon što su Medijci i Perzijanci osvojili Babilon 539. pr. n. e. Perzijski kralj Kir II izdao je odredbu da se Židovi vrate u Jeruzalem i ponovno sagrade Jehovin hram (Ezra 1:1-4).

⁹ Tisuće njih iskoristilo je tu priliku i vratilo se u svoju domovinu (Ezra 2:64-67). Na taj su način poslušali Jeremijinu proročansku zapovijed da bježe, što je u njihovom slučaju značilo da moraju otići s jednog mjesta na drugo. (Pročitaj Jeremiju 51:6, 45, 50.) No nisu svi Židovi bili u mogućnosti krenuti na to dugačko putovanje do Jeruzalema i Jude. Oni koji su ostali u Babilonu, poput ostarjelog proroka Danijela, imali su Božji blagoslov samo ako su svim srcem podupirali pravu religiju, čije je središte bilo u Jeruzalemu, i ako nisu štovali babilonske lažne bogove.

10. Za koje “gadosti” snosi krivnju “Babilon Veliki”?

¹⁰ Danas milijarde ljudi pripadaju raznim krivim religijama koje svoj korijen vuku iz starog Babilona (1. Mojs. 11:6-9). Sve te religije  imaju zajedničko ime — “Babilon Veliki, majka bludnicama i gadostima zemaljskim” (Otkr. 17:5). Kriva religija tijekom čitave povijesti podupire političke vladare ovog svijeta. Jedna od “gadosti” za koje ona snosi krivnju jesu brojni ratovi u kojima je stotine milijuna ljudi “pobijeno na zemlji” (Otkr. 18:24). Njene ostale “gadosti” uključuju pedofiliju i druge oblike spolnog nemorala koje čine svećenici, a koje crkvena vlast tolerira. Zar onda nije sasvim razumljivo to što će Jehova Bog uskoro iskorijeniti krivu religiju sa Zemlje? (Otkr. 18:8).

11. Što su dužni činiti pravi kršćani prije nego što Babilon Veliki bude uništen?

¹¹ Pravi kršćani sve to znaju i stoga su dužni upozoravati ljude koji su dio Babilona Velikoga na ono što slijedi. Oni to između ostalog čine tako što ljudima omogućavaju da dobiju Bibliju i biblijsku literaturu koju izdaje “vjerni i razboriti rob” kojemu je Isus povjerio zadatak da daje duhovnu “hranu u pravo vrijeme” (Mat. 24:45). S pojedincima koji pokažu zanimanje proučava se Biblija kako bi im se pomoglo da razumiju njenu poruku. Nadamo se da će te osobe na vrijeme shvatiti da trebaju “pobjeći iz Babilona” (Otkr. 18:4).

12. Kako Bog gleda na štovanje raznih idola?

¹² Još jedan odvratni običaj koji je raširen u Babilonu Velikom jest štovanje idola, odnosno slika i kipova, koje Bog naziva “gadostima” i “odvratnim idolima” (5. Mojs. 29:17). Svi koji mu žele ugoditi moraju se kloniti idolopoklonstva, jer on je rekao: “Ja sam Jehova. To je ime moje, i nikome neću dati slavu svoju, niti hvalu svoju likovima rezbarenim” (Iza. 42:8).

13. Od kojih podmuklih oblika idolopoklonstva moramo bježati?

¹³ Božja Riječ ukazuje i na podmukle oblike idolopoklonstva. Naprimjer, ona lakomost naziva idolopoklonstvom (Kol. 3:5). Biti lakom znači željeti nešto što nam je zabranjeno, naprimjer nešto što pripada nekoj drugoj osobi (2. Mojs. 20:17). Anđeo koji je postao Sotona Đavo polakomio se. Želio je postati poput Svevišnjeg Boga i da mu drugi iskazuju štovanje (Luka 4:5-7). Zbog toga se pobunio protiv Jehove te je naveo Evu da poželi nešto što joj je Bog zabranio. I Adam je na neki način učinio idolopoklonstvo kad je iz sebičnih motiva dozvolio da mu želja za društvom njegove žene bude važnija od poslušnosti nebeskom Ocu punom ljubavi. Za razliku od toga, svi koji žele preživjeti Božji dan srdžbe moraju odanost iskazivati isključivo njemu i moraju se boriti protiv svih sličnih oblika lakomosti.

14-16. (a) Zašto nam Josip može biti uzor u moralnom pogledu? (b) Što bismo trebali činiti ako imamo nečiste spolne želje? (c) Kako možemo bježati od bluda?

¹⁴ Pročitaj 1. Korinćanima 6:18. Kad je Potifarova žena pokušala zavesti Josipa, on je  doslovno pobjegao od nje. Time je pružio izvrstan primjer kršćanima, kako samcima tako i onima koji su u braku. Josip je svoju savjest očito oblikovao u skladu s onim što je ranije naučio o Božjem gledištu prema nemoralu. Ako želimo poslušati zapovijed da “bježimo od bluda”, trebamo izbjegavati sve što bi u nama moglo pobuditi strast prema nekome s kim nismo u braku. Biblija nam kaže: ‘Usmrtite ono što je u udovima vašim: blud, nečistoću, spolnu požudu, zlu želju i lakomost, koja je idolopoklonstvo. Zbog toga dolazi srdžba Božja’ (Kol. 3:5, 6).

¹⁵ Zapazi da se kaže da “dolazi srdžba Božja”. Mnogi u svijetu razvijaju neispravne spolne želje i prepuštaju im se. Stoga se mi kršćani trebamo moliti za Božju pomoć i sveti duh kako bismo obuzdali nečiste spolne želje. Osim toga, proučavanje Biblije, pohađanje sastanaka i prenošenje dobre vijesti bližnjima pomoći će nam da “po duhu živimo”. Tada “nećemo udovoljavati željama tijela” (Gal. 5:16).

¹⁶ Naravno, ako gledamo pornografiju, tada ‘ne živimo po duhu’. Slično tome, svaki kršćanin mora paziti da ne bi čitao, gledao ili slušao nešto što potiče spolne želje. Isto tako, bilo bi neispravno kad bi se Božji sluge koji trebaju biti sveti šalili na račun spolnog nemorala ili vodili nedolične razgovore na tu temu (Efež. 5:3, 4). Ako se držimo svega toga, svom Ocu punom ljubavi pokazujemo da zaista želimo izbjeći njegovu srdžbu koja dolazi i živjeti u pravednom novom svijetu.

17, 18. Zašto moramo bježati od “ljubavi prema novcu”?

¹⁷ U svojoj prvoj poslanici Timoteju Pavao je istaknuo načela koja su trebala voditi kršćane koji su bili robovi. Neki od njih su možda očekivali materijalnu korist jer su služili gospodarima koji su bili njihovi suvjernici. Drugi su možda iskorištavali skupštinu za sebične ciljeve, da bi ostvarili dobit. Pavao je upozorio kršćane da ne smiju “odanost Bogu smatrati izvorom [materijalnog] dobitka”. Glavni uzrok takvog pogrešnog stava može biti “ljubav prema novcu”, koja može negativno utjecati na svakoga — kako na bogate tako i na siromašne (1. Tim. 6:1, 2, 5, 9, 10).

¹⁸ Možeš li se sjetiti biblijskih primjera koji govore o ljudima čiji je odnos s Bogom bio narušen zbog “ljubavi prema novcu” ili prema nepotrebnim stvarima koje se mogu kupiti novcem? (Još. 7:11, 21; 2. Kralj. 5:20, 25-27). Pavao je potaknuo Timoteja: “Ti, Božji čovječe, bježi od toga! Teži za pravednošću, odanošću Bogu, vjerom, ljubavlju, ustrajnošću, blagošću!” (1. Tim. 6:11). Jako je važno da poslušamo taj savjet ako želimo preživjeti predstojeći dan srdžbe.

19. Što je potrebno svim mladima?

¹⁹ Pročitaj Mudre izreke 22:15. Mladi kojima je ‘ludost privezana za srce’ lako mogu poći lošim putem. No biblijska pouka uvelike pomaže da se to ne desi. Mnogi mladi kršćani čiji roditelji ne dijele njihova vjerska uvjerenja trude se upoznati i primjenjivati biblijska načela. Drugima koriste mudri savjeti koje dobivaju od duhovno zrele braće i sestara iz skupštine. Bez obzira na to tko nam daje na Bibliji utemeljen savjet, ako ga prihvatimo, bit ćemo sretni kako sada tako i u budućnosti (Hebr. 12:8-11).

20. Što mladima može pomoći da bježe od neispravnih želja?

 ²⁰ Pročitaj 2. Timoteju 2:20-22. Mnogi mladi na čije srce nije utjecala korisna biblijska pouka postupili su “ludo” i podlegli lošim utjecajima koji ih navode da se, između ostaloga, prepuste natjecateljskom duhu, lakomosti, bludu, ljubavi prema novcu i težnji za užicima. Sve te sklonosti odraz su “mladenačkih želja”, a Biblija nas potiče da bježimo od njih. To znači da se mladi kršćani trebaju čuvati štetnih utjecaja, bez obzira na to otkuda oni dolaze. Mladima od velike pomoći može biti Božji savjet da teže za svojstvima koja su njemu ugodna, i to “zajedno s onima koji iz čista srca prizivaju Gospodina”.

21. Koje je divno obećanje Isus Krist dao svojim sljedbenicima koji su nalik ovcama?

²¹ Bez obzira na to jesmo li mladi ili stari, time što odbijamo slušati one koji nas pokušavaju obmanuti, pokazujemo da želimo biti među Isusovim sljedbenicima koji su nalik ovcama i koji ‘bježe od glasa stranaca’ (Ivan 10:5). Međutim, da bismo preživjeli Božji dan srdžbe, nije dovoljno samo bježati od svega što je loše. Mi ujedno moramo razvijati pozitivne osobine. U sljedećem članku razmatra se sedam takvih osobina. Dobro je da se bolje upoznamo s njima jer je Isus dao sljedeće divno obećanje: “Ja [svojim ovcama] dajem vječni život te nikada neće propasti i nitko ih neće ugrabiti iz ruke moje” (Ivan 10:28).