1. Koji nam je predivan dar Jehova dao?

GOVOR nije sposobnost koju je čovjek sam razvio, nego je to dar koji je dobio od svog Stvoritelja, Jehove (2. Mojs. 4:11, 12). Bog prvom čovjeku, Adamu, nije samo dao sposobnost da govori nego i da stvara nove riječi te tako obogaćuje svoj rječnik (1. Mojs. 2:19, 20, 23). Nije li to predivan dar? Zahvaljujući njemu ljudi su čak dobili mogućnost da komuniciraju sa svojim nebeskim Ocem i hvale njegovo slavno ime.

2. Zašto svi ljudi više ne govore samo jedan jezik?

² Tijekom prvih 1 700 godina ljudske povijesti svi su ljudi “imali jedan jezik i jednake riječi” (1. Mojs. 11:1). No u Nimrodovo vrijeme došlo je do pobune. Suprotno Jehovinim uputama, ti neposlušni ljudi okupili su se na mjestu koje je kasnije dobilo naziv Babel s namjerom da ostanu na okupu. Počeli su graditi ogromnu kulu, i to ne da bi slavili Jehovu, nego da bi “stekli sebi slavno ime”. Jehova je zbog toga tim buntovnicima pomiješao jezik, pa su  počeli govoriti različitim jezicima. Tako su se rasijali po svoj Zemlji. (Pročitaj 1. Mojsijevu 11:4-8.)

3. Što se dogodilo kad je Jehova buntovnicima u Babelu pomiješao jezik?

³ Danas se na svijetu govori na tisuće jezika — prema nekim procjenama preko 6 800. Svaki od tih jezika ima specifičan način oblikovanja misaonih sklopova. Kad je Jehova buntovnicima u Babelu pomiješao jezik, očito im je iz sjećanja najprije izbrisao znanje njihovog prvobitnog jezika. Zatim im je usadio u um nove riječi. No osim toga promijenio je i način na koji oblikuju misaone sklopove i svakom je jeziku dao drugačiji gramatički sustav. Stoga nas nimalo ne iznenađuje što je mjesto na kojem se nalazila ta kula nazvano Babel, što znači “zbrka” (1. Mojs. 11:9, bilješka). Zanimljivo je da samo Biblija daje pravo objašnjenje o porijeklu mnogobrojnih jezika kojima ljudi danas govore.

4. Što je Jehova prorekao za naše vrijeme?

⁴ Biblijski izvještaj o tome što je Bog učinio u Babelu doista je upečatljiv. No u naše se vrijeme događa nešto puno zanimljivije i važnije. Jehova je preko svog proroka Sefanije pretkazao: “Promijenit ću jezik narodima u čist jezik, da bi svi prizivali ime Jehovino i složno mu služili” (Sef. 3:9). Što je to “čist jezik” i kako ga možemo naučiti tečno govoriti?

5. Što je “čist jezik” i koje su posljedice njegovog uvođenja?

⁵ “Čist jezik” je istina o Jehovi Bogu i njegovim naumima koju nalazimo u njegovoj Riječi, Bibliji. Taj “jezik” uključuje ispravno razumijevanje istine o tome što je Božje Kraljevstvo te kako će ono posvetiti Božje ime, potvrditi njegovo pravo vladanja i donijeti vječne blagoslove bogobojaznim ljudima. Koje su posljedice te jezične promjene? Biblija kaže da će ta promjena ljude potaknuti da “prizivaju ime Jehovino i složno mu služe”. Za razliku od događaja u Babelu, čist jezik donosi hvalu Jehovi i ujedinjuje njegov narod.

6, 7. (a) Što je potrebno da bismo naučili strani jezik i kako to možemo primijeniti na učenje čistog jezika? (b) Što ćemo razmatrati u ovom članku?

⁶ Kad netko odluči naučiti strani jezik, nije dovoljno da nauči nove riječi. Naučiti drugi jezik znači usvojiti nov način razmišljanja i oblikovanja misaonih sklopova. Drugi jezik može imati drugačiju logiku i humor. Izgovaranje novih glasova zahtijeva drugačije korištenje govornih organa, primjerice jezika. Slično je i kad počnemo učiti čist jezik biblijske istine. Nije dovoljno samo naučiti nekoliko temeljnih biblijskih učenja. Da bismo svladali taj novi jezik moramo promijeniti način razmišljanja i “obnoviti svoj um”. (Pročitaj Rimljanima 12:2; Efežanima 4:23.)

⁷ Što će nam pomoći tečno govoriti čist jezik, a ne samo razumjeti ga? Postoje neke osnovne metode koje je dobro primijeniti kad se uči neki jezik. One nam mogu pomoći i da naučimo tečno govoriti jezik biblijske istine. Razmotrimo osnovne tehnike učenja stranog jezika koje i nama mogu pomoći da naučimo taj novi simbolični jezik.

8, 9. Što je potrebno želimo li naučiti čist jezik i zašto je to važno?

⁸ Pažljivo slušaj. Kad netko prvi put čuje neki jezik, možda mu je posve nerazumljiv (Iza. 33:19). No ako nauči pažljivo pratiti ono što čuje, počet će prepoznavati pojedine riječi i ustaljene govorne sklopove. Slično  tome, Biblija nas potiče: “Obratimo posebnu pažnju na ono što smo čuli, da ne budemo odvučeni od vjere” (Hebr. 2:1). Isus je poticao svoje sljedbenike: “Tko ima uši, neka sluša!” (Mat. 11:15; 13:43; Mar. 4:23; Luka 14:35). Da, trebamo “poslušati i razumjeti” ono što čujemo da bismo sve bolje razumjeli čist jezik (Mat. 15:10; Mar. 7:14).

⁹ Slušanje zahtijeva koncentraciju, no trud se itekako isplati (Luka 8:18). Kad smo na kršćanskim sastancima, uspijevamo li se koncentrirati ili nam misli lako odlutaju? Jako je važno dati sve od sebe kako bismo ostali usredotočeni na ono što se iznosi. U suprotnom bismo postali “lijeni slušati” (Hebr. 5:11).

10, 11. (a) Što je osim pažljivog slušanja još potrebno? (b) Što sve znači govoriti čist jezik?

¹⁰ Oponašaj one koji tečno govore. Oni koji uče neki novi jezik trebali bi ne samo pažljivo slušati nego i oponašati izgovor i način izražavanja onih koji ga tečno govore. Tako neće usvojiti krivi naglasak koji bi umanjivao njihovu razumljivost. Slično tome, i mi bismo trebali učiti od onih koji su “vješti u poučavanju” čistog jezika (2. Tim. 4:2). Zamoli ih da ti pomognu. Prihvati njihove prijedloge kad te ispravljaju. (Pročitaj Hebrejima 12:5, 6, 11.)

¹¹ Govoriti čist jezik ne znači samo vjerovati u biblijske istine i prenositi ih drugima nego i živjeti u skladu s Božjim zakonima i načelima. To ćemo lakše moći budemo li oponašali druge, to jest njihovu vjeru i revnost drugih. Isto tako, trebali bismo oponašati Isusov cjelokupni način života (1. Kor. 11:1; Hebr. 12:2; 13:7). Budemo li uvijek tako postupali, jačat ćemo jedinstvo među Božjim narodom i svi ćemo moći govoriti čist jezik na isti način, takoreći istim naglaskom (1. Kor. 4:16, 17).

12. Što je potrebno učiti napamet pri učenju nekog jezika i zašto je to dobro i pri učenju čistog jezika?

¹² Uči napamet. Oni koji uče neki jezik moraju mnogo toga naučiti napamet. Naprimjer, moraju naučiti nove riječi i izraze. Učenje napamet jedna je od tehnika koja kršćanima može pomoći u učenju čistog jezika. Svakako bi bilo dobro naučiti imena i redoslijed biblijskih knjiga. Neki su odlučili naučiti napamet neke biblijske retke ili mjesta na kojima se oni nalaze. Drugi su naučili napamet teokratske pjesme, imena izraelskih plemena, imena 12 apostola i plodove duha, što je također vrlo korisno. U staro doba mnogi su Izraelci učili napamet psalme. A i danas ima sličnih primjera. Jedan je dječak sa samo šest godina znao napamet preko 80 biblijskih redaka.  Možeš li i ti još bolje koristiti tu djelotvornu metodu učenja?

13. Zašto ponavljanje ima veliku važnost?

¹³ Ponavljanje gradiva pomaže nam da bolje pamtimo, a podsjetnici koje uvijek iznova dobivamo sastavni su dio naše kršćanske pouke. Apostol Petar je rekao: “Uvijek ću vas na to podsjećati, premda to znate i utvrđeni ste u istini koju ste prihvatili” (2. Petr. 1:12). No zašto su nam potrebni podsjetnici, odnosno opomene? Zato što produbljuju naše razumijevanje, proširuju naše vidike i jačaju našu odlučnost da ostanemo na kršćanskom putu (Psal. 119:129). Stalno podsjećanje na Božja mjerila i načela potiče nas da se preispitujemo, a pomaže nam i da ne postanemo “zaboravni slušatelji”, čemu smo mi ljudi skloni (Jak. 1:22-25). Ako se ne bismo stalno podsjećali na biblijsku istinu, naše bi srce postalo zaokupljeno nečim drugim i možda više ne bismo znali tečno govoriti čist jezik.

14. Što nam može pomoći u učenju čistog jezika?

¹⁴ Čitaj naglas (Otkr. 1:3, bilješka). Ima nekih koji strani jezik nikad ne uče naglas, nego u sebi. Međutim, to ne daje najbolje rezultate. Kad učimo čist jezik, ponekad moramo “čitati prigušenim glasom” da bismo se bolje koncentrirali. (Pročitaj Psalam 1:1, 2 i bilješku za 2. redak.) Takvim čitanjem u svoj um dublje usađujemo ono što čitamo. Hebrejski izraz preveden “prigušenim glasom čita” može značiti i “duboko razmišlja”, kako to pokazuje bilješka za 2. redak. Kao što hranu moramo probaviti da bi naše tijelo imalo koristi od nje, tako je i duboko razmišljanje neophodno da bismo usvojili ono što čitamo. Posvećujemo li dovoljno vremena razmišljanju o gradivu? Nakon čitanja Biblije trebamo duboko razmišljati o onome što smo pročitali.

15. Kako možemo učiti “gramatiku” čistog jezika?

¹⁵ Uči gramatiku. U određenoj fazi učenja stranog jezika dobro je početi učiti gramatička pravila odnosno način uklapanja riječi u rečenicu. Tako ćemo upoznati strukturu tog jezika i moći ćemo ga pravilno govoriti. Slično je i s čistim jezikom biblijske istine. Njegova pravila nalazimo u  Bibliji, čija su učenja “uzor zdravih riječi” (2. Tim. 1:13). To je priručnik na temelju kojega bismo trebali učiti čist jezik.

16. (a) Što se događa nekima koji uče strani jezik? (b) Što možeš učiniti da se to i tebi ne dogodi?

¹⁶ Nastavi napredovati. Netko strani jezik možda nauči tek toliko da se može sporazumijevati u svakodnevnom životu, a onda prestane napredovati. Slično se može dogoditi i onima koji govore čist jezik. (Pročitaj Hebrejima 5:11-14.) Što možeš učiniti da se to i tebi ne dogodi? Slikovito rečeno, obogaćuj svoj rječnik. “Sada, kad smo ostavili osnovna učenja o Kristu, napredujmo prema zrelosti, ne postavljajući iznova temelj: pokajanje od mrtvih djela i vjeru u Boga, učenje o krštenjima, polaganju ruku, uskrsnuću mrtvih i vječnom sudu” (Hebr. 6:1, 2).

17. Zašto je u učenju važna redovitost i kojim bismo to primjerom mogli predočiti?

¹⁷ Odredi vrijeme za redovito učenje. Redovito, pa makar i kraće učenje bolje je od dugog, a neredovitog sjedenja uz knjigu. Dobro je učiti kad si odmoran i možeš se dobro koncentrirati. Učenje novog jezika slično je krčenju puta kroz šikaru. Što se put češće koristi, to je prohodniji. Ako se ne koristi neko vrijeme, zarast će. Tako je i u učenju nužna ustrajnost i postojanost (Dan. 6:16, 20). Neprestano se moli i “bdij sa svom ustrajnošću” da bi što bolje govorio čist jezik biblijske istine (Efež. 6:18).

18. Zašto bismo trebali govoriti čist jezik u svakoj prilici?

¹⁸ Što više govori. Neki oklijevaju govoriti jezik koji uče jer su sramežljivi ili se boje da će pogriješiti. Zato ne mogu napredovati. Jezik se najbolje uči ako se na njemu razgovara. To nam ujedno pomaže da se oslobodimo. Slično je i s učenjem čistog jezika. Trebali bismo ga govoriti u svakoj prilici. “Srcem se vjeruje i tako postiže pravednost, a ustima se obznanjuje vjera i tako postiže spasenje” (Rim. 10:10). Svoju vjeru obznanjujemo prilikom krštenja, u službi propovijedanja i u svakoj drugoj prilici kad govorimo o Jehovi (Mat. 28:19, 20; Hebr. 13:15). Na kršćanskim sastancima imamo priliku vježbati razumljivo i jezgrovito izražavanje na čistom jeziku. (Pročitaj Hebrejima 10:23-25.)

19, 20. (a) Koje veliko djelo Jehovini svjedoci danas čine? (b) Što bi svatko od nas trebao činiti?

¹⁹ Zamisli kako bi bilo lijepo da si mogao biti u Jeruzalemu u nedjeljno jutro, 6. sivana 33. n. e. Nešto prije 9 sati dogodilo se čudo i učenici koji su bili okupljeni u gornjoj sobi “počeli su govoriti raznim jezicima” (Djela 2:4). Danas Božji sluge više nemaju dar govorenja jezicima (1. Kor. 13:8). Pa ipak, Jehovini svjedoci objavljuju dobru vijest o Kraljevstvu na više od 430 jezika.

²⁰ Doista smo sretni što se svi ujedinjeno služimo čistim jezikom biblijske istine bez obzira na to kojim jezikom govorimo! Tako se u neku ruku događa nešto suprotno onome što se dogodilo u Babelu. Jehovin narod takoreći jednim jezikom donosi hvalu njegovom imenu (1. Kor. 1:10). Nastavimo složno služiti Jehovi sa svojom braćom i sestrama diljem svijeta i učimo što tečnije govoriti jezik koji nas povezuje, na slavu našem nebeskom Ocu Jehovi! (Pročitaj Psalam 150:1-6.)