DVADESET DRUGOG svibnja 2007. u Izraelskom muzeju u Jeruzalemu bio je izložen fragment jednog hebrejskog svitka koji potječe iz 7. ili 8. stoljeća n. e. Radi se o prijepisu 2. Mojsijeve 13:19–16:1. On između ostalog sadrži pobjedničku pjesmu koju su Izraelci pjevali nakon što su čudom bili izbavljeni iz Crvenog mora. U nekim jezicima ta je pjesma poznata pod nazivom “Pjesma mora”. Zašto je predstavljanje tog fragmenta toliko značajno?

Odgovor na to pitanje povezan je sa starošću tog rukopisa. Svici s Mrtvog mora nastali su u razdoblju od trećeg stoljeća pr. n. e. do prvog stoljeća n. e. Do njihovog otkrića, prije otprilike 60 godina, najstariji hebrejski rukopis bio je Alepski kodeks iz 930. n. e. Nije bio pronađen nijedan hebrejski rukopis, izuzev nekoliko fragmenata, koji je datirao iz višestoljetnog razdoblja između nastanka Svitaka s Mrtvog mora i Alepskog kodeksa.

James Snyder, ravnatelj Izraelskog muzeja, izjavio je: “Rukopis poznat pod nazivom ‘Pjesma mora’ premošćuje vremenski jaz između Svitaka s Mrtvog mora (...) i Alepskog kodeksa.” Prema njegovim riječima, spomenuti rukopis, zajedno s drugim drevnim biblijskim rukopisima, na jedinstven način pokazuje da je biblijski tekst ostao nepromijenjen.

Vjeruje se da je taj fragment jedan od mnogih rukopisa koji su krajem 19. stoljeća bili pronađeni u jednoj sinagogi u Kairu (Egipat). No kolekcionar koji je u svom vlasništvu imao taj fragment nije bio svjestan njegove vrijednosti sve dok se krajem 1970-ih nije konzultirao s jednim stručnjakom. Nakon što je metodom mjerenja radioaktivnog ugljika utvrđena starost tog fragmenta, bio je pohranjen daleko od očiju javnosti sve do izlaganja u Izraelskom muzeju.

Adolfo Roitman, ravnatelj Hrama Knjige u Izraelskom muzeju i kustos zbirke Svitaka s Mrtvog mora, izjavio je sljedeće o važnosti tog fragmenta: “‘Pjesma mora’ potvrđuje da su masoreti tijekom stoljeća s izvanrednom preciznošću prepisivali biblijske tekstove. Nevjerojatno je da je osobit stil tog rukopisa, koji datira iz 7. ili 8. stoljeća, ostao isti sve do današnjeg dana.”

Biblija je nadahnuta Riječ Jehove Boga i on je najodgovorniji za njeno očuvanje. Osim toga, prepisivači su je iznimno pažljivo prepisivali. Stoga možemo biti sigurni da je tekst Biblije koji danas čitamo potpuno vjerodostojan.