1, 2. (a) U kojim je okolnostima Isus održao Propovijed na gori? (b) Kako je Isus započeo svoju propovijed?

BILO je to 31. nove ere. Isus je nakratko prekinuo svoje propovjedničko putovanje po Galileji kako bi u Jeruzalemu proslavio Pashu (Ivan 5:1). Kad se vratio u Galileju, cijelu se noć molio Bogu da mu pomogne izabrati dvanaestoricu apostola. Sljedećeg dana sakupilo se mnoštvo ljudi, a Isus je liječio bolesne. Potom se popeo na goru i počeo poučavati svoje učenike i mnoštvo okupljenih ljudi (Mat. 4:23–5:2; Luka 6:12-19).

² Na početku svoje propovijedi, koja je poznata kao Propovijed na gori, rekao je da sreća proizlazi iz dobrog odnosa s Bogom. (Pročitaj Mateja 5:1-12.) Sreća je stanje potpunog zadovoljstva i smirenosti zasnovano na unutarnjem, duševnom miru. Devet razloga za sreću koje je Isus naveo pokazuju zašto su kršćani sretni. Ono što je rekao tom prilikom, prije gotovo 2 000 godina, jednako je značajno danas kao što je bilo i onda. Sada ćemo razmotriti svaki od tih razloga za sreću.

3. Čega su svjesni oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe?

³ “Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe, jer je njihovo kraljevstvo nebesko” (Mat. 5:3). “Oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” svjesni su toga da su u duhovnom pogledu siromašni i da trebaju Božje vodstvo i milost.

4, 5. (a) Zašto su sretni oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe? (b) Kako možemo zadovoljiti svoje duhovne potrebe?

⁴ Osobe koje nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe doista su sretne “jer je njihovo kraljevstvo nebesko”. Isusovi prvi učenici prihvatili su Isusa kao Mesiju i zato su dobili mogućnost da s njim vladaju u Božjem nebeskom Kraljevstvu (Luka 22:28-30). Bez obzira na to nadamo li se životu na nebu kao Kristovi sunasljednici ili vječnom životu u raju na Zemlji pod vlašću Kraljevstva, možemo biti sretni ako uistinu nastojimo zadovoljiti svoje duhovne potrebe i ako smo potpuno svjesni da ovisimo o Bogu.

⁵ Međutim ne nastoje svi ljudi zadovoljiti svoje duhovne potrebe. Naime mnogi nemaju vjere i ne cijene ono što je sveto (2. Sol. 3:1, 2; Hebr. 12:16). Da bismo zadovoljili svoje duhovne potrebe, trebamo temeljito proučavati Bibliju, revno sudjelovati u propovijedanju i poučavanju drugih te redovito prisustvovati našim sastancima (Mat. 28:19, 20; Hebr. 10:23-25).

6. Tko su “oni koji tuguju” i zašto su sretni?

⁶ “Sretni su oni koji tuguju, jer će biti utješeni” (Mat. 5:4). Izraz “oni koji tuguju” odnosi se na istu grupu ljudi kao i izraz “oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe”. To što tuguju ne znači da se žale na svoje životne okolnosti. Njih žalosti vlastita  grešnost i životne prilike koje su posljedica ljudske nesavršenosti. Zašto se onda može reći da su takve osobe sretne? Zato što vjeruju u Boga i Krista i zato što ih tješi spoznaja da imaju dobar odnos s Jehovom (Ivan 3:36).

7. Kakav treba biti naš stav prema Sotoninom svijetu?

⁷ Da li i mi osobno tugujemo zbog sve veće nepravde koja vlada u Sotoninom svijetu? Kakav je uistinu naš stav prema onome što nudi ovaj svijet? Apostol Ivan je napisao: “Ništa što je u svijetu — želja tijela i želja očiju i isticanje svog imetka — ne potječe od Oca” (1. Ivan. 2:16). No što učiniti ako osjećamo da našu duhovnost nagriza “duh svijeta”, odnosno pokretačka sila koja upravlja ljudskim društvom otuđenim od Boga? Trebamo se usrdno moliti, proučavati Božju Riječ i zatražiti pomoć starješina. Budemo li se trudili da postanemo što bliskiji s Jehovom, “nalazit ćemo sebi utjehu”, bez obzira na to što izaziva našu tjeskobu (1. Kor. 2:12; Psal. 119:52; Jak. 5:14, 15).

8, 9. Što znači biti krotak i zašto su krotke osobe sretne?

⁸ “Sretni su krotki, jer će naslijediti zemlju” (Mat. 5:5). “Krotkost” ili “blagost” nije isto što i slabost ili licemjerna obzirnost (1. Tim. 6:11). Ako smo krotki, činit ćemo Jehovinu volju i prihvaćati njegovo vodstvo. Naša krotkost dolazi do izražaja i u ophođenju sa suvjernicima i drugim ljudima. Na takvo nas ponašanje potiče i savjet apostola Pavla. (Pročitaj Rimljanima 12:17-19.)

⁹ Zašto su krotke osobe sretne? Zato što će “naslijediti zemlju”, rekao je Isus, koji je i sam bio krotka, odnosno blaga osoba. On je glavni nasljednik Zemlje jer će vladati njom (Psal. 2:8; Mat. 11:29; Hebr. 2:8, 9). I njegovi krotki sunasljednici naslijedit će Zemlju (Rim. 8:16, 17). A na Zemlji, pod Isusovom vlašću, vječno će živjeti mnogi krotki ljudi (Psal. 37:10, 11).

10. Kako grubost može utjecati na dobivanje odgovornosti u skupštini i na odnose s drugima?

¹⁰ I mi poput Isusa trebamo biti krotki, odnosno blagi. No što ako smo poznati kao ratoborne osobe? Drugi bi nas mogli izbjegavati ako smo grubi i neljubazni. Braća koja žele dobiti odgovornosti u skupštini, a ratoborna su, nisu prikladna za takvu službu (1. Tim. 3:1, 3). Pavao je rekao Titu da opominje kršćane na Kreti “da ne budu ratoborni, nego da budu razumni, da budu posve blagi prema svim ljudima” (Titu 3:1, 2). Blage su osobe pravi blagoslov za druge!

11-13. (a) Što znači gladovati i žeđati za pravednošću? (b) Kako će se nasititi oni koji gladuju i žeđaju za pravednošću?

¹¹ “Sretni su oni koji gladuju i žeđaju za pravednošću, jer će se nasititi” (Mat. 5:6). Pravednost o kojoj je govorio Isus zapravo je svojstvo onoga tko postupa po pravdi  tako što uzima u obzir Božju volju i njegove zapovijedi. Psalmist je rekao da je “iznemogao čeznući” za Božjim pravednim zakonima (Psal. 119:20). Cijenimo li i mi pravednost u tolikoj mjeri da gladujemo i žeđamo za njom?

¹² Isus je rekao da će oni koji gladuju i žeđaju za pravednošću biti sretni “jer će se nasititi”. Te su se riječi počele ispunjavati nakon Pedesetnice 33. nove ere, jer je Jehovin sveti duh tada počeo ‘pokazivati svijetu što je pravednost’ (Ivan 16:8). Bog je svojim svetim duhom nadahnuo ljude da napišu grčki dio Biblije, koji je koristan “za odgajanje u pravednosti” (2. Tim. 3:16). Božji duh pomaže i nama da “obučemo novu osobnost koja je stvorena po Božjoj volji u istinskoj pravednosti” (Efež. 4:24). Nije li utješno znati da svi oni koji se kaju i mole za oproštenje svojih grijeha mogu na temelju Isusove otkupne žrtve postati pravedni u Božjim očima? (Pročitaj Rimljanima 3:23, 24.)

¹³ Ako se nadamo vječnom životu na Zemlji, naša glad i žeđ za pravednošću u potpunosti će biti utažene u pravednom novom svijetu. A dotad dajmo sve od sebe da bismo živjeli po Jehovinim mjerilima. Isus je rekao: “Tražite najprije kraljevstvo i Božju pravednost” (Mat. 6:33). Budemo li to činili, bit ćemo zaokupljeni služenjem Jehovi, a to će nas istinski usrećiti (1. Kor. 15:58).

14, 15. (a) Kako možemo pokazivati milosrđe? (b) Zašto su milosrdne osobe sretne?

¹⁴ “Sretni su milosrdni, jer će im se ukazati milosrđe” (Mat. 5:7). Milosrdne osobe pune su suosjećanja i sažaljenja prema drugima. Isus je mnoge ljude na čudesan način oslobodio patnji jer se sažalio na njih (Mat. 14:14). Milosrđe dolazi do izražaja i kad opraštamo onima koji su nas povrijedili, kao što i Jehova milostivo oprašta onima koji se kaju (2. Mojs. 34:6, 7; Psal. 103:10). Milosrđe možemo pokazivati na taj način, ali i lijepim riječima te dobrim djelima kojima pomažemo onima u nevolji. Prema drugima možemo biti milosrdni i tako da im propovijedamo biblijske istine. Isus se sažalio na ljude, pa ih je “počeo poučavati o mnogočemu” (Mar. 6:34).

¹⁵ Imamo razloga složiti se s Isusovim riječima: “Sretni su milosrdni, jer će im se ukazati milosrđe.” Budemo li milosrdni prema drugima, oni će se s nama vjerojatno ophoditi na sličan način. Osim toga kad dođe čas Božjeg suda, Bog možda neće donijeti  nepovoljnu presudu o nama upravo zato što smo bili milosrdni prema drugima (Jak. 2:13). Oproštenje grijeha i vječni život dobit će samo milosrdne osobe (Mat. 6:15).

16. Što znači biti “čista srca” i kako takve osobe mogu “vidjeti Boga”?

¹⁶ “Sretni su oni koji su čista srca, jer će vidjeti Boga” (Mat. 5:8). Ako smo “čista srca”, to će se vidjeti u našim odnosima s drugima, u stvarima do kojih nam je stalo te u našim željama i poticajima. Pokazivat ćemo “ljubav iz čista srca” (1. Tim. 1:5). Ako smo čisti u nutrini, “vidjet ćemo Boga”. To ne znači da ćemo doslovno vidjeti Jehovu jer “ne može čovjek vidjeti [Boga] i ostati živ” (2. Mojs. 33:20). No Isus je savršeno odražavao Božju osobnost, pa je mogao reći: “Tko je vidio mene, vidio je i Oca” (Ivan 14:7-9). Dok promatramo kako Jehova pomaže nama, svojim slugama na Zemlji, mi zapravo možemo “vidjeti Boga” (Job 42:5). Pomazani kršćani vidjet će Boga u punom smislu te riječi kad uskrsnu u duhovni život i kad budu doslovno vidjeli svog nebeskog Oca (1. Ivan. 3:2).

17. Kako će se vidjeti da imamo čisto srce?

¹⁷ Budući da je osoba čista srca u moralnom i duhovnom smislu neokaljana, ona se ne bavi stvarima koje Jehova smatra nečistima (1. Ljet. 28:9; Iza. 52:11). Ako smo čista srca, naše riječi i postupci bit će čisti i nećemo služiti Jehovi licemjerno.

18, 19. Kako se ponašaju mirotvorci?

¹⁸ “Sretni su mirotvorci, jer će ih se nazvati sinovima Božjim” (Mat. 5:9). Mirotvorce se prepoznaje po onome što rade i po onome što ne rade. Ako smo osoba o kakvoj je govorio Isus, znači da smo miroljubivi i da “nikome ne vraćamo zlo za zlo”. Umjesto toga ‘uvijek nastojimo činiti dobro drugima’ (1. Sol. 5:15).

¹⁹ Da bismo bili mirotvorci, moramo raditi na tome da očuvamo ili uspostavimo mir. Mirotvorci ne čine ništa što “razdvaja one koji su bliski” (Izr. 16:28). Kao miroljubive osobe, mi “težimo za mirom sa svima” (Hebr. 12:14).

20. (a) Tko su već sada “sinovi Božji”? (b) Koja će grupa ljudi tek postati Božja djeca?

²⁰ Mirotvorci su sretni “jer će ih se nazvati sinovima Božjim”. Jehova je usvojio vjerne pomazane kršćane, i zato su postali “sinovi Božji”. Oni su već sada Jehovina djeca i imaju blizak odnos s njim jer vjeruju u Krista i svim srcem služe “Bogu ljubavi i mira” (2. Kor. 13:11; Ivan 1:12). No što je s Isusovim miroljubivim “drugim ovcama”? Isus će tijekom svoje Tisućugodišnje Vladavine biti njihov “Otac Vječni”, no na kraju tog razdoblja podložit će se Jehovi, a “druge ovce” postat će Božja djeca u punom smislu te riječi (Ivan 10:16; Iza. 9:6; Rim. 8:21; 1. Kor. 15:27, 28).

21. Kako ćemo se ponašati ako “živimo po duhu”?

²¹ Ako “živimo po duhu”, jedna od naših osobina koje će drugi lako uočiti bit će i miroljubivost. Nećemo se “nadmetati jedni s drugima” niti “izazivati jedni druge” (Gal. 5:22-26; Jeruzalemska Biblija). Umjesto toga trudit ćemo se biti “u miru sa svim ljudima” (Rim. 12:18).

22-24. (a) Zašto oni koji su progonjeni zbog pravednosti mogu biti sretni? (b) Što ćemo razmatrati u sljedeća dva članka?

²² “Sretni su oni koji su progonjeni zbog pravednosti, jer je njihovo kraljevstvo nebesko” (Mat. 5:10). Isus je zatim nastavio: “Sretni ste kad vas zbog mene vrijeđaju i progone i lažno vam pripisuju kojekakva zla. Radujte se i kličite, jer je velika nagrada vaša na nebesima! Jer tako su progonili i proroke prije vas” (Mat. 5:11, 12).

²³ Poput Božjih proroka iz starog doba, i kršćani su svjesni da će ih “zbog pravednosti” drugi vrijeđati, progoniti i lažno optuživati. No ako ostanemo vjerni i izdržimo takve kušnje, bit ćemo sretni jer smo ugodili Jehovi i iskazali mu čast (1. Petr. 2:19-21). Naša patnja ne može umanjiti radost koju osjećamo služeći Jehovi sada i koju ćemo osjećati u budućnosti. Isto tako patnje ne mogu umanjiti sreću onih koji će vladati s Kristom u nebeskom Kraljevstvu, a ni onih koji će dobiti vječni život na Zemlji. Takvi su blagoslovi dokaz Božje naklonosti, dobrote i velikodušnosti.

²⁴ Još se puno toga može naučiti iz Propovijedi na gori. Sljedeća dva članka sadrže razne pouke iz te propovijedi. Pogledajmo kako te Isusove pouke možemo primijeniti u svom životu.