1, 2. Zašto je iz ljudske perspektive bilo čudno to što je Samuel trebao Davida pomazati za kralja?

ON NIJE izgledao kao kralj. Prorok Samuel u njemu je vidio samo mladog pastira. Osim toga živio je u beznačajnom gradu, Betlehemu, za kojeg Biblija kaže da je bio “premalen da bi bio među tisućama Judinim” (Mih. 5:2). Unatoč tome prorok Samuel je tog naizgled običnog mladića iz malenoga grada uskoro trebao pomazati za novog izraelskog kralja.

² Kad je Samuel došao u kuću vjernog Božjeg sluge Jišaja kako bi jednog od osmorice njegovih sinova pomazao za budućeg kralja, on svog najmlađeg sina Davida nije ni namjeravao izvesti pred proroka. Ustvari,  David čak nije ni bio u kući kad je Samuel došao k njima. No Jehova je izabrao Davida, a njegovo je mišljenje bilo najvažnije (1. Sam. 16:1-10).

3. (a) Na što Jehova gleda kad promatra čovjeka? (b) Što se dogodilo nakon što je David bio pomazan?

³ Jehova je vidio ono što Samuel nije mogao vidjeti — kakvo je Davidovo srce — i dopalo mu se to što je vidio. Bogu nije važno ono što se vidi izvana, nego ono što je čovjeku u srcu. (Pročitaj 1. Samuelovu 16:7.) Kad je Samuel shvatio da Jehova nije izabrao nijednog od sedmorice starijih Jišajevih sinova, rekao je da dovedu najmlađega, koji je tada čuvao ovce. Biblijski izvještaj kaže: “I Jišaj je poslao po [Davida]. A mladić je bio rumen, lijepih očiju i krasna stasa. I Jehova je rekao: ‘Ustani i pomaži ga, jer to je taj!’ Tada je Samuel uzeo rog s uljem i pomazao ga usred braće njegove. I duh Jehovin došao je na Davida i od toga je dana ostao na njemu” (1. Sam. 16:12, 13).

4, 5. (a) Navedi neke sličnosti između Davida i Isusa. (b) Zašto se Isusa može nazvati Većim Davidom?

⁴ Isus se, kao i David, rodio u Betlehemu, otprilike 1 100 godina nakon njega. Ni Isus mnogima nije izgledao kao kralj. Bolje rečeno, on nije bio kralj kakvom su se mnogi Izraelci nadali. No, kao i Davida, Isusa je izabrao Jehova. Isto tako i njega je, kao i Davida, Jehova ljubio * (Luka 3:22). A i na Isusa je, prilikom krštenja, ‘došao duh Jehovin i ostao na njemu’.

⁵ Postoje još neke sličnosti između Davida i Isusa. Naprimjer Davida je izdao njegov savjetnik Ahitofel, a Isusa je izdao njegov apostol Juda Iskariot (Psal. 41:9; Ivan 13:18). I David i Isus bili su gorljivi i revni za Jehovin dom (Psal. 27:4; 69:9; Ivan 2:17). Osim toga Isus je bio Davidov nasljednik. Prije Isusovog rođenja jedan je anđeo njegovoj majci rekao: “Jehova Bog dat će mu prijestolje Davida, oca njegova” (Luka 1:32; Mat. 1:1). No budući da se na Isusu trebaju ispuniti sva mesijanska proročanstva, njegova je uloga daleko značajnija od Davidove. On je Veći David, Mesijanski Kralj kojeg su Izraelci dugo čekali (Ivan 7:42).

6. Zašto možemo reći da je David bio dobar pastir?

⁶ Isus je ujedno i pastir. Koje su osobine dobrog pastira? On savjesno i hrabro vodi brigu o svom stadu, pase ga i čuva (Psal. 23:2-4). David je u mladosti bio pastir i vrlo je brižno čuvao ovce svog oca. Bio je hrabar kad je stadu prijetila opasnost te je riskirao život da bi ovce zaštitio od lava i medvjeda (1. Sam. 17:34, 35).

7. (a) Što je Davida pripremilo za izvršavanje dužnosti koje je kasnije dobio kao kralj? (b) Kako je Isus dokazao da je Dobri Pastir?

⁷ Godine koje je David proveo čuvajući ovce na poljima i brežuljcima pripremile su ga za zahtjevne dužnosti i odgovornosti koje je kasnije imao kao “pastir” izraelskog naroda * (Psal. 78:70, 71). I Isus se pokazao uzornim pastirom. Njega Jehova jača i vodi dok se on poput pastira brine za svoje “malo stado” i “druge ovce” (Luka 12:32; Ivan 10:16). Zbog toga je Isus Dobri Pastir. On tako dobro poznaje svoje stado da svaku ovcu zove po imenu. Dok je bio na Zemlji, spremno se žrtvovao za svoje ovce, čime je pokazao koliko ih ljubi (Ivan 10:3, 11, 14, 15). Kao Dobri Pastir, Isus postiže ono što David nikada ne bi mogao. Njegova  otkupna žrtva omogućava ljudima izbavljenje od smrti. Ništa ga neće spriječiti da svoje “malo stado” dovede do besmrtnog života na nebu, a “druge ovce” do vječnog života u pravednom novom svijetu u kojem neće biti “vukova”, odnosno zlih osoba koje im žele nauditi. (Pročitaj Ivana 10:27-29.)

8. Kako je kralj David pobjeđivao svoje protivnike?

⁸ David je kao kralj bio smion ratnik koji je štitio zemlju Božjeg naroda, a “Jehova je pomagao Davidu kuda god je on išao”. David je proširio granice izraelske zemlje, koja se pod njegovom vlašću protezala od rijeke Egipta do rijeke Eufrata (2. Sam. 8:1-14). Zahvaljujući snazi koju je dobio od Jehove postao je vrlo moćan vladar. Biblija kaže: “Slava Davidova proširila se po svim zemljama i Jehova je učinio da se Davida boje svi narodi” (1. Ljet. 14:17).

9. Kako je Isus kao budući Kralj pobijedio svoje protivnike?

⁹ Poput kralja Davida i Isus je, dok je bio na Zemlji, pokazao veliku hrabrost. Kao budući Kralj, pokazao je da ima vlast nad demonima tako što je izbavljao ljude koji su bili pod njihovim zlim utjecajem (Mar. 5:2, 6-13; Luka 4:36). Čak ni njegov glavni neprijatelj, Sotona Đavo, nema vlast nad njim. Uz Jehovinu podršku Isus je pobijedio svijet, kojim vlada Sotona (Ivan 14:30; 16:33; 1. Ivan. 5:19).

10, 11. Što će učiniti Isus kao nebeski Kralj koji ratuje protiv svojih neprijatelja?

¹⁰ Otprilike 60 godina nakon Isusove smrti, uskrsnuća i uzlaska na nebo apostol Ivan dobio je proročansku viziju u kojoj je vidio Isusa kao Kralja koji ratuje protiv svojih neprijatelja na nebu. Ivan je napisao: “Gle — bijeli konj i na njemu jahač koji je imao luk. I dana mu je kruna te je izašao pobjeđujući i krenuo u konačnu pobjedu” (Otkr. 6:2). Jahač na bijelom konju je Isus. ‘Kruna mu je dana’ godine 1914. kad je bio ustoličen kao Kralj nebeskog Kraljevstva. Nakon toga “izašao je pobjeđujući”. Dakle, kao i David, Isus je kralj koji pobjeđuje svoje protivnike. Ubrzo nakon što je postao Kralj Božjeg Kraljevstva, poveo je bitku protiv Sotone u kojoj je pobijedio, te je njega i njegove demone zbacio na Zemlju (Otkr. 12:7-9). Njegov pobjednički pohod nastavit će se sve dok ne bude izvojevao “konačnu pobjedu” i posve uništio Sotonin zli svijet. (Pročitaj Otkrivenje 19:11, 19-21.)

¹¹ Međutim Isus je, kao i David, samilostan kralj i on će zaštititi “veliko mnoštvo ljudi” u Harmagedonu (Otkr. 7:9, 14). Isto tako pod vlašću Isusa i njegovih sunasljednika, uskrsnulih 144 000 pomazanika, “Bog će uskrsnuti i pravedne i nepravedne” (Djela 24:15). Oni koji uskrsnu na Zemlji dobit će priliku živjeti vječno. Njih očekuje uistinu divna budućnost! Zato svi odlučno “činimo dobro” kako bismo doživjeli vrijeme kad će po cijeloj Zemlji živjeti pravedni i sretni podanici Većeg Davida (Psal. 37:27-29).

12. Za što se Salamun molio?

¹² Davidov sin Salamun također je predočavao Isusa. * Kad je Salamun postao kralj, Jehova mu se javio u snu i rekao da će mu dati što god zatraži. Salamun je mogao tražiti bogatstvo, moć ili dug život. No on je umjesto toga od Jehove nesebično zatražio sljedeće: “Daj mi sada mudrosti i znanja da mogu voditi ovaj narod, jer tko može suditi ovome narodu tvojemu tako velikom?” (2. Ljet. 1:7-10). Jehova je uslišio njegovu  molitvu. (Pročitaj 2. Ljetopisa 1:11, 12.)

13. Koliko je Salamun bio mudar i od koga je dobio takvu mudrost?

¹³ Dok je god Salamun bio vjeran Jehovi, s njegovom se mudrošću nije mogao mjeriti nitko od njegovih suvremenika. On je izrekao “tri tisuće mudrih izreka” (1. Kralj. 4:30, 32, 34). Mnoge od njih bile su zapisane, a i danas su dragocjene onima koji žele mudro postupati. Kraljica od Sabe proputovala je oko 2 400 kilometara da bi “zagonetnim pitanjima” iskušala Salamunovu mudrost. Bila je zadivljena njegovim riječima i blagostanjem koje je vladalo u njegovom kraljevstvu (1. Kralj. 10:1-9). Biblija jasno navodi odakle Salamunu takva mudrost: “Sav je svijet želio doći pred lice Salamunovo i čuti mudrost njegovu koju mu je Bog dao u srce” (1. Kralj. 10:24).

14. U kom je smislu Isus “veći od Salamuna”?

¹⁴ Samo je jedan čovjek, bez ikakve sumnje, nadmašio Salamunovu mudrost. To je bio Isus Krist, koji je za sebe rekao da je “netko veći od Salamuna” (Mat. 12:42). Isus je govorio “riječi vječnog života” (Ivan 6:68). Naprimjer u Propovijedi na gori podrobnije je razjasnio neka načela na kojima se temelje Salamunove izreke. Salamun je naveo mnogo toga što donosi sreću Jehovinim slugama (Izr. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20). Isus je naglasio da istinsku sreću donosi samo ono što je povezano sa služenjem Jehovi i s ispunjenjem njegovih obećanja. Rekao je: “Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe, jer je njihovo kraljevstvo nebesko” (Mat. 5:3). Oni koji primjenjuju načela iz Isusovih učenja postaju bliži Jehovi, “izvoru života” (Psal. 36:9; Izr. 22:11; Mat. 5:8). Krist je oličenje “Božje mudrosti” (1. Kor. 1:24, 30). On kao Mesijanski Kralj ima “duh mudrosti” (Iza. 11:2).

15. Kako možemo steći Božju mudrost?

¹⁵ Kako mi, kao sljedbenici Većeg Salamuna, možemo steći Božju mudrost? Jehova je svoju mudrost otkrio u svojoj Riječi. Stoga ako je želimo pronaći, moramo se potruditi i marljivo proučavati Bibliju, a naročito izvještaje koji sadrže Isusove riječi, te razmišljati o onome što čitamo (Izr. 2:1-5). Osim toga trebamo se ustrajno moliti Bogu da nam da mudrost. Božja Riječ jamči nam da će naše iskrene molitve za pomoć biti uslišene (Jak. 1:5). Uz pomoć svetog duha u Božjoj Riječi pronaći ćemo dragocjene savjete koji nam mogu pomoći da rješavamo probleme s kojima se suočavamo i donosimo mudre odluke (Luka 11:13). Biblija za Salamuna kaže i da je ‘poučavao narod’ te da je “stalno prenosio znanje narodu” (Prop. 12:9, 10). Isus kao Poglavar kršćanske skupštine također poučava svoj narod (Ivan 10:16; Kol. 1:18). Zato bismo trebali prisustvovati skupštinskim sastancima, na kojima stalno primamo pouku.

16. Koja još sličnost postoji između Salamuna i Isusa?

¹⁶ Salamun je bio vrlo poduzetan kralj. Organizirao je građevinske radove po cijelom svom kraljevstvu i nadgledavao je izgradnju palača, cesta, vodovoda, gradova koji su služili kao skladišta te gradova za  bojna kola i za konjanike (1. Kralj. 9:17-19). Njegovi građevinski pothvati koristili su cijelom kraljevstvu. Isus je također graditelj. On je na “stijeni” sagradio svoju skupštinu (Mat. 16:18). Pored toga on će nadgledavati izgradnju koja će se provoditi u novom svijetu (Iza. 65:21, 22).

17. (a) Po čemu je Salamunova vlast bila posebna? (b) Što Salamun nije mogao postići?

¹⁷ Ime Salamun izvedeno je iz riječi koja znači “mir”. Kralj Salamun vladao je iz Jeruzalema, grada čije ime znači “posjed dvostrukog mira”. Za njegove 40-godišnje vladavine vladao je mir kakav izraelski narod nikad prije nije doživio. Biblija o tom vremenu kaže: “Juda i Izrael živjeli su bez straha, svatko pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana do Beer-Šebe, u sve dane Salamunove” (1. Kralj. 4:25). Ipak, Salamun sa svom svojom mudrošću nije mogao osloboditi svoje podanike teških posljedica bolesti, grijeha i smrti. No Veći Salamun svoje će podanike osloboditi svega toga. (Pročitaj Rimljanima 8:19-21.)

18. Koje blagoslove doživljavamo u kršćanskoj skupštini?

¹⁸ U kršćanskoj skupštini već danas vlada mir, pravi duhovni raj. Mi živimo u miru s Bogom i svojim bližnjima. Zanimljivo je što je Izaija prorekao o blagoslovima koje danas doživljavamo: “Oni će prekovati mačeve svoje u raonike i koplja svoja u srpove. Narod na narod više neće dizati mača niti će se više učiti ratu” (Iza. 2:3, 4). Postupajući u skladu s Božjim duhom, doprinosimo ljepoti duhovnog raja.

19, 20. Koje nam razloge za radost donosi budućnost?

¹⁹ No budućnost će biti još ljepša. Ljudi poslušni Bogu pod Kristovom će vlašću uživati u miru kakav nikada prije nisu doživjeli i postupno će biti “oslobođeni robovanja raspadljivosti” te će na koncu postati savršeni (Rim. 8:21). Nakon što prođu završni ispit na kraju Tisućugodišnje Vladavine, “krotki će posjedovati zemlju i uživat će u obilju mira” (Psal. 37:11; Otkr. 20:7-10). Nema sumnje, vladavina Isusa Krista nadmašit će Salamunovu, više nego što to danas možemo i zamisliti!

²⁰ Izraelci su bili sretni kad su ih vodili Mojsije, David i Salamun, no mi ćemo pod Kristovom vlašću biti još sretniji (1. Kralj. 8:66). Sva hvala za to pripada Jehovi, jer nam je on poslao svog jedinorođenog Sina — Većeg Mojsija, Davida i Salamuna!