1. Što Bog želi mladim ljudima?

“RADUJ se, mladiću, za mladosti svoje i neka te veseli srce tvoje u danima mladenaštva tvojega” (Prop. 11:9). Te riječi napisao je mudri Salamun, kralj starog Izraela, no one zapravo potječu od Jehove Boga. Nema sumnje, on želi da vi, mladi, budete sretni, no ne samo dok ste mladi već i puno dulje. Nažalost, sretne dane mladosti često pomute greške koje mladi čine, a koje mogu utjecati na cijelu njihovu budućnost. Čak je i vjerni Božji sluga Job žalio zbog toga što je morao snositi “posljedice prijestupa mladosti svoje” (Job 13:26). Tijekom tinejdžerskih godina, a i kasnije, mladi kršćani često moraju donositi važne odluke. Donesu li krive odluke, mogu sebi nanijeti duboke emocionalne rane i stvoriti probleme koji bi ih mogli pratiti cijeli život (Prop. 11:10).

2. Koji biblijski savjet može pomoći mladima da izbjegnu ozbiljne greške?

² Mladi trebaju donositi razborite odluke. Apostol Pavao dao je Korinćanima  zanimljiv savjet: “Ne budite djeca po razboritosti, nego (...) po razboritosti budite odrasli” (1. Kor. 14:20). Ako poslušaju taj savjet te nauče razmišljati i rasuđivati kao odrasle osobe, mladi će moći izbjeći ozbiljne greške.

3. Što je potrebno da bi mladi postali duhovno zreli?

³ Ako si i ti mlada osoba, imaj na umu da je potrebno puno truda da bi netko postao duhovno zreo. Pavao je Timoteju rekao: “Neka te nitko ne podcjenjuje zbog tvoje mladosti, nego budi uzor vjernima u govoru, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u čistoći. (...) Posveti se javnom čitanju, poticanju, poučavanju. (...) O tome razmišljaj, sav se tome posveti, da tvoj napredak bude svima očit” (1. Tim. 4:12-15). Mladi kršćani trebaju duhovno napredovati, a to bi trebalo biti očito i drugima.

4. Što duhovni napredak podrazumijeva?

⁴ Napredovati znači razvijati se nabolje. Pavao je poticao Timoteja da napreduje u govoru, vladanju, ljubavi, vjeri i čistoći te u načinu na koji izvršava svoju službu. Trebao se truditi da njegov način života bude primjeran. Dakle Timotej je trebao stalno duhovno napredovati.

5, 6. (a) Kada je Timotejev napredak postao očit? (b) Kako današnji mladi mogu duhovno napredovati poput Timoteja?

⁵ U vrijeme kad mu je Pavao uputio taj savjet, otprilike između 61. i 64. n. e., Timotej je već bio iskusni starješina. On nije tek tada započeo duhovno napredovati. Oko 49. ili 50. godine, kad je vjerojatno imao dvadesetak godina, “o njemu su dobro govorila braća u Listri i Ikoniju” jer su zapazila njegov duhovni napredak (Djela 16:1-5). Tada ga je Pavao poveo sa sobom na misionarsko putovanje. Nakon što je nekoliko mjeseci promatrao njegov daljnji napredak, poslao je Timoteja u Solun kako bi on utješio i ojačao kršćane u tom gradu. (Pročitaj 1. Solunjanima 3:1-3, 6.) Nesumnjivo je Timotej već kao mlada osoba počeo duhovno napredovati, što je i drugima bilo očito.

⁶ I vi, mladi članovi skupštine, nastojte već sada razvijati kršćanske osobine, kako bi se jasno vidjelo da svoj život sve više usklađujete s kršćanskim načelima i postajete sve vještiji u poučavanju ljudi o biblijskim učenjima. Isus je već s 12 godina “napredovao u mudrosti” (Luka 2:52). Razmotrimo stoga kako možete vidljivo napredovati na tri područja svog života: (1) suočavanje s problemima, (2) priprema za brak i (3) služba propovijedanja.

7. Kako stresne situacije mogu utjecati na mlade?

⁷ Sedamnaestogodišnja kršćanka po imenu Karolina rekla je: “Ponekad sam u emocionalnom, fizičkom i psihičkom pogledu bila toliko iscrpljena da ujutro nisam imala volje niti ustati iz kreveta.” * Zašto je bila toliko očajna? Kad je imala deset godina, njena se obitelj raspala jer su se roditelji razveli i ona je morala živjeti sa svojom majkom, koja nije uvažavala biblijska moralna mjerila. Možda se i ti poput Karoline suočavaš s nekom vrlo stresnom situacijom, a nema puno izgleda da će se stanje popraviti.

8. Kakve je prepreke Timotej morao svladati?

⁸ Dok se trudio duhovno napredovati, i Timotej je morao svladavati različite prepreke. Naprimjer zbog svojih želučanih tegoba bio je ‘često bolestan’ (1. Tim. 5:23). Kad ga je Pavao poslao u Korint kako bi riješio  probleme što su ih uzrokovali pojedinci koji su osporavali njegov apostolski autoritet, potaknuo je skupštinu da surađuje s Timotejem kako bi on među njima bio “bez straha” (1. Kor. 4:17; 16:10, 11). Očito je Timotej bio sramežljiv ili povučen.

9. Kako razmišlja razborita osoba i po čemu se razlikuje od strašljive?

⁹ Da bi pomogao Timoteju, Pavao ga je kasnije podsjetio na jednu važnu činjenicu: “Bog nam nije dao duh koji nas čini strašljivima, nego duh koji nam daje snagu, ljubav i razboritost” (2. Tim. 1:7). Razborita osoba trezveno razmišlja i rasuđuje. Ona je u stanju suočiti se sa stvarnošću i prihvatiti stvari onakve kakve jesu, bez obzira na to što bi možda željela da su drugačije. Neki nezreli mladi postupaju strašljivo i pokušavaju pobjeći od stvarnosti i stresnih situacija tako što neumjereno spavaju ili gledaju televiziju, drogiraju se, opijaju, stalno su zaokupljeni zabavom ili se upuštaju u spolni nemoral. Kršćane se potiče da se “odreknu bezbožnosti i svjetovnih želja te da razborito, pravedno i odano Bogu žive usred ovog sadašnjeg svijeta” (Titu 2:12).

10, 11. Kako nam razboritost može pomoći da duhovno ojačamo?

¹⁰ Biblija “mlađe muškarce” potiče da “budu razboriti” (Titu 2:6). Ako želiš poslušati taj savjet, kad se suočiš s nekim problemom, trebaš se moliti Jehovi i oslanjati na snagu koju ćeš dobiti od njega. (Pročitaj 1. Petrovu 4:7.) Na taj ćeš način steći čvrsto pouzdanje u “snagu koju daje Bog” (1. Petr. 4:11).

¹¹ Razboritost i molitva pomogle su i Karolini. “Oduprijeti se utjecaju svoje majke i njenom nemoralnom načinu života bilo mi je izuzetno teško”, rekla je. “Ali molitva mi je zaista pomogla. Znam da je Jehova uz mene i više se ne bojim.” Imaj na umu da te nevolje mogu ojačati i pomoći ti da postaneš bolja osoba (Psal. 105:17-19; Tuž. 3:27). S čim god da se suočiš, Jehova te nikada neće iznevjeriti. On će te “ojačati i pomoći će ti” (Iza. 41:10).

12. Zašto bi kršćanin koji razmišlja o braku trebao primijeniti načelo iz Mudrih izreka 20:25?

¹² Neki mladi prerano stupe u brak jer misle kako je brak rješenje za njihovo nezadovoljstvo, usamljenost, dosadu ili probleme kod kuće. Međutim bračni je zavjet vrlo ozbiljna stvar. U biblijska vremena neki su brzopleto davali svete zavjete Bogu, a da nisu pažljivo odvagnuli na što se sve time obavezuju. (Pročitaj Mudre izreke 20:25.) Mladi ponekad ne razmišljaju ozbiljno o tome što će sve brak od njih zahtijevati.  Kasnije shvate da se u braku od njih traži puno više nego što su mislili.

13. O kojim bi pitanjima trebali razmisliti oni koji žele s nekim započeti vezu i koja im pomoć stoji na raspolaganju?

¹³ Stoga prije nego što započneš vezu s osobom suprotnog spola, upitaj se: Zašto želim stupiti u brak? Što očekujem od braka? Je li to prava osoba za mene? Jesam li doista spreman za izvršavanje bračnih odgovornosti? Da bi ti pomogao temeljito se preispitati, “vjerni i razboriti rob” objavio je mnoge članke koji podrobno govore o toj temi * (Mat. 24:45-47). Na savjete iznesene u tim člancima gledaj kao na savjete koje ti daje sam Jehova. Pažljivo razmisli o njima i primijeni ih. Nemoj nikad dopustiti sebi da postaneš kao stvorenje “bez razuma” (Psal. 32:8, 9). Potrudi se naučiti zrelo razmišljati kako bi razumio koje odgovornosti donosi brak. Ako zaključiš da si spreman za vezu, uvijek imaj na umu da trebaš biti “uzor (...) u čistoći” (1. Tim. 4:12).

14. Kako ti duhovna zrelost može pomoći ako odlučiš stupiti u brak?

¹⁴ Duhovna zrelost važna je i nakon što kršćani stupe u brak. Zreli kršćani nastoje “uzrasti do punine Kristove” (Efež. 4:11-14). Oni se marljivo trude razviti osobnost kakvu je imao Krist, naš Uzor. On “nije ugađao sebi” (Rim. 15:3). Kada oba bračna partnera gledaju na korist drugoga, a ne na svoju vlastitu, u obitelji će vladati mir i zadovoljstvo (1. Kor. 10:24). Muž će pokazivati samopožrtvovnu ljubav, a žena će biti spremna podložiti se svom mužu, kao što je Isus podložan svom Poglavaru (1. Kor. 11:3; Efež. 5:25).

15, 16. Što možeš poduzeti kako bi tvoj napredak u službi propovijedanja bio očit?

¹⁵ Ističući koliko je Timotejev zadatak važan, Pavao je napisao: “Zaklinjem te pred Bogom i Kristom Isusom, (...) propovijedaj riječ Božju i čini to s osjećajem hitnosti.” Zatim je dodao: “Propovijedaj dobru vijest, potpuno izvrši svoju službu” (2. Tim. 4:1, 2, 5). Da bi mogao izvršiti taj zadatak, Timotej se morao “hraniti riječima vjere”. (Pročitaj 1. Timoteju 4:6.)

¹⁶ Kako se ti možeš “hraniti riječima vjere”? Pavao je napisao: “Posveti se javnom čitanju, poticanju, poučavanju. O tome  razmišljaj, sav se tome posveti” (1. Tim. 4:13, 15). Marljivo proučavanje Biblije neophodno je za duhovni napredak. Kakve su tvoje navike kad je riječ o proučavanju? Da li temeljito proučavaš “dubine Božje”? (1. Kor. 2:10). Ili je tvoje proučavanje tek površno? Budeš li razmišljao o onome što proučavaš, to će te potaknuti da duhovno napreduješ. (Pročitaj Mudre izreke 2:1-5.)

17, 18. (a) Koje bi sposobnosti trebao razvijati? (b) Kako je Timotej gledao na druge i zašto bi i ti trebao imati sličan stav?

¹⁷ Mlada pionirka Mihaela rekla je: “Važno mi je da moja služba propovijedanja bude kvalitetna i zato redovito proučavam Bibliju i posjećujem sastanke. Zahvaljujući tome stalno duhovno napredujem.” Pionirska služba pomoći će ti da naučiš vještije koristiti Bibliju u službi propovijedanja te da duhovno napreduješ. Nastoj naučiti dobro čitati i davati smislene komentare na sastancima. Ako želiš da tvoj napredak bude očit, potrudi se da tvoji govori u Teokratskoj školi propovijedanja budu poučni i da se držiš zadanog gradiva.

¹⁸ Kao propovjednik dobre vijesti trebao bi se uvijek truditi što djelotvornije svjedočiti i pomagati drugima da se spase. Zato bi trebao postati “vješt u poučavanju” (2. Tim. 4:2). Budeš li u službi surađivao s iskusnim propovjednicima, moći ćeš učiti od njih, kao što je Timotej učio od Pavla (1. Kor. 4:17). Govoreći o onima kojima je pomogao da upoznaju istinu, Pavao je rekao da im nije dao samo dobru vijest nego i “svoj život”, odnosno dao je sve od sebe kako bi im pomogao, jer ih je zavolio (1. Sol. 2:8). Želiš li oponašati Pavla u službi propovijedanja, trebaš imati isti stav kakav je imao i Timotej, koji se istinski brinuo za druge te je s Pavlom ‘robovao u širenju dobre vijesti’. (Pročitaj Filipljanima 2:19-23.) Pokazuješ li i ti takvu samopožrtvovnost u službi propovijedanja?

19, 20. Zašto nam duhovni napredak donosi radost?

¹⁹ Duhovni napredak zahtijeva puno truda. No budeš li se strpljivo trudio naučiti vješto poučavati druge, s vremenom ćeš moći u duhovnom pogledu “mnoge obogatiti” i oni će postati tvoja “radost ili kruna kojom ćeš se ponositi” (2. Kor. 6:10; 1. Sol. 2:19). “Nikad prije nisam posvećivao toliko vremena pomaganju drugima”, objasnio je Fred koji služi kao punovremeni propovjednik. “Osobno sam se uvjerio da više usrećuje davati nego primati.”

²⁰ Opisujući radost i zadovoljstvo koje je osjećala zbog svog duhovnog napretka, mlada pionirka Daria rekla je: “Kad sam bolje upoznala Jehovu, postao mi je puno bliskiji. Shvatila sam da se čovjek osjeća uistinu sretno i zadovoljno kad daje sve od sebe da bi ugodio Jehovi!” Premda naš duhovni napredak ljudi možda neće uvijek primijetiti, Jehova ga uvijek vidi i cijeni (Hebr. 4:13). Nema sumnje da vi, mladi kršćani, možete donijeti slavu i hvalu našem nebeskom Ocu. Neka vaš duhovni napredak i dalje bude očit, jer njime radujete Jehovino srce! (Izr. 27:11).