1, 2. (a) Koje nevolje ljudima uzrokuju mnogo boli? (b) Što još moraju podnositi pravi kršćani osim nevolja koje snalaze i sve druge ljude?

JEHOVINI SVJEDOCI nisu pošteđeni nevolja koje snalaze sve ljude. Mnogi Božji sluge puno su propatili zbog kriminala, rata i drugih nepravdi. Prirodne katastrofe, siromaštvo, bolest i smrt uzrokuju mnogo boli. Apostol Pavao s pravom je rekao: “Znamo da sve stvorenje zajedno uzdiše i da je u boli sve do sada” (Rim. 8:22). No probleme doživljavamo i zbog naše nesavršenosti. Možda se i mi osjećamo poput kralja Davida, koji je rekao: “Prijestupi su se moji prelili preko glave moje, kao težak teret preteški su za mene” (Psal. 38:4).

² Osim što doživljavaju nevolje koje snalaze i sve druge ljude, pravi kršćani moraju nositi simboličan mučenički stup (Luka 14:27). Kao što su ljudi mrzili i progonili Isusa, tako mrze i progone i njegove učenike (Mat. 10:22, 23; Ivan 15:20; 16:2). Stoga se kao Kristovi sljedbenici trebamo snažno naprezati i biti ustrajni dok čekamo blagoslove koje ćemo dobiti u novom svijetu (Mat. 7:13, 14; Luka 13:24).

3. Kako znamo da Bog ne želi da nam život bude ispunjen tugom i boli?

³ Znači li to da su pravi kršćani potpuno lišeni radosti? Treba li naš život biti ispunjen samo tugom i boli dok ne dođe kraj ovog svijeta? Nipošto. Jehova želi da budemo  sretni dok čekamo ispunjenje njegovih obećanja. Biblija često opisuje sluge pravog Boga kao sretan narod. (Pročitaj Izaiju 65:13, 14.) U Psalmu 5:11 stoji: ‘Radovat će se svi kojima je Jehova utočište, dovijeka će radosno klicati.’ Da, mi možemo osjećati veliku radost i duševni mir čak i kad nas pogađaju nevolje. Razmotrimo kako nam Biblija može pomoći da podnesemo kušnje i ostanemo radosni.

4. Kako se Bog osjeća kad ga njegova stvorenja odbacuju kao Vladara?

⁴ Uzmimo za primjer Jehovu. Kao Svemogući Bog on vlada nad svim što postoji. Ništa mu ne nedostaje i ni o kome ne ovisi. Iako je neizmjerno moćan, Jehova je sigurno bio razočaran kad se jedan njegov duhovni sin pobunio i postao Sotona. Sigurno mu je bilo teško i kad su se kasnije još neki anđeli pridružili toj pobuni. Zamisli i koliku je bol osjetio kad su ga napustili Adam i Eva, koji su bili vrhunac njegovog stvaralaštva na Zemlji. Otada su milijarde njihovih potomaka odbacile Jehovu kao Vladara (Rim. 3:23).

5. Što naročito žalosti Jehovu?

⁵ Sotonina pobuna i dalje traje. Jehova već oko 6 000 godina gleda idolopoklonstvo, nasilje, ubojstva i spolnu izopačenost na Zemlji (1. Mojs. 6:5, 6, 11, 12). Osim toga on sluša odvratne laži i hule. Ponekad ga povrijede čak i njegovi sluge. Opisujući jedan takav događaj iz prošlosti, Biblija kaže: “Koliko su se puta protiv njega bunili u kraju pustome, žalostili ga u pustinji! I uvijek su iznova iskušavali Boga i bol nanosili Svecu Izraelovu” (Psal. 78:40, 41). Jehova sigurno osjeća veliku bol kad ga odbaci njegov narod (Jer. 3:1-10). Dakle zlo se događa i Jehova je jako žalostan kad to vidi. (Pročitaj Izaiju 63:9, 10.)

6. Kako Bog postupa kad se suoči s poteškoćama?

⁶ Međutim to što Jehova doživljava bol i razočaranje ne sprečava ga da poduzme odlučne mjere kako bi otklonio nastale probleme. Kad su se pojavile poteškoće koje su dovele u pitanje ispunjenje njegovog nauma, on je odmah poduzeo korake kako bi umanjio negativne posljedice onoga što se dogodilo. Osim toga poduzeo je i dugoročne mjere kako bi na koncu ispunio svoj naum.  Znajući da je mudro postupio, on radosno očekuje dan kad će biti potvrđeno da ima pravo biti Vrhovni Vladar i kad će zahvaljujući tome njegovi vjerni sluge dobiti obećane blagoslove (Psal. 104:31). Da, unatoč sramoti koja mu je nanesena Jehova je i dalje “sretan Bog” (1. Tim. 1:11; Psal. 16:11).

7, 8. Kako se možemo ugledati na Jehovu kad se suočavamo s poteškoćama?

⁷ Istina, mi ne možemo rješavati probleme onako kako to može Jehova. No možemo se ugledati na njega kad se suočavamo s poteškoćama. Sasvim je normalno da smo tužni i potišteni kad se nađemo u nevolji, no ne bismo se trebali prepustiti takvim osjećajima. Budući da smo stvoreni na Jehovinu sliku, imamo sposobnost prosuđivanja i mudrost, a to nam omogućava da razmotrimo svoje probleme i da, kad god je to moguće, poduzmemo konkretne korake kako bismo ih riješili.

⁸ Važno je imati na umu da na neke stvari jednostavno ne možemo utjecati. Ta će nam misao pomoći da se lakše nosimo sa životnim problemima. Budemo li se izjedali zbog onoga što ne možemo promijeniti, mogli bismo se osjećati još jadnije i propustiti mnogo toga što nam može donijeti radost u službi Jehovi. Nakon što poduzmemo sve što u razumnoj mjeri možemo kako bismo riješili problem, najbolje je da prestanemo razmišljati o njemu i usredotočimo se na nešto korisnije. Navest ćemo dva biblijska primjera koji to potvrđuju.

9. Kako je Hana pokazala razumnost?

⁹ Uzmimo za primjer Hanu, majku proroka Samuela. Prije nego što je rodila Samuela, nije mogla imati djece i zato je bila jako tužna. Bila je izložena izrugivanju zbog toga što nije imala djece. Katkad je bila toliko obeshrabrena da je plakala i nije jela (1. Sam. 1:2-7). Kad je jednom prilikom otišla u Jehovino svetište, Hana je “bila ogorčena u duši i stala se moliti Jehovi, plačući gorko” (1. Sam. 1:10). Nakon što je u molitvi rekla Jehovi kako se osjeća, pristupio joj je veliki svećenik Eli i rekao: “Idi u miru! I neka ti Bog Izraelov usliši molitvu koju si mu uputila!” (1. Sam. 1:17). Hana je tada sigurno shvatila da je učinila sve što je mogla. Bilo joj je jasno da ne može utjecati na svoju neplodnost. U toj je situaciji pokazala razumnost. U 1. Samuelovoj 1:18 čitamo: “Otišla je svojim putem te je jela i lice joj više nije bilo tužno.”

10. Kako je Pavao pokazao razumnost kad se suočio s problemom koji nije mogao riješiti?

¹⁰ I apostol Pavao pokazao je sličan stav kad se našao u nevolji. Bolovao je od jedne bolesti zbog koje je mnogo patio. Rekao je da mu je to “trn u tijelu” (2. Kor. 12:7). Premda ne znamo o kakvoj se točno bolesti radilo, znamo da je Pavao učinio sve što je mogao kako bi je otklonio i da se molio Jehovi za pomoć. Koliko se puta usrdno molio Jehovi u vezi s tim? Tri puta. Nakon što se treći put obratio Bogu, on mu je dao do znanja da neće učiniti čudo i otkloniti mu taj “trn u tijelu”. Pavao se pomirio s tim i potpuno se posvetio službi Jehovi. (Pročitaj 2. Korinćanima 12:8-10.)

11. Kako nam usrdna molitva pomaže da se nosimo s nevoljama?

¹¹ Ovi nas izvještaji ne bi trebali navesti na zaključak da se trebamo prestati moliti Jehovi u vezi s onim što nas muči (Psal. 86:7). Naprotiv, Božja Riječ nas potiče: “Ne budite zabrinuti ni za što, nego u svemu — molitvom i prošnjom, sa zahvaljivanjem — iznesite svoje molbe Bogu.” Kako će Jehova odgovoriti na naše usrdne molitve? Biblija o tome kaže: “Mir Božji koji nadilazi svaku misao čuvat će vaša srca i vaš um preko Krista Isusa” (Filip. 4:6, 7). Jehova možda neće  otkloniti naš problem, ali može uslišiti naše molitve tako da čuva naš um. Nakon što se u molitvi obratimo Jehovi za pomoć, osjetit ćemo mir i uvidjet ćemo koliko je opasno dopustiti da nas obuzmu tjeskobne brige.

12. Zašto nije dobro prepustiti se tuzi i potištenosti?

¹² U Mudrim izrekama 24:10 stoji: “Obeshrabriš li se u dan nevolje, oslabit će snaga tvoja.” Jedna druga mudra izreka kaže: “Bol u srcu slama duh” (Izr. 15:13). Neki su kršćani postali toliko obeshrabreni da su prestali čitati Božju Riječ i razmišljati o onome što u njoj piše, a njihove molitve postale su površne. S vremenom bi se mogli početi osamljivati te izbjegavati društvo sukršćana. To jasno pokazuje da nipošto nije dobro prepustiti se tuzi i potištenosti (Izr. 18:1, 14).

13. Što nam može pomoći da pobijedimo obeshrabrenje i osjetimo radost?

¹³ S druge strane pozitivan stav pomoći će nam da se usredotočimo na ono što nas može usrećiti. David je napisao: “Uživam vršiti volju tvoju, Bože moj” (Psal. 40:8). Kad se suočimo s problemima, nipošto ne bismo smjeli zapostaviti izgrađujuće duhovne aktivnosti. Ustvari, zaokupljenost aktivnostima koje nas raduju izvrstan je lijek protiv tuge. Jehova kaže da nam redovito čitanje njegove Riječi i duboko razmišljanje o njoj može donijeti sreću i zadovoljstvo (Psal. 1:1, 2; Jak. 1:25). Dok čitamo Bibliju i prisustvujemo kršćanskim sastancima, obraćamo pažnju “dobrim riječima” koje nas mogu ohrabriti i razveseliti (Izr. 12:25; 16:24).

14. Koje nam Jehovino obećanje već danas donosi radost?

¹⁴ Bog nam daje mnogo razloga da budemo sretni. Njegovo obećanje o izbavljenju doista nas jako raduje (Psal. 13:5). S kakvim god da se poteškoćama sada suočavamo, znamo da će Bog na koncu nagraditi one koji ga revno traže. (Pročitaj Propovjednika 8:12.) U to je bio uvjeren i prorok Habakuk. On je lijepo rekao: “Čak i ako smokva  ne bude više cvala i ne bude roda na lozi, ako maslina uskrati rod svoj i polja ne budu davala hrane, ako ovaca nestane iz tora i goveda ne bude u oborima, ja ću se ipak radovati Jehovi, veselit ću se Bogu spasenja svojega” (Hab. 3:17, 18).

15, 16. Navedi neke Božje darove u kojima možemo uživati dok čekamo ispunjenje njegovih obećanja.

¹⁵ Jehova želi da uživamo u svemu dobrom što nam daje dok čekamo divnu budućnost koju nam je obećao. U Bibliji piše: “Za [ljude] nema ništa bolje nego da se vesele i čine dobro za života svojega, i da svaki čovjek jede i pije i uživa u dobru od svega truda svojega. To je dar Božji” (Prop. 3:12, 13). “Činiti dobro” znači djelima pokazati da nam je stalo do dobrobiti drugih. Isus je rekao da više usrećuje davati nego primati. Kad učinimo nešto lijepo za svog bračnog partnera, djecu, roditelje i druge članove obitelji, duboko u sebi osjećamo veliku radost i zadovoljstvo (Izr. 3:27). Ako smo obzirni i gostoljubivi te ako spremno opraštamo svojoj braći i sestrama u vjeri, to nam također donosi veliku radost, a raduje i Jehovu (Gal. 6:10; Kol. 3:12-14; 1. Petr. 4:8, 9). Istinsku sreću i zadovoljstvo donosi nam i to što samopožrtvovno izvršavamo svoju službu.

¹⁶ U ranije citiranim recima iz Propovjednika spominju se neke obične, svakodnevne stvari koje raduju čovjeka, kao što su hrana i piće. Čak i kad smo u kušnjama, možemo se radovati materijalnim darovima koje dobivamo od Jehove. Osim toga veličanstven zalazak sunca, predivni krajolici, nestašno ponašanje mladunčadi nekih životinja i drugi prekrasni prizori koje možemo vidjeti u prirodi ne koštaju ništa, a mogu nas razveseliti i ispuniti divljenjem. Kad razmišljamo o svemu tome, raste naša ljubav prema Jehovi, jer od njega dobivamo sve dobre darove.

17. Zbog čega ćemo biti izbavljeni iz svih nevolja i što je utješno znati?

¹⁷ Zbog svoje ljubavi prema Bogu, poslušnosti njegovim zapovijedima i vjere u otkupnu žrtvu na koncu ćemo biti izbavljeni iz svih nevolja koje doživljavamo kao nesavršeni ljudi, a našoj sreći tada neće biti kraja (1. Ivan. 5:3). Dok se to ne dogodi, utješno je znati da Jehova dobro zna s kojim se sve problemima suočavamo. David je napisao: “Veselit ću se i radovati milosti tvojoj, što si pogledao na nevolju moju. Ti poznaješ tjeskobe duše moje” (Psal. 31:7). Ljubav koju Jehova osjeća prema nama potaknut će ga da nas izbavi iz nevolje (Psal. 34:19).

18. Zašto među Božjim narodom treba vladati radost?

¹⁸ Dok čekamo ispunjenje Božjih obećanja, ugledajmo se na Jehovu, sretnog Boga. Nemojmo dopustiti da zbog negativnih osjećaja zanemarimo službu Bogu. Kad se suočimo s problemima, oslonimo se na svoju sposobnost prosuđivanja i nastojmo donositi mudre odluke. Jehova će nam pomoći da kontroliramo svoje osjećaje i poduzmemo sve što možemo kako bismo umanjili negativne posljedice bolnih nevolja. Radujmo se divnim materijalnim i duhovnim darovima koje nam on daje. Sačuvamo li prisan odnos s Bogom, bit ćemo radosni jer “sretan je narod kojemu je Bog Jehova!” (Psal. 144:15).