1, 2. Zbog kojih je razloga vladavina čovjeka zakazala?

VLADAVINA čovjeka je zakazala. U to nema nikakve sumnje. To se između ostaloga dogodilo zato što ljudi nisu u stanju uspješno vladati jedni nad drugima. Neuspjeh ljudske vlasti naročito je vidljiv danas kad je tako mnogo vladara dokazalo da su ‘sebični, pohlepni za novcem, umišljeni, oholi, nevjerni, nespremni na bilo kakav dogovor, klevetnici, neobuzdani, okrutni, bez ljubavi prema dobroti, izdajnici i ponosni’ (2. Tim. 3:2-4).

² Na samom početku ljudske povijesti naši su praroditelji odbacili Božju vlast. Možda su mislili da će im to donijeti neovisnost. No tim su se činom zapravo podložili Sotoninoj vlasti. Ljudi vladaju već 6 000 godina, i to pod snažnim utjecajem “vladara ovog svijeta”, Sotone (Ivan 12:31). To je svijet dovelo na sam rub ponora. U jednoj knjizi koja govori o suvremenoj povijesti čovječanstva stoji da je “potraga za savršenim svijetom” besmislena. U njoj se navodi i razlog tome: “Ne samo da takav svijet nije moguće pronaći  nego i sam pokušaj da ga se stvori vodi do ogromnih problema, uspostave totalitarnih režima i, što je najgore, do rata” (The Oxford History of the Twentieth Century). To je doista iskreno priznanje da je ljudska vlast manjkava.

3. Kako bi izgledala Božja vlast na Zemlji da Adam i Eva nisu zgriješili?

³ Nije li onda žalosno što su naši praroditelji odbacili jedinu uspješnu vlast — Božju vlast? Naravno, ne znamo točno kako bi Jehova organizirao vlast na Zemlji da su mu Adam i Eva ostali vjerni. No možemo biti sigurni da bi u ljudskom društvu pod Božjom upravom vladale ljubav i nepristranost (Djela 10:34; 1. Ivan. 4:8). Da su ljudi ostali vjerni Jehovinoj vlasti, možemo biti sigurni da zahvaljujući njegovoj neusporedivoj mudrosti ne bi došlo ni do jedne pogreške koju su počinili pobornici ljudske vlasti. Pod Božjom vladavinom, odnosno teokracijom, ‘nasitilo bi se sve živo po želji svojoj’ (Psal. 145:16). Ukratko rečeno, bila bi to savršena vladavina (5. Mojs. 32:4). Doista je tragično što su je ljudi odbacili!

4. Do koje je mjere Sotoni dopušteno da vlada?

⁴ Važno je imati na umu i sljedeće: iako je Jehova dopustio ljudima da vladaju jedni nad drugima, on se nikad nije odrekao svog prava da vlada svojim stvorenjima. Čak je i moćni babilonski kralj morao priznati da “Svevišnji vlada kraljevstvom ljudskim” (Dan. 4:17). Na koncu će se pod Božjim Kraljevstvom vršiti Jehovina volja (Mat. 6:10). Istina, Jehova je privremeno dopustio Sotoni da vlada kao “bog ovoga svijeta” kako bi se jasno odgovorilo na sporna pitanja koja je postavio taj njegov neprijatelj (2. Kor. 4:4; 1. Ivan. 5:19). No Sotona nikad nije mogao učiniti ono što mu Jehova nije dopustio (2. Ljet. 20:6; usporedi Joba 1:11, 12; 2:3-6). Osim toga uvijek je bilo ljudi koji su bili podložni Bogu unatoč tome što su živjeli u svijetu kojim vlada Sotona, njegov najveći protivnik.

5. Na što su se Izraelci zavjetovali Bogu?

⁵ U razdoblju od Abela do osnivanja izraelskog naroda uvijek je bilo pojedinaca koji su obožavali Jehovu i slušali njegove zapovijedi (Hebr. 11:4-22). U Mojsijevo  vrijeme Jehova je sklopio savez s potomcima patrijarha Jakova, od kojih je nastao izraelski narod. Godine 1513. pr. n. e. Izraelci su se zavjetovali da će se oni i njihovo potomstvo pokoravati Jehovinoj vlasti. Rekli su: “Činit ćemo sve što je Jehova rekao” (2. Mojs. 19:8).

6, 7. Kako je Bog vladao Izraelom?

⁶ Jehova je s određenom svrhom izabrao Izraela za svoj narod. (Pročitaj 5. Mojsijevu 7:7, 8.) To je učinio ne samo radi dobrobiti izraelskog naroda nego i radi nečeg puno važnijeg — svog imena i prava vladanja. Izrael je trebao svjedočiti da je Jehova jedini pravi Bog (Iza. 43:10; 44:6-8). Zato je Jehova tom narodu rekao: “Ti si narod svet pred Jehovom, Bogom svojim, i Jehova te izabrao da budeš njegov narod, njegovo najdraže vlasništvo, između svih naroda što su na licu zemlje” (5. Mojs. 14:2).

⁷ Dok je Bog vladao Izraelcima, uzimao je u obzir njihovu nesavršenost. No zakoni koje je dao preko Mojsija bili su savršeni i odražavali su Božju osobnost. Te su zapovijedi jasno istaknule njegovu svetost, ljubav prema pravdi, spremnost da oprašta te strpljivost. Kasnije, kad je u Jošuino vrijeme narod slušao Jehovine zapovijedi, bio je blagoslovljen mirom i duhovnim blagostanjem (Još. 24:21, 22, 31). To razdoblje izraelske povijesti pokazalo je da je Jehovina vlast uspješna.

8, 9. Koji su nerazuman zahtjev postavili Izraelci i do čega je to dovelo?

⁸ Međutim Izraelci su često odbacivali Božju vlast, a Bog ih tada nije štitio. Na koncu su od proroka Samuela zatražili da im za kralja postavi čovjeka. Jehova je rekao Samuelu da udovolji zahtjevu Izraelaca. No dodao je: “Nisu odbacili tebe, nego su odbacili mene da ne kraljujem nad njima!” (1. Sam. 8:7). Premda je Jehova dopustio Izraelcima da postave čovjeka za kralja, upozorio ih je da će takva vlast ubrati svoj danak. (Pročitaj 1. Samuelovu 8:9-18.)

⁹ Povijest je potvrdila istinitost toga Jehovinog upozorenja. Kraljevanje čovjeka nanijelo je Izraelcima velike probleme, a naročito kad kraljevi nisu bili vjerni Jehovi. Budući da znamo što se dogodilo Izraelcima, ne iznenađuje nas što ljudi koji ne poznaju Jehovu već vjekovima ne uspijevaju uspostaviti vlast koja bi trajno riješila njihove probleme. Istina, neki političari traže Božji blagoslov kako bi uspjeli postići mir i sigurnost. No kako bi Bog mogao blagosloviti one koji se ne pokoravaju njegovoj vlasti? (Psal. 2:10-12).

10. Zašto je Bog izabrao drugi narod umjesto Izraela?

¹⁰ Izraelski narod nije ostao vjeran Jehovi. Na kraju su odbacili i Mesiju kojega je imenovao sam Bog. Zato je Jehova odbacio njih i naumio ih zamijeniti skupinom ljudi koja će sačinjavati novi narod. Godine 33. osnovana je kršćanska skupština Jehovinih pomazanih slugu. Ta je skupština postala novi narod, koji je prihvatio Jehovinu vlast. Pavao ga je nazvao “Izraelom Božjim” (Gal. 6:16).

11, 12. Koje sličnosti i razlike postoje između staroga izraelskog naroda i “Izraela Božjeg”?

¹¹ Između staroga izraelskog naroda i “Izraela Božjeg” postoje sličnosti i razlike. Za razliku od starog Izraela kršćanskom skupštinom ne kraljuje čovjek. Osim toga ona ne treba prinositi žrtve za grijehe svojih članova. S druge strane, slično kao  u starom Izraelu, i u kršćanskoj skupštini postoje starješine (2. Mojs. 19:3-8). Oni ne vladaju stadom. Naprotiv, oni su pastiri u skupštini i revno je predvode u kršćanskim aktivnostima. Sa svakim se članom skupštine ophode s ljubavlju i poštovanjem (2. Kor. 1:24; 1. Petr. 5:2, 3).

¹² Budući da razmišljaju o tome kako se Bog ophodio s izraelskim narodom, pripadnici “Izraela Božjeg” i “druge ovce” sve više cijene Jehovu i njegov način vladanja (Ivan 10:16). Povijest pokazuje da su izraelski kraljevi snažno utjecali na svoje podanike, bilo pozitivno bilo negativno. Iako oni koji predvode skupštinu ne vladaju njome, iz primjera izraelskih kraljeva uče da uvijek moraju biti uzor stadu (Hebr. 13:7).

13. Koji se izuzetno važan događaj zbio 1914?

¹³ U današnje vrijeme kršćani po cijelom svijetu objavljuju da se bliži kraj vladavini čovjeka nad čovjekom. Godine 1914. Jehova je uspostavio Kraljevstvo na nebu i postavio Isusa Krista za Kralja. Tada je Isusa ovlastio da “izađe pobjeđujući i krene u konačnu pobjedu” (Otkr. 6:2). Taj tek ustoličeni Kralj dobio je zapovijed: “Idi među neprijatelje svoje i pokori ih!” (Psal. 110:2). Nažalost, narodi uporno odbijaju podložiti se Jehovinoj vlasti. I dalje se ponašaju kao da “nema Jehove” (Psal. 14:1).

14, 15. (a) Kako Božje Kraljevstvo danas vlada nad nama i koja bismo si pitanja stoga trebali postaviti? (b) Po čemu se i danas može vidjeti da je Jehovina vlast najbolja?

¹⁴ Na Zemlji još živi mali dio “Izraela Božjeg”. Ti su pomazanici Isusova braća i “poslanici koji zastupaju Krista” (2. Kor. 5:20). Oni sačinjavaju vjernog i razboritog roba. Njegov je zadatak brinuti se za pomazanike i višemilijunsko mnoštvo kršćana koje se nada vječnom životu na Zemlji te im davati duhovnu hranu (Mat. 24:45-47; Otkr. 7:9-15). Duhovno blagostanje koje uživaju današnji pravi Božji sluge dokazuje da on blagoslivlja vjernog i razboritog roba.

¹⁵ Svatko od nas treba se pitati: “Jesam li u potpunosti svjestan odgovornosti koju imam u kršćanskoj skupštini? Podupirem li  Jehovinu vlast na ispravan način? Jesam li ponosan što sam podanik Jehovinog Kraljevstva? Jesam li čvrsto odlučio i dalje svima govoriti o tom Kraljevstvu onoliko koliko mi to okolnosti dopuštaju?” Jehovini svjedoci spremno prihvaćaju upute Vodećeg tijela i surađuju sa skupštinskim starješinama. Tako pokazujemo da smo podložni Božjoj vlasti. (Pročitaj Hebrejima 13:17.) Zahvaljujući tome tvorimo ujedinjeno bratstvo kakvog nema u ovom razjedinjenom svijetu. Svojom podložnošću Bogu doprinosimo tome da među nama vladaju mir i pravda. Osim toga time slavimo Jehovu i pokazujemo da je njegov način vladanja daleko najbolji.

16. Koju odluku mora danas donijeti svaki čovjek?

¹⁶ Sve je bliže vrijeme kad će se riješiti sporna pitanja koja su postavljena još u Edenu. Zato ljudi danas trebaju donijeti važnu odluku. Svaki pojedinac mora odlučiti hoće li se podložiti Jehovinoj vlasti ili će podupirati vladavinu čovjeka. Imamo divnu priliku pomagati krotkima da donesu ispravnu odluku. U Harmagedonu će ubrzo Jehovina vlast zauvijek zamijeniti ljudski poredak na koji utječe Sotona (Dan. 2:44; Otkr. 16:16). Ljudskim vlastima doći će kraj, a Božje Kraljevstvo zavladat će cijelom Zemljom. Tada će se u najpotpunijem smislu dokazati da je Jehova jedini zakoniti vladar. (Pročitaj Otkrivenje 21:3-5.)

17. Što krotkim osobama može pomoći da izaberu pravu vlast?

¹⁷ Oni koji se još uvijek nisu u potpunosti odlučili za vlast Jehove Boga trebaju pod molitvom razmisliti koje će blagoslove ona donijeti čovječanstvu. Ljudi nisu uspjeli stati na kraj zločinu i terorizmu. Međutim Božja će vlast ukloniti sve zlo sa Zemlje (Psal. 37:1, 2, 9). Vladavina čovjeka obilježena je stalnim ratovima, ali Bog će “prekinuti ratove do kraja zemlje” (Psal. 46:9). Pod njegovom će vlašću vladati mir čak i između ljudi i životinja (Iza. 11:6-9). Ljudi nisu uspjeli iskorijeniti siromaštvo i glad, no Božja će vlast to učiniti (Iza. 65:21). Čak i najplemenitiji ljudski vladari nisu u stanju ukloniti bolesti i smrt, ali pod Božjom će se vlašću starima i bolesnima vratiti mladenačka snaga (Job 33:25; Iza. 35:5, 6). Tada će čak i mrtvi oživjeti. To će doista biti pravi raj! (Luka 23:43; Djela 24:15).

18. Kako možemo pokazati da vjerujemo da je Božji način vladanja najbolji?

¹⁸ Da, Božja će vlast poništiti svu štetu koju je Sotona prouzročio time što je naveo naše praroditelje da okrenu leđa svom Stvoritelju. Iako Sotona nanosi zlo i patnje već 6 000 godina, Bog će preko Krista sve to popraviti za samo 1 000 godina. To je još jedan nepobitan dokaz nadmoći Božje vlasti! Mi smo Jehovini svjedoci i izabrali smo njega za svog Vladara. Stoga iz dana u dan pokazujmo da smo njegovi sluge i podanici njegovog Kraljevstva te budimo ponosni što smo njegovi svjedoci. Iskoristimo svaku priliku koja nam se pruža kako bismo svakome tko nas želi saslušati rekli da je Jehovina vlast uistinu najbolja!