SUOČAVAŠ li se s promjenama u svom životu? Je li ti ih teško prihvatiti? Većina nas našla se ili će se u budućnosti naći u takvoj situaciji. Neka životna iskustva ljudi iz prošlosti mogu nam pomoći da prepoznamo osobine koje će nam olakšati suočavanje s promjenama.

Naprimjer razmotrimo s kakvim se sve promjenama David morao suočiti. Samuel ga je pomazao za budućeg kralja dok je David bio još dječak i čuvao ovce. Još kao vrlo mlad dobrovoljno se javio da se bori protiv filistejskog diva Golijata (1. Sam. 17:26-32, 42). Potom je David bio pozvan da živi na dvoru kralja Šaula te je postavljen za zapovjednika vojske. Sigurno nije ni slutio da će doživjeti sve te promjene u životu niti je mogao pretpostaviti što će mu donijeti budućnost.

Davidov i Šaulov odnos s vremenom je postao izuzetno napet (1. Sam. 18:8, 9; 19:9, 10). Kako bi spasio svoj život, David je morao nekoliko godina živjeti kao bjegunac. Čak i kad je već vladao kao kralj nad Izraelom njegove su se okolnosti drastično promijenile, posebno nakon što je počinio preljub, a zatim i ubojstvo u pokušaju da prikrije što je učinio. Zbog svojih grijeha imao je velikih problema u obitelji. Između ostalog, njegov vlastiti sin Abšalom pobunio se protiv njega (2. Sam. 12:10-12; 15:1-14). Ipak, nakon što se pokajao za svoje grijehe, preljub i ubojstvo, Jehova mu je oprostio i tako je David ponovno stekao njegovu naklonost.

I naše se okolnosti mogu promijeniti. Zdravstvene tegobe, ekonomske poteškoće ili obiteljski problemi — čak i naši vlastiti postupci — uzrokuju promjene u našem životu. Koje nam osobine mogu pomoći da se s time lakše nosimo?

Poniznost se, između ostalog, očituje pokazivanjem podložnosti. Istinska poniznost pomoći će nam da i sebe i druge vidimo onakvima kakvi doista jesmo. Ako budemo spremni uvažavati tuđe vrline i postignuća, bolje ćemo ih razumjeti i više ćemo cijeniti i njih i ono što čine. Isto tako  poniznost nam može pomoći da razumijemo zašto nam se nešto dogodilo te što bismo trebali poduzeti u toj situaciji.

U tome nam Jonatan, Šaulov sin, služi kao dobar primjer. Njegove okolnosti promijenili su događaji na koje nije mogao utjecati. Kad je Samuel rekao Šaulu da će mu Jehova oduzeti kraljevstvo, nije rekao da će Jonatan sjesti na prijestolje umjesto njega (1. Sam. 15:28; 16:1, 12, 13). Bog je za sljedećeg izraelskog kralja izabrao Davida, a ne Jonatana. U neku ruku Jonatan je bio žrtva Šaulove neposlušnosti. Iako nije bio kriv za ono što je učinio njegov otac, izgubio je priliku da vlada nakon njega (1. Sam. 20:30, 31). Kako je Jonatan na to reagirao? Da li se ljutio te postao zavidan Davidu? Nipošto. Unatoč tome što je bio stariji i iskusniji, Jonatan je vjerno podržao Davida (1. Sam. 23:16-18). Poniznost mu je pomogla da razumije tko ima Božji blagoslov te nije “mislio o sebi više nego što treba misliti” (Rim. 12:3). Jonatan je razumio što Jehova očekuje od njega te je prihvatio njegovu odluku.

Naravno, mnoge promjene nose sa sobom i određene poteškoće. U jednom razdoblju svog života Jonatan se našao između dva čovjeka s kojima je bio vrlo blizak. Jedan od njih bio je njegov prijatelj David, kojeg je Jehova postavio za budućeg kralja. Drugi je bio njegov otac Šaul, kojeg je Jehova odbacio, no on je još uvijek bio kralj. U toj je situaciji Jonatan zacijelo bio pod velikim emocionalnim pritiskom jer je želio postupiti ispravno i sačuvati Jehovinu naklonost. Promjene s kojima se mi suočavamo mogle bi nam u nekoj mjeri uzrokovati brige i tjeskobu. Ali budemo li nastojali na stvari gledati kao Jehova, moći ćemo mu i dalje vjerno služiti te se uspješno nositi s promjenama.

Biti skroman znači biti svjestan svojih ograničenja. Skromnost ne treba miješati s poniznošću. Ponizna osoba nije nužno uvijek svjesna svojih granica.

David je bio skroman. Iako ga je Jehova odabrao za kralja, David još godinama nije mogao preuzeti prijestolje. Biblija nigdje ne kaže da je Jehova objasnio Davidu zašto mora tako dugo čekati. David se zbog toga lako mogao razočarati, no on nije tako reagirao. Bio je svjestan svojih ograničenja i znao je da Jehova vodi stvari te da s razlogom dopušta da se one tako odvijaju. Stoga David nije želio ubiti Šaula, čak ni da bi spasio vlastiti život, te je i svog prijatelja Abišaja spriječio da to učini (1. Sam. 26:6-9).

Ponekad se u našoj skupštini može pojaviti problem koji ne razumijemo u potpunosti ili koji se, po našem mišljenju, ne rješava baš najbolje niti dovoljno organizirano. Hoćemo li biti skromni i priznati da je Isus Poglavar skupštine te da djeluje preko starješinstva kojem je povjerio odgovornost da predvodi  stado? Hoćemo li skromno čekati da Jehova preko Isusa Krista riješi stvari znajući da samo tako možemo sačuvati njegovu naklonost? Hoćemo li pokazati skromnost i biti spremni čekati, čak i ako nam to ne bude lako? (Izr. 11:2).

Krotkost je osobina slična blagosti. Pomaže nam da strpljivo podnesemo nepravdu, bez srdžbe, ogorčenosti i želje za osvetom. No krotkost je osobina koju nije lako steći. Zanimljivo je da se u jednom biblijskom retku “sve krotke na zemlji” poziva da “traže krotkost” (Sef. 2:3). Krotkost je srodna poniznosti i skromnosti, ali obuhvaća i druge osobine poput dobrote i obzirnosti. Krotka osoba može duhovno napredovati jer prihvaća pouku i savjete.

Kako nam krotkost može pomoći da se uspješno suočavamo s promjenama u životu? Vjerojatno si primijetio da su mnogi skloni negativno gledati na promjene. No one zapravo mogu biti prilika da nas Jehova još nečemu pouči. Zoran primjer toga je Mojsijev život.

Mojsije je u dobi od 40 godina već posjedovao izvrsne osobine. Dokazao je da mu je stalo do dobrobiti Božjeg naroda i pokazao je samopožrtvovnost (Hebr. 11:24-26). Ipak, prije nego što ga je Jehova izabrao da izvede Izraelce iz Egipta, Mojsije se morao suočiti s promjenama koje su mu pomogle da bude još krotkiji. Morao je pobjeći iz Egipta te 40 godina živjeti u midjanskoj zemlji i raditi kao pastir, izgubivši svu nekadašnju slavu. S kakvim ishodom? Ta mu je promjena pomogla da postane bolja osoba (4. Mojs. 12:3). Naučio je da mu Jehovina volja treba biti važnija od njegove vlastite.

Mojsijeva krotkost jasno je došla do izražaja jednom prilikom kad je Jehova rekao da će odbaciti neposlušan izraelski narod i od Mojsijevih potomaka stvoriti narod koji će biti veći i moćniji od njih (4. Mojs. 14:11-20). Mojsije se tada zauzeo za Izraelce. Njegove riječi pokazuju da mu je bilo stalo do Božjeg ugleda i dobrobiti njegove braće, a ne do vlastitih interesa. Mojsije je morao biti krotak da bi mogao izvršavati ulogu koju je dobio kao posrednik i vođa izraelskog naroda. Jednom prilikom su Mirjam i Aron gunđali protiv njega, no u Bibliji stoji da je Mojsije bio “najkrotkiji od svih ljudi” (4. Mojs. 12:1-3, 9-15). Stoga možemo zaključiti da je on krotko prešao preko njihovih uvreda. Što bi se dogodilo da Mojsije nije bio krotak?

Jednom drugom prilikom Jehovin duh sišao je na neke Izraelce i potaknuo ih da prorokuju. Jošua, Mojsijev pomoćnik,  smatrao je da oni time čine nešto što nije ispravno. No Mojsije je bio krotak i gledao je na to iz Jehovine perspektive te se nije bojao za svoj autoritet (4. Mojs. 11:26-29). Bi li Mojsije prihvatio promjenu koju je Jehova uveo da nije pokazivao krotkost?

Krotkost je pomogla Mojsiju da ne zloupotrebljava veliki autoritet koji je dobio te da dobro izvršava ulogu koju mu je Bog povjerio. Jehova ga je pozvao da se kao zastupnik naroda popne na goru Horeb. Obratio mu se preko anđela i imenovao ga posrednikom saveza što ga je htio sklopiti s Izraelcima. Mojsiju je krotkost pomogla da unatoč visokom položaju koji je dobio sačuva Božju naklonost.

A kako je s nama? Krotkost nam je prijeko potrebna za duhovni napredak. Svi Božji sluge kojima je povjeren autoritet i odgovorna zaduženja trebaju biti krotki. Krotkost nas štiti kako ne bismo reagirali ponosno kad se suočimo s promjenama te nam pomaže da u određenim situacijama imamo ispravan stav. Važno je kako reagiramo kad dođe do neke promjene. Hoćemo li je prihvatiti? Hoćemo li na nju gledati kao na mogućnost da se poboljšamo? To bi mogla biti jedinstvena prilika da se učimo krotkosti!

U životu ćemo se neprestano suočavati s promjenama. Ponekad nije lako razumjeti zašto se nešto događa. Zbog problema koji nas snalaze i emocionalnog pritiska moglo bi nam biti teško uvijek na stvari gledati duhovnim očima. Ipak, osobine poput poniznosti, skromnosti i krotkosti pomoći će nam da prihvatimo promjene i sačuvamo Božju naklonost.