Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Odvrati oči od onoga što je bezvrijedno!

Odvrati oči od onoga što je bezvrijedno!

“Odvrati oči moje da ne gledaju ono što je bezvrijedno, sačuvaj me na životu na putu svojemu!” (PSAL. 119:37)

1. Koliko je važan vid?

VID je uistinu dragocjeno osjetilo! Zahvaljujući vidu možemo u trenu dobiti detaljne informacije o svojoj okolini, i to u boji. Vid nam omogućava da vidimo drage prijatelje ili prepoznamo opasne situacije koje trebamo izbjegavati. Putem vida zamjećujemo ljepotu, divimo se čudesnim djelima stvaranja te dobivamo dokaze o Božjem postojanju i njegovoj slavi (Psal. 8:3, 4; 19:1, 2; 104:24; Rim. 1:20). Vid ima vrlo značajnu ulogu u prenošenju informacija do mozga i zato je jako važan kako bismo upoznali Jehovu i stekli vjeru u njega (Još. 1:8; Psal. 1:2, 3).

2. Zašto trebamo paziti što gledamo i što možemo naučiti iz psalmistove iskrene molitve?

2 Međutim ono što gledamo može nam i štetiti. Veza između našeg vida i uma toliko je snažna da ono što vidimo može u nama izazvati neke želje i težnje ili ih može pojačati. Budući da živimo u izopačenom i sebičnom svijetu kojim vlada Sotona Đavo, sa svih smo strana obasuti prizorima i propagandom zbog kojih bismo lako mogli skrenuti s pravog puta — čak i ako bismo samo nakratko bacili pogled na njih (1. Ivan. 5:19). Stoga ne čudi što je psalmist molio Boga: “Odvrati oči moje da ne gledaju ono što je bezvrijedno, sačuvaj me na životu na putu svojemu!” (Psal. 119:37).

Kako nas može zavesti ono što gledamo

3-5. Koji biblijski izvještaji pokazuju koliko je opasno dopustiti da nas zavede ono što gledamo?

3 Prisjetimo se što se dogodilo prvoj ženi Evi. Sotona je rekao da će joj se “otvoriti oči” bude li jela plod s “drveta spoznaje dobra i zla”. Pomisao da bi joj se mogle “otvoriti oči” sigurno je izazvala njenu znatiželju. Želja da jede zabranjeni plod postala je još jača kad je “vidjela da je drvo dobro za jelo i primamljivo za oči i na pogled poželjno”. Eva je sa željom gledala drvo i to je naposljetku dovelo do toga da prekrši Božju zapovijed. Njezin suprug Adam također je bio neposlušan, što je imalo strašne posljedice za cijeli ljudski rod (1. Mojs. 2:17; 3:2-6; Rim. 5:12; Jak. 1:14, 15).

4 U Noino je vrijeme na neke anđele također jako djelovalo ono što su gledali. U vezi s tim u 1. Mojsijevoj 6:2 stoji: “Sinovi pravoga Boga zapazili su da su kćeri ljudske lijepe, pa su ih uzimali sebi za žene, sve koje su izabrali.” Buntovni su anđeli s požudom promatrali ljudske kćeri i zbog toga se u njima rodila neprirodna želja za spolnim odnosima s njima. Iz tih veza rodili su im se nasilni potomci. Zbog zla koje su ljudi činili u to vrijeme bio je uništen cijeli ljudski rod osim Noe i njegove obitelji (1. Mojs. 6:4-7, 11, 12).

5 Nekoliko stotina godina kasnije Izraelac Akan ugledao je među plijenom iz osvojenog grada Jerihona neke predmete i ukrao ih. Međutim Bog je bio zapovjedio da sve iz tog grada bude uništeno. Samo su određene stvari trebale biti odnesene u Jehovinu riznicu. Izraelci su bili upozoreni: “Čuvajte se prokletih stvari, da ne biste poželjeli” neke predmete iz grada i uzeli ih. Kad je Akan prekršio tu zapovijed, Izraelci su doživjeli poraz kod grada Aja, a neki su čak i poginuli. Akan nije priznao krađu sve dok nije bio razotkriven. Tada je rekao: ‘Kad sam među plijenom ugledao te predmete, poželio sam ih i uzeo.’ Želja očiju odvela je u propast i njega i “sve što je bilo njegovo” (Još. 6:18, 19; 7:1-26). Akan je poželio ono što je bilo zabranjeno.

Trebamo se svladavati

6, 7. (a) Koju metodu Sotona često koristi kako bi nas zaveo? (b) Kako tu metodu koriste reklamni stručnjaci?

6 I u naše vrijeme Sotona iskušava ljude na sličan način kao što je iskušavao i Evu, neposlušne anđele i Akana. On koristi razne metode kako bi zaveo ljude, no njegovo je najmoćnije oružje apeliranje na “želje očiju” (2. Kor. 2:11; 1. Ivan. 2:16). Današnji reklamni stručnjaci dobro znaju da je ljude oduvijek privlačilo ono što vide. “Vid je najzavodljivije osjetilo”, kaže jedan od vodećih marketinških stručnjaka u Europi. “Vid često nadjača sva druga osjetila i može nas navesti da učinimo nešto što se protivi zdravom razumu.”

7 Stoga nimalo ne iznenađuje što nas reklamni stručnjaci obasipaju lukavo osmišljenim slikama kojima je cilj maksimalno privući našu pažnju i pobuditi u nama želju za njihovim proizvodima ili uslugama. Jedan doktor znanosti iz Sjedinjenih Država, koji je istraživao kako reklame utječu na pojedinca, izjavio je da svrha reklama “nije samo prenijeti neku informaciju nego, što je još važnije, izazvati kod osobe određenu emociju i potaknuti je na određene postupke”. Izazovne slike seksualnog sadržaja spadaju u često korišten reklamni materijal. Poznata je uzrečica “seks sve prodaje”. Stoga je vrlo važno voditi računa o tome što gledamo i čime hranimo svoj um i srce.

8. Kako je u Bibliji naglašeno da trebamo paziti što gledamo?

8 Ni pravi kršćani nisu imuni na želje očiju i želje tijela. Stoga nas Božja Riječ potiče da pokazujemo samosvladavanje kad se radi o tome što gledamo i što želimo (1. Kor. 9:25, 27; pročitaj 1. Ivanovu 2:15-17). Job je bio čestit čovjek i znao je da postoji snažna veza između onoga što vidimo i onoga što želimo. Rekao je: “Savez sam sklopio s očima svojim, pa kako bih onda mogao gledati neku djevicu?” (Job 31:1). Job ne samo da nije želio dodirnuti neku ženu na nedoličan način nego se čak nije htio ni baviti nemoralnim mislima. Isus je naglasio da ne smijemo misliti o nemoralnim stvarima, rekavši: “Svatko tko požudno gleda neku ženu već je u srcu svojemu počinio preljub s njom” (Mat. 5:28).

Čega se trebamo kloniti

9. (a) Zašto moramo biti posebno oprezni kad koristimo internet? (b) Kakve posljedice može izazvati čak i kratak kontakt s pornografijom?

9 U današnjem je svijetu postalo uobičajeno gledati pornografiju, posebno na internetu. Čak ne trebamo tražiti takve stranice — one često pronađu nas! Na koji način? Na kompjuterskom ekranu mogla bi se iznenada pojaviti neka reklama popraćena zavodljivom slikom. Osim toga kad otvaramo elektroničku poštu koja izgleda sasvim bezazleno, mogla bi se pojaviti nekakva pornografska slika koja je načinjena tako da se teško može zatvoriti. Čak i ako smo je samo letimično pogledali prije zatvaranja, ona je već ostavila trag u našim mislima. I kratak kontakt s pornografijom može imati loše posljedice. Osoba može osjećati grižnju savjesti i možda se mora jako truditi kako bi iz misli izbrisala nemoralne prizore. Još je gore kad netko namjerno gleda pornografiju jer time pokazuje da nije usmrtio svoje neispravne želje (Pročitaj Efežanima 5:3, 4, 12; Kol. 3:5, 6).

10. Zašto su djeca posebno izložena opasnosti da ih privuče pornografija i koje bi mogle biti posljedice ako gledaju pornografiju?

10 Djeca su po prirodi znatiželjna i zato im pornografija može biti zanimljiva. Ako dođu u doticaj s pornografijom, to bi moglo trajno utjecati na njihovo gledište o seksualnosti. Jedno istraživanje kaže da posljedice mogu biti različite — od usvajanja iskrivljenih stavova o spolnosti do toga da “teško održavaju zdrave odnose u kojima treba pokazivati ljubav i da imaju nerealno gledište o ženama, a postoji i opasnost da postanu ovisni o pornografiji, što može utjecati na njihov uspjeh u školi, odnose s prijateljima i članovima obitelji”. Još gore posljedice mogle bi se pojaviti kasnije, kad stupe u brak.

11. Navedi primjer koji pokazuje koliko je pornografija opasna.

11 “Od svih ovisnosti s kojima sam se borio prije nego što sam postao Jehovin svjedok daleko najteže bilo mi je pobijediti ovisnost o pornografiji”, napisao je jedan brat. “Ti prizori još mi se uvijek javljaju pred očima u najrazličitijim trenucima — potakne ih neki miris, neka pjesma, nešto što vidim, pa čak i neka usputna misao. To je stalna, svakodnevna borba.” Jedan je drugi brat kao dijete koristio priliku kad mu roditelji nisu bili kod kuće da gleda pornografske časopise svog oca, koji nije bio u istini. Napisao je: “Te su slike imale strašan utjecaj na moj mladi um. Još i danas, 25 godina kasnije, neke od tih slika urezane su mi u mislima. Koliko god da se trudim iskorijeniti ih, one su još uvijek prisutne. Zbog toga se osjećam krivim iako nastojim ne misliti o njima.” Bilo bi uistinu mudro ne gledati bezvrijedne stvari kako nas kasnije ne bi opterećivali takvi mučni osjećaji. Kako se možemo oduprijeti pornografiji? Trebamo uložiti trud i “obuzdavati svaku misao da bi se pokorila Kristu” (2. Kor. 10:5).

12, 13. Čega se moraju kloniti kršćani i zašto?

12 U ono “što je zlo” ili bezvrijedno i što treba izbjegavati spada i zabava koja veliča materijalizam, okultizam ili pak prikazuje nasilje, krvoproliće i smrt. (Pročitaj Psalam 101:3.) Kršćanski roditelji odgovorni su pred Jehovom da pažljivo biraju što će se gledati u njihovom domu. Naravno, nijedan pravi kršćanin neće se namjerno uplesti u spiritizam i okultizam. Pa ipak, roditelji trebaju znati da neki filmovi, televizijske emisije, videoigre, pa čak i stripovi te dječje knjige populariziraju okultne postupke (Izr. 22:5).

13 Bez obzira na to jesmo li mladi ili stari, ne bismo se trebali zabavljati igrajući nasilne videoigre pune krvavih scena koje vrlo realno prikazuju ubijanje. (Pročitaj Psalam 11:5.) Ne smijemo zaokupiti svoj um ničim što Jehova osuđuje. Trebamo imati na umu da je Sotonin cilj iskvariti naše misli (2. Kor. 11:3). Čak i kad se radi o zabavi kojoj se nema što prigovoriti, moramo paziti kako ne bismo na nju trošili previše vremena, koje bismo trebali iskoristiti za obiteljsko proučavanje, svakodnevno čitanje Biblije i pripremu za sastanke (Filip. 1:9, 10).

Oponašati Isusov primjer

14, 15. (a) Čime se Sotona poslužio kad je treći put iskušavao Krista? (b) Kako se Isus uspio oduprijeti tom iskušenju?

14 Nažalost, u ovom zlom svijetu ponekad ne možemo a da ne vidimo ono što je bezvrijedno. Čak ni Isus to nije mogao izbjeći. Kad je Sotona treći put pokušao Isusa odvratiti od vršenja Božje volje, “poveo ga je na goru vrlo visoku i pokazao mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu” (Mat. 4:8). Zašto je to Sotona učinio? Nesumnjivo je htio iskoristiti snažan utjecaj koji na čovjeka ostavlja ono što vidi. Pogled na sjaj i raskoš svih svjetskih kraljevstava mogao je u Isusu pobuditi želju za istaknutim položajem u svijetu. No kako je Isus reagirao?

15 Isus nije počeo razmišljati o toj primamljivoj ponudi. Nije dopustio da se u njegovom srcu ukorijene neispravne želje. On nije trebao najprije razmotriti Đavlovu ponudu da bi je na koncu odbio. Odmah je reagirao. “Odlazi, Sotono!” zapovjedio mu je (Mat. 4:10). Isus je razmišljao o svom odnosu s Jehovom i odgovorio je Sotoni u skladu s onim što mu je bilo najvažnije u životu, a to je bilo vršenje Božje volje (Hebr. 10:7). To mu je omogućilo da osujeti Sotonin podmukli plan.

16. Što možemo naučiti od Isusa o tome kako se oduprijeti Sotoninim iskušenjima?

16 Od Isusa možemo puno naučiti. Kao prvo, nitko nije pošteđen Sotoninih napada (Mat. 24:24). Kao drugo, ono što gledamo potiče u nama želje — bilo dobre bilo loše. Kao treće, Sotona u najvećoj mogućoj mjeri koristi “želje očiju” kako bi nas zaveo (1. Petr. 5:8). I četvrto, i mi se možemo oduprijeti Sotoni, posebno ako reagiramo bez odgađanja (Jak. 4:7; 1. Petr. 2:21).

Neka nam oko bude “jednostavno”

17. Zašto nije mudro čekati da se nađemo u iskušenju pa tek onda razmišljati što ćemo učiniti?

17 Predavši se Jehovi, čvrsto smo obećali da ćemo se kloniti onoga što je bezvrijedno. Kad smo se zavjetovali da ćemo vršiti njegovu volju, složili smo se sa psalmistovim riječima: “Od svakoga zlog puta uklanjam noge svoje, da bih se držao riječi tvoje” (Psal. 119:101). Ne bi bilo mudro čekati da se nađemo u iskušenju pa tek onda razmišljati što ćemo učiniti. Mi dobro znamo što Biblija osuđuje. Poznate su nam Sotonine metode. Kada je Sotona iskušavao Isusa da pretvori kamenje u kruh? Nakon što je Isus 40 dana i noći postio te jako ogladnio (Mat. 4:1-4). Sotona može zapaziti kad smo slabi i kad je veća vjerojatnost da ćemo se teže oduprijeti iskušenju. Stoga sada trebamo pažljivo razmisliti o tome. Ne smijemo to odgađati! Ako svaki dan imamo na umu zavjet koji smo prilikom svog predanja dali Jehovi, odlučno ćemo odbaciti ono što je bezvrijedno (Izr. 1:5; 19:20).

18, 19. (a) Kakva je razlika između “jednostavnog” i “zlog” oka? (b) Zašto je važno razmišljati o onome što je korisno i što nam u vezi s tim savjetuju riječi iz Filipljanima 4:8?

18 Svakodnevno se susrećemo sa sve više privlačnih stvari koje nam mogu odvratiti pažnju od onoga što je važno. Stoga je danas još važnije držati se Isusovog savjeta i imati “jednostavno” oko (Mat. 6:22, 23, bilješka). “Jednostavno” oko usredotočeno je samo na jedno — na vršenje Božje volje. S druge strane “zlo” oko je lukavo, zavidno i privlači ga ono što je bezvrijedno.

19 Ne smijemo zaboraviti da ono što vidimo utječe na naše misli, a naše misli utječu na naše srce. Stoga je vrlo važno razmišljati o onome što je korisno. (Pročitaj Filipljanima 4:8.) I mi bismo trebali razmišljati poput psalmista, koji je u molitvi rekao: “Odvrati oči moje da ne gledaju ono što je bezvrijedno.” Budemo li postupali u skladu s tom molitvom, možemo biti sigurni da će nas Jehova “sačuvati na životu na putu svojemu” (Psal. 119:37; Hebr. 10:36).

[Slike na stranici 23]

Što kršćani ne bi smjeli gledati?