1-3. (a) Zašto se neki kršćani mogu naći u duhovnoj opasnosti? (b) Gdje Božji narod može naći utočište?

DOK su bili na godišnjem odmoru u tropima, Joe i njegova žena ronili su na koraljnom grebenu prepunom riba raznih boja i veličina. Nakon nekog vremena zaronili su malo dublje kako bi vidjeli donji dio grebena. Odjednom su pred sobom ugledali duboku provaliju. Joeu je žena rekla: “Mislim da smo otišli predaleko.” No on joj je odgovorio: “Ne boj se. Znam što radim.” Joe kaže da se ubrzo počeo pitati kamo su otišle sve ribe. Prestravio se kad je vidio zašto su odjednom nestale. Iz dubine se pojavio morski pas i krenuo ravno na njega. Joe je bio prepušten na milost i nemilost toj nemani. Morski pas približio mu se na svega metar-dva, a onda se iznenada okrenuo i otplivao dalje.

² Mnogi mamci koji postoje u Sotoninom svijetu — zabava, posao, materijalne stvari — mogu toliko zaokupljati kršćanina da on nije ni svjestan kako ulazi sve dublje u opasne vode. “Ono što sam doživio potaknulo me da razmislim o tome s kim se družimo”, kaže Joe, koji služi kao starješina. “Plivaj ondje gdje je sigurno i ugodno — drži se skupštine!” Nemoj otplivati u duboke vode jer bi se mogao udaljiti od skupštine i izložiti se opasnosti. Ako ti se to ikad dogodi, odmah se vrati u “sigurne vode”. U suprotnom bi mogao doći u opasnost da završiš u raljama opasnog duhovnog neprijatelja.

³ U današnjem svijetu kršćani se suočavaju s mnogim opasnostima (2. Tim. 3:1-5). Sotona zna da su mu dani odbrojeni, pa želi proždrijeti one koji nisu na oprezu (1. Petr. 5:8; Otkr. 12:12, 17). No mi nismo prepušteni na milost i nemilost tom neprijatelju. Jehova je svom narodu dao sigurno duhovno utočište — kršćansku skupštinu.

4, 5. Kako mnogi gledaju na budućnost i zašto?

⁴ Ovaj svijet nudi ljudima samo ograničenu mjeru sigurnosti — bilo fizičke bilo emocionalne. Mnogi ljudi smatraju da njihovu fizičku sigurnost ugrožavaju kriminal, nasilje, visoki životni troškovi, pa čak i ekološki problemi. Svi se ljudi suočavaju s problemima koji su posljedica starosti i bolesti. A oni koji imaju posao, krov nad glavom i dovoljno novca za život te su koliko-toliko zdravi možda se pitaju koliko će to potrajati.

⁵ Mnogi nikako ne mogu postići ni emocionalnu sigurnost. Nažalost, nebrojeno mnogo ljudi koji su se nadali da će im brak i obitelj donijeti mir i sreću na koncu je ostalo razočarano. Slično je i s duhovnom sigurnosti. Mnogi su vjernici zbunjeni te se pitaju mogu li se uopće pouzdati u ono što čuju u crkvi. To se naročito pitaju kad saznaju za sramotno vladanje svojih vjerskih vođa i kad uvide da ono što ih uče nije u skladu s Biblijom. Zbog toga mnogi ljudi misle kako im nije preostalo ništa drugo nego da se uzdaju u znanost ili u to da će na kraju među ljudima prevladati dobrota i zdrav razum. Stoga ne iznenađuje što se ljudi osjećaju krajnje nesigurno ili jednostavno ne žele previše razmišljati o budućnosti.

6, 7. (a) Zašto oni koji služe Bogu gledaju na život drugačije od onih koji mu ne služe? (b) Što ćemo razmotriti u ovom članku?

 ⁶ Oni koji su dio kršćanske skupštine gledaju na život potpuno drugačije od ljudi iz svijeta. Iako se mi kao Jehovin narod suočavamo s mnogim nevoljama i problemima koji snalaze i naše bližnje, ne gledamo na njih kao oni. (Pročitaj Izaiju 65:13, 14; Malahiju 3:18.) Zašto? Zato što u Bibliji nalazimo jasan odgovor na pitanje zašto se čovječanstvo nalazi u tako teškom stanju te dobivamo savjete o tome kako se nositi sa životnim izazovima i problemima. Stoga nismo pretjerano zabrinuti za budućnost. Budući da služimo Jehovi, zaštićeni smo od pogrešnog i nebiblijskog načina razmišljanja, nemoralnog postupanja i posljedica koje to povlači za sobom. Zahvaljujući tome članovi kršćanske skupštine imaju unutarnji mir o kojem drugi ljudi mogu samo sanjati (Iza. 48:17, 18; Filip. 4:6, 7).

⁷ U nastavku ćemo razmotriti neke primjere koji nam mogu pomoći da razmislimo o tome koliku sigurnost imaju oni koji služe Jehovi za razliku od onih koji mu ne služe. Ti nas primjeri mogu potaknuti da preispitamo svoj način razmišljanja i svoje postupke te da vidimo možemo li još bolje primjenjivati Božje savjete koji nas štite u životu (Iza. 30:21).

8. Što su Jehovini sluge uvijek činili?

⁸ Od samog početka ljudske povijesti oni koji su odlučili služiti Jehovi i slušati ga klonili su se bliskog druženja s onima koji nisu bili Jehovini sluge. Jehova je čak ukazao na to da će vladati neprijateljstvo između njegovih slugu i onih koji slijede Sotonu (1. Mojs. 3:15). Budući da su se čvrsto držali Božjih načela, njegovi su sluge postupali drugačije od ljudi koji su ih okruživali (Ivan 17:15, 16; 1. Ivan. 2:15-17). No to nije uvijek bilo lako. Neki Jehovini sluge ponekad su se  pitali isplati li se uopće voditi samopožrtvovan način života.

9. Opiši s kakvim se osjećajima borio pisac 73. psalma.

⁹ Jedan Jehovin sluga koji se pitao je li u životu donio mudre odluke bio je pisac 73. psalma, koji je vjerojatno bio neki Asafov potomak. Psalmist se pitao kako to da zlima obično sve ide od ruke i da žive u sreći i blagostanju, dok neki koji nastoje vjerno služiti Bogu doživljavaju kušnje i nevolje. (Pročitaj Psalam 73:1-13.)

10. Zašto su za svakog od nas važna pitanja koja je psalmist postavio?

¹⁰ Jesi li i ti ikada razmišljao o pitanjima poput onih koja je zapisao psalmist? Ako jesi, ne treba te zbog toga proganjati osjećaj krivnje i ne trebaš misliti da ti je vjera oslabila. O sličnim su pitanjima razmišljali i drugi Jehovini sluge, uključujući i neke koje je Jehova koristio za pisanje Biblije (Job 21:7-13; Psal. 37:1; Jer. 12:1; Hab. 1:1-4, 13). Ustvari, svi koji žele služiti Jehovi moraju ozbiljno razmisliti o pitanju: Je li za čovjeka najbolje da služi Bogu i bude mu poslušan? Trebaju čvrsto vjerovati da je to uistinu najbolji životni put. To je pitanje povezano sa sporom koji je Sotona pokrenuo u edenskom vrtu. Ono je bit spornog pitanja o tome ima li Bog pravo biti Vrhovni Vladar (1. Mojs. 3:4, 5). Stoga svi mi trebamo razmisliti o onome što je brinulo psalmista. Trebamo li zavidjeti zlim hvalisavcima kojima u životu sve ide od ruke? Hoćemo li “zaći s puta”, odnosno prestati služiti Jehovi, i ugledati se na te zle ljude? Naravno, Sotona bi upravo to želio.

11, 12. (a) Kako je psalmist odagnao svoje sumnje i što iz toga učimo? (b) Što je tebi pomoglo da dođeš do istog zaključka kao psalmist?

¹¹ Što je psalmistu pomoglo da odagna svoje sumnje? Iako je priznao da je umalo zašao s puta pravednosti, promijenio je svoje mišljenje kad je otišao u “veličanstveno svetište Božje”, odnosno kad je došao među vjerne Božje sluge u njegovom svetom šatoru ili hramu te počeo razmišljati o njegovom naumu. Tada je shvatio da ne želi završiti kao oni koji čine zlo. Postalo mu je jasno da se oni zbog svog vladanja i svojih životnih odluka nalaze “na klizavom tlu”. Uvidio je da će svima koji ‘čine nevjeru ostavljajući Jehovu’ neminovno doći kraj kad ih snađu “strahote iznenadne” te da će Jehova zaštititi one koji mu služe. (Pročitaj Psalam 73:16-19, 27, 28.) Sigurno si se i sam uvjerio u istinitost toga. Mnoge možda privlači pomisao da žive samo za sebe, ne mareći za Božji zakon, no nitko ne može izbjeći loše posljedice takvog načina života (Gal. 6:7-9).

¹² Što još učimo od psalmista? On je među Božjim narodom pronašao sigurnost i stekao mudrost. Kad je otišao ondje gdje se vrši sveta služba Jehovi, počeo je razmišljati trezveno i logično. Slično tome mi na skupštinskim sastancima možemo čuti mudre savjete i dobiti zdravu duhovnu hranu. Dakle Jehova s razlogom kaže svojim slugama da pohađaju kršćanske sastanke. Na njima će dobiti ohrabrenje te će biti potaknuti da mudro postupaju (Iza. 32:1, 2; Hebr. 10:24, 25).

13-15. (a) Što se dogodilo Dini i što učimo iz toga? (b) Zašto je druženje sa sukršćanima zaštita za nas?

¹³ Oni koji se druže sa svjetskim ljudima mogu upasti u ozbiljne probleme. O tome svjedoči i iskustvo Jakovljeve kćeri Dine. Izvještaj iz 1. Mojsijeve koji govori o Dini otkriva nam da se ona družila s mladim Kanaankama u području u kojem je živjela njena obitelj. Kanaanci se nisu držali uzvišenih moralnih mjerila kao što su to činili Jehovini sluge. Naprotiv, arheološki nalazi pokazuju da je kanaanska zemlja bila puna idolopoklonstva, nemorala, nasilja i izopačenih  vjerskih obreda koji su bili popraćeni seksualnim orgijama (2. Mojs. 23:23; 3. Mojs. 18:2-25; 5. Mojs. 18:9-12). Sjeti se što se dogodilo Dini zbog toga što se družila s tim ljudima.

¹⁴ Kanaanac imenom Šekem, za kojeg Biblija kaže da je bio “najugledniji u svoj kući oca svojega”, zapazio je Dinu te ju je “uzeo, legao s njom i obeščastio je” (1. Mojs. 34:1, 2, 19). Kako je to samo strašno! Što misliš, je li Dina ikad pomislila da bi joj se moglo dogoditi takvo što? Možda se samo željela sprijateljiti s mladima iz Kanaana, za koje je mislila da joj nikad ne bi naudili. No grdno se prevarila.

¹⁵ Što učimo iz ovog izvještaja? To da se ne možemo družiti s onima koji ne služe Jehovi i misliti da nam se neće dogoditi ništa loše. Biblija kaže da “loše društvo kvari dobre navike” (1. Kor. 15:33). S druge strane zaštita je družiti se s onima koji dijele naša vjerska uvjerenja, drže se visokih moralnih mjerila i ljube Jehovu kao i mi. Takvo dobro društvo poticat će nas da postupamo mudro (Izr. 13:20).

16. Što je apostol Pavao rekao o nekim članovima korintske skupštine?

¹⁶ Kršćanska skupština pomogla je mnogima da se oslobode nečistih navika. Kad je apostol Pavao pisao svoje prvo pismo skupštini u Korintu, osvrnuo se na promjene koje su učinili tamošnji kršćani kako bi živjeli u skladu s Božjim mjerilima. Neki od njih prije su bili bludnici, idolopoklonici, preljubnici, homoseksualci, lopovi i pijanice te su činili druga loša djela. “Ali oprani ste”, rekao im je Pavao. (Pročitaj 1. Korinćanima 6:9-11.)

17. Kako se mnogim ljudima promijenio život kad su počeli primjenjivati biblijska načela?

¹⁷ Ljudima koji ne vjeruju u Boga nedostaje pouzdano vodstvo u životu. Oni sami određuju kako će postupati ili se naprosto prepuštaju nemoralnom načinu života ljudi oko sebe, kao što su to činili neki iz drevnog Korinta prije nego što su postali kršćani (Efež. 4:14). No poznavanje Božje Riječi i njegovih nauma može promijeniti život nabolje svima koji primjenjuju ono što ona kaže (Kol. 3:5-10; Hebr. 4:12). Mnogi koji su danas dio kršćanske skupštine kažu da su prije nego što su upoznali i prihvatili Jehovina pravedna načela živjeli bez ikakvih moralnih ograničenja. No to im nije donijelo sreću i zadovoljstvo. Pronašli su mir tek kad su se povezali s Božjim narodom i počeli živjeti u skladu s biblijskim načelima.

18. Što je doživjela jedna mlada osoba i što to pokazuje?

¹⁸ Za razliku od toga neki koji su u prošlosti odlučili napustiti “sigurne vode” kršćanske skupštine sada gorko žale što su to učinili. Jedna sestra, koju ćemo nazvati Tanja, kaže da je od malih nogu znala za istinu, no kad je imala 16 godina, napustila je skupštinu jer ju je privlačilo ono što nudi ovaj svijet. No život u svijetu donio joj je mnogo boli i problema, među ostalim i neželjenu trudnoću i pobačaj. Ona kaže: “Sve ono što sam proživjela u tri godine koje sam provela izvan skupštine prouzročilo mi je emocionalne traume kojih se ne mogu osloboditi. Još uvijek me progoni to što sam oduzela život svom nerođenom djetetu. (...) Svim mladima koji bi voljeli barem nakratko ‘okusiti’ svijet poručila bih: ‘Nemojte to učiniti!’ U početku će vam možda prijati,  no na kraju će vam ostati gorak okus u ustima. Svijet vam ne može pružiti ništa osim tuge i boli. Ja to dobro znam. Iskusila sam to na svojoj koži. Ostanite u Jehovinoj organizaciji! To je jedini životni put koji donosi sreću.”

19, 20. Kakvu nam zaštitu pruža kršćanska skupština i na koji način to čini?

¹⁹ Pomisli samo kako bi izgledao tvoj život kad bi napustio kršćansku skupštinu, koja ti pruža sigurnost i zaštitu. Znajući kako su isprazno živjeli prije nego što su upoznali istinu, mnogi ne žele ni pomisliti što bi s njima bilo kad bi napustili skupštinu (Ivan 6:68, 69). Ako ostaneš blizak sa svojom kršćanskom braćom i sestrama, osjećat ćeš se sigurno i bit ćeš zaštićen od nevolja i boli koje doživljavaju mnogi ljudi u Sotoninom svijetu. Druženje s braćom i redovito prisustvovanje skupštinskim sastancima podsjećat će te na to koliko su mudra Jehovina pravedna načela i poticat će te da ih i dalje primjenjuješ u životu. Doista imaš razloga ‘hvaliti Jehovu usred velikog mnoštva okupljenog’, kao što je to činio i psalmist (Psal. 35:18).

²⁰ Istina, svi kršćani iz nekih razloga prolaze kroz životna razdoblja u kojima im se čini da je teško ostati vjeran Bogu. Možda im samo treba pomoći da nastave ići pravim putem. Što ti i ostali članovi skupštine možete učiniti da biste pomogli svojoj braći kad se nađu u takvoj situaciji? U sljedećem članku razmotrit ćemo kako možemo “tješiti i izgrađivati” svoju braću (1. Sol. 5:11).