1, 2. (a) Koji se dio tijela u Božjoj Riječi koristi u prenesenom smislu više nego ijedan drugi? (b) Zašto je važno razumjeti na što se odnosi simbolično srce?

BOŽJA RIJEČ često govori na slikovit način o dijelovima ljudskog tijela. Tako je, naprimjer, patrijarh Job rekao: “Nema zla u rukama mojim.” Kralj Salamun je izjavio: “Vijest koja je dobra krijepi kosti.” Jehova je ohrabrio Ezekijela: “Dajem ti čelo tvrdo poput dijamanta, tvrđe od kremena.” A apostolu Pavlu jednom su prilikom neki ljudi rekli: “Puniš nam uši nekim čudnim tvrdnjama” (Job 16:17; Izr. 15:30; Ezek. 3:9; Djela 17:20).

² No jedan dio ljudskog tijela u Bibliji se koristi u prenesenom smislu više nego ijedan drugi. Spomenula ga je i vjerna Hana u svojoj molitvi, rekavši: “Srce moje kliče zbog Jehove” (1. Sam. 2:1). Zapravo, pisci Biblije spominju srce gotovo tisuću puta, i to uglavnom u prenesenom smislu. Izuzetno je važno da razumijemo na što se odnosi simbolično srce jer Biblija kaže da ga moramo čuvati. (Pročitaj Mudre izreke 4:23.)

3. Kako možemo shvatiti što znači izraz “srce” u Bibliji? Objasni to navedenim primjerom.

³ Iako u Božjoj Riječi ne možemo pronaći definiciju izraza “srce”, ona nam omogućava da shvatimo što znači taj izraz. Kako nam Biblija pomaže u tome? Objasnit ćemo to jednim primjerom. Zamisli prekrasan zidni mozaik koji je načinjen od tisuću kamenčića posloženih jedan pored drugoga. Ako se udaljimo od zida i pogledamo cijeli mozaik, vidjet ćemo da svi ti pažljivo složeni kamenčići čine jednu sliku. Slično tome,  ako pogledamo mnoge biblijske retke u kojima se koristi izraz “srce”, vidjet ćemo da svi oni čine jednu sliku. Kakvu sliku?

4. (a) Što sve uključuje “srce”? (b) Što znače Isusove riječi iz Mateja 22:37?

⁴ Biblijski pisci koriste izraz “srce” kako bi opisali nutrinu čovjeka. “Srce” uključuje naše želje, misli, sklonosti, stavove, sposobnosti, poticaje i ciljeve. (Pročitaj 5. Mojsijevu 15:7; Mudre izreke 16:9; Djela apostolska 2:26.) Jedan priručnik kaže da simbolično srce predočava našu cjelokupnu nutrinu. No izraz “srce” ponekad ima uže značenje. Naprimjer, Isus je rekao: “Ljubi Jehovu, Boga svojega, svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom svojim!” (Mat. 22:37). Ovdje se “srce” odnosi na nečije osjećaje i želje. Isus je spomenuo i srce i dušu i um kako bi naglasio da naša ljubav prema Bogu treba doći do izražaja u našim osjećajima, ali i u našem načinu života te načinu razmišljanja (Ivan 17:3; Efež. 6:6). No kad se u Bibliji spomene samo “srce”, onda se ono odnosi na cjelokupnu nutrinu čovjeka.

5. Zašto trebamo dati sve od sebe kako bismo služili Jehovi potpuno odana srca?

⁵ Kralj David podsjetio je Salamuna: “Sine moj Salamune, upoznaj Boga oca svojega te mu služi srca potpuno odana i duše radosne, jer sva srca ispituje Jehova i svaku pomisao i želju razabire!” (1. Ljet. 28:9). Doista, Jehova ispituje sva srca, pa tako i naše (Izr. 17:3; 21:2). Ono što pronađe u našem srcu snažno utječe na naš odnos s njim i na našu budućnost. Stoga imamo razloga poslušati Davidov nadahnuti savjet i dati sve od sebe kako bismo služili Jehovi potpuno odana srca.

6. Čega trebamo biti svjesni u vezi sa svojom odlučnošću da služimo Jehovi?

⁶ Kao Jehovini sluge, svojom revnom službom pokazujemo da doista želimo služiti Bogu potpuno odana srca. No svjesni smo toga da pritisci Sotoninog zlog svijeta i grešna naginjanja našeg tijela snažno utječu na nas i da mogu oslabiti našu odlučnost da svim srcem služimo Bogu (Jer. 17:9; Efež. 2:2). Stoga trebamo redovito ispitivati svoje srce kako bismo provjerili je li još uvijek čvrsta naša odluka da služimo Bogu, odnosno jesmo li i dalje duhovno budni. Kako to možemo činiti?

7. Po čemu se vidi u kakvom je stanju naše srce?

⁷ Naša nutrina ne može se vidjeti, kao što se ne može vidjeti jezgra, odnosno srce, nekog stabla. No kao što je Isus rekao u Propovijedi na gori, plodovi otkrivaju u kakvom se stanju nalazi neko stablo (Mat. 7:17-20). Jednako tako, aktivnosti kojima se bavimo otkrivaju pravo stanje našeg srca. Spomenut ćemo jednu takvu aktivnost.

8. Kako pokazujemo što nam je zapravo u srcu, prema Isusovim riječima iz Mateja 6:33?

⁸ U svojoj Propovijedi na gori Isus je onima koji su ga slušali rekao što trebaju raditi kako bi pokazali da žele svim srcem služiti Jehovi. Rekao je: “Tražite najprije kraljevstvo i Božju pravednost, a sve će vam se ovo dodati” (Mat. 6:33). Ono što smatramo najvažnijim u životu puno otkriva o nama i pokazuje što zapravo želimo, mislimo i planiramo u svom srcu. Dakle, trebamo preispitati čemu dajemo prednost jer je to jedna  od pouzdanih metoda kojom možemo provjeriti služimo li Bogu potpuno odana srca.

9. Koji je poziv Isus uputio nekim ljudima i što su otkrile njihove reakcije?

⁹ Nedugo nakon što je Isus potaknuo svoje sljedbenike da traže “najprije kraljevstvo” zbio se jedan događaj koji potvrđuje da ono čemu dajemo prednost u životu doista otkriva što nam je u srcu. O tom događaju pisao je evanđelist Luka. Na početku tog izvještaja rekao je da je Isus “odlučno krenuo u Jeruzalem” iako je znao što ga ondje čeka. Dok je sa svojim apostolima išao putem, Isus je sreo neke ljude i svakome od njih uputio je poziv: “Pođi za mnom!” Ti su ljudi bili spremni poći za Isusom, ali pod određenim uvjetima. Jedan mu je odgovorio: “Dopusti mi da najprije odem i pokopam oca svojega!” Drugi mu je rekao: “Poći ću za tobom, Gospodine, ali mi najprije dopusti da se oprostim s ukućanima svojim!” (Luka 9:51, 57-61). Kakve li razlike između Isusove odlučnosti da svim srcem služi Jehovi i mlake reakcije tih ljudi na Isusov poziv! Time što su im osobni interesi bili važniji od Kraljevstva pokazali su da ne služe Bogu potpuno odana srca.

10. (a) Kako smo mi reagirali na Isusov poziv? (b) Koju je kratku usporedbu spomenuo Isus?

¹⁰ Za razliku od tih ljudi koji su navodno htjeli postati Isusovi učenici, mi smo postupili mudro i prihvatili njegov poziv da budemo njegovi sljedbenici te svaki dan služimo Jehovi. Tako smo pokazali što osjećamo prema Jehovi. No premda smo aktivni u skupštini, ipak trebamo pripaziti na jednu opasnost koja prijeti našem srcu. O čemu se radi? U razgovoru s tim nazoviučenicima Isus je ukazao na tu opasnost, rekavši: “Nitko tko stavi ruku na plug pa se obazire na ono što je otraga, nije prikladan za kraljevstvo Božje” (Luka 9:62). Što učimo iz te usporedbe?

11. Što se dogodilo s oračem iz Isusove usporedbe i zašto?

¹¹ Da bismo još bolje shvatili pouku iz Isusove kratke usporedbe, dodat ćemo joj nekoliko živopisnih detalja. Zamislimo orača koji marljivo ore njivu svoga gospodara. Međutim, dok ore, misli mu stalno bježe. Razmišlja o svom domu i o tome kako bi bilo lijepo da je sada sa svojom obitelji i prijateljima te da uživa u hrani, glazbi, smijehu i hladovini. On čezne za svim tim. Nakon što je izorao velik dio njive, čežnja za tim ugodnim stvarima postaje toliko jaka da se počinje obazirati “na ono što je otraga”. Iako treba obaviti još puno posla da bi se mogla zasijati njiva, orač se zaokupio drugim stvarima i zbog toga trpi njegov posao. Naravno, gospodar je razočaran time što orač nije bio ustrajan i što nije do kraja obavio svoj posao.

12. Koja sličnost postoji između orača iz Isusove usporedbe i nekih današnjih kršćana?

¹² I mi bismo se mogli naći u sličnoj situaciji. Orač bi mogao predstavljati nekog kršćanina s kojim je naizgled sve u redu, a zapravo se nalazi u duhovnoj opasnosti. Uzmimo za primjer nekog brata koji redovito pohađa sastanke i ide u službu propovijedanja. Usprkos tome, ne može prestati misliti na neke stvari i aktivnosti u svijetu koje ga privlače te duboko u svom srcu čezne za njima. Nakon što je nekoliko godina služio Jehovi, njegova želja za nekim stvarima u svijetu postaje toliko  snažna da se počne obazirati “na ono što je otraga”. Iako ima još puno posla u službi Jehovi, on se više ne drži čvrsto “riječi života” i zbog toga trpe njegove teokratske aktivnosti (Filip. 2:16). Jehovu, “Gospodara žetve”, jako žalosti kad netko nije ustrajan i kad ne obavi posao do kraja (Luka 10:2).

13. Što znači služiti Jehovi potpuno odana srca?

¹³ Pouka je jasna. Pohvalno je ako redovito idemo na sastanke i sudjelujemo u službi propovijedanja jer su to korisne i smislene teokratske aktivnosti. No da bismo služili Jehovi potpuno odana srca potrebno je više od toga (2. Ljet. 25:1, 2, 27). Ako kršćanin duboko u svom srcu još uvijek voli “ono što je otraga”, odnosno ako voli neke stvari i aktivnosti u svijetu, dovodi u opasnost svoj dobar odnos s Bogom (Luka 17:32). Samo ako budemo mrzili zlo i držali se dobra, bit ćemo prikladni za Božje Kraljevstvo (Rim. 12:9; Luka 9:62). Zbog toga svi trebamo paziti da nas ništa što pripada Sotoninom svijetu, bez obzira na to koliko se korisno ili ugodno to činilo, ne odvrati od toga da svim srcem vršimo službu za Kraljevstvo (2. Kor. 11:14; pročitaj Filipljanima 3:13, 14).

14, 15. (a) Kako Sotona pokušava utjecati na naše srce? (b) Pomoću primjera objasni zašto je Sotonina metoda koja se ovdje opisuje toliko opasna.

¹⁴ Ljubav prema Jehovi potaknula nas je da mu se predamo. Otada mnogi od nas već godinama pokazuju da su odlučni u tome da služe Jehovi potpuno odana srca. No Sotona nas još uvijek pokušava pokolebati u tome. Naše mu je srce i dalje glavna meta (Efež. 6:12). Naravno, on zna da mi nećemo tek tako prestati služiti Jehovi. Stoga se podmuklo služi ovim svijetom kako bi postupno oslabio našu revnost u službi Bogu. (Pročitaj Marka 4:18, 19.) Zašto je ta Sotonina metoda toliko uspješna?

¹⁵ Jedna usporedba pomoći će nam da dobijemo odgovor na to pitanje. Zamisli da čitaš neku knjigu uz svjetlost  žarulje od 100 vata. No žarulja nakon nekog vremena pregori. Budući da si ostao u mraku, odmah si shvatio što se događa, pa si pregorenu žarulju zamijenio novom. Sobu je ponovno obasjala svjetlost. Iduće večeri opet čitaš knjigu uz istu svjetiljku. Međutim, netko je bez tvog znanja zamijenio žarulju od 100 vata za žarulju od 95 vata. Bi li primijetio razliku? Vjerojatno ne bi. Što bi se dogodilo da sutradan netko stavi u tvoju svjetiljku žarulju od 90 vata? Vjerojatno ni tada ne bi primijetio razliku. Zašto? Zato što je svjetlost slabila toliko postupno da toga nisi bio ni svjestan. Slično tome, Sotonin svijet može utjecati na našu revnost tako da ona malo-pomalo počne slabiti. To bi bilo kao da je Sotona uspio smanjiti našu revnost u službi Jehovi, pa ona više, slikovito govoreći, ne iznosi 100 vata, nego je sve slabija. Ako nismo budni, moglo bi nam se dogoditi da uopće ne primijetimo takve postupne promjene (Mat. 24:42; 1. Petr. 5:8).

16. Kako se možemo zaštititi od Sotoninih spletki?

¹⁶ Kako se možemo zaštititi od takvih Sotoninih spletki i nastaviti služiti Jehovi potpuno odana srca? (2. Kor. 2:11). Presudnu važnost u tome ima molitva. Pavao je hrabrio suvjernike da se odupiru “Đavlovim spletkama”. Zatim ih je poticao da se mole “svakovrsnom molitvom i usrdnom molbom u svakoj prilici” (Efež. 6:11, 18; 1. Petr. 4:7).

17. Što učimo iz Isusovih molitvi?

¹⁷ Da bismo se mogli oduprijeti Sotoni, trebamo oponašati Isusa. Iz njegovih se molitvi jasno vidjelo da žarko želi služiti Jehovi cijelim srcem. Zapazi, naprimjer, što je Luka napisao o tome kako se Isus molio u noći prije svoje smrti: “Kad je zapao u tešku duševnu patnju, molio se još usrdnije” (Luka 22:44). Isus se usrdno molio i prije toga, ali u tom trenutku, kad se nalazio pred najtežom kušnjom u svom zemaljskom životu, on se molio “još usrdnije”, i njegova je molitva bila uslišena. Taj nam primjer pokazuje da molitve mogu biti različitog intenziteta. Dakle, što su teže naše kušnje i što su podmuklije Sotonine spletke, to se moramo usrdnije moliti Jehovi za njegovu zaštitu.

18. (a) Što se trebamo upitati u vezi s molitvom i zašto? (b) Što utječe na naše srce i na koji način? (Vidi  okvir “Tri stvari koje utječu na naše srce”.)

¹⁸ Kako će takve molitve djelovati na nas? Pavao je rekao: “U svemu — molitvom i prošnjom, sa zahvaljivanjem — iznesite svoje molbe Bogu. I mir Božji koji nadilazi svaku misao čuvat će vaša srca” (Filip. 4:6, 7). Da bismo i dalje služili Jehovi potpuno odana srca, moramo mu se usrdno i često moliti (Luka 6:12). Stoga se upitaj koliko su česte i usrdne tvoje molitve (Mat. 7:7; Rim. 12:12). Odgovor na to pitanje otkriva koliko je snažna tvoja želja da služiš Bogu.

19. Što ne smijemo dopustiti kako bismo i dalje služili Jehovi potpuno odana srca?

¹⁹ Kao što smo vidjeli, ono čemu dajemo prednost u životu puno govori o tome u kakvom je stanju naše srce. Ne smijemo dopustiti da “ono što je otraga” ili pak Sotonine lukave spletke uguše našu odlučnost da služimo Jehovi potpuno odana srca. (Pročitaj Luku 21:19, 34-36.) Stoga se, poput Davida, usrdno molimo Jehovi: “Daj mi srce nepodijeljeno!” (Psal. 86:11).