1. Kako Jehova gleda na slobodu i kako je to pokazao u svom ophođenju s Adamom i Evom?

JEDINO Jehova ima apsolutnu slobodu. No on je nikada ne zloupotrebljava niti stalno nadzire svoje sluge jer bi im tako oduzimao slobodu. Umjesto toga, dao im je slobodnu volju, koja im omogućava da sami donose odluke i zadovolje sve svoje ispravne želje. Naprimjer, Adamu i Evi postavio je samo jedno ograničenje — zabranio im je da jedu “s drveta spoznaje dobra i zla” (1. Mojs. 2:17). Doista su mogli vršiti volju svog Stvoritelja i pritom uživati veliku slobodu!

2. Zašto su naši praroditelji izgubili slobodu koju im je dao Bog?

² Zašto je Bog dao toliku slobodu našim praroditeljima? Budući da ih je stvorio na svoju sliku i dao im savjest, s pravom je očekivao da će ih ljubav prema njemu kao njihovom Stvoritelju poticati da postupaju ispravno (1. Mojs. 1:27; Rim. 2:15). Nažalost, Adam i Eva nisu cijenili svog divnog Stvoritelja ni slobodu koju su dobili od njega. Umjesto toga, izabrali su krivu vrstu slobode koju im je ponudio Sotona, odnosno odlučili su biti neovisni o Bogu i sami odlučivati što je ispravno, a što neispravno. No naši praroditelji time nisu dobili veću slobodu, već su prodali i sebe i svoje buduće potomke u ropstvo grijehu, što je imalo katastrofalne posljedice (Rim. 5:12).

3, 4. Kako nas Sotona pokušava prevariti kad je riječ o Jehovinim mjerilima?

³ Ako je Sotona uspio navesti dvoje savršenih ljudi, a i mnoštvo duhovnih stvorenja, na to da odbace Božju vrhovnu vlast, onda sigurno može prevariti i nas. Njegove metode nisu se puno promijenile. On nas pokušava uvjeriti u to da su Božja mjerila kruta i da nam onemogućavaju da budemo sretni i uživamo  u životu (1. Ivan. 5:3). Takav način razmišljanja može snažno utjecati na nas ako se često nalazimo u društvu osoba koje imaju takvo gledište. “Loše društvo snažno je utjecalo na mene jer sam se bojala imati drugačije stavove od svojih vršnjaka”, rekla je jedna 24-godišnja sestra koja je kao tinejdžerica učinila nemoral. Možda i ti osjećaš sličan pritisak okoline.

⁴ Nažalost, i neki pojedinci u skupštini mogu negativno utjecati na nas. “Znao sam neke mlade koji su hodali s vršnjacima koji nisu Jehovini svjedoci”, rekao je jedan mladi brat. “Na koncu sam shvatio poraznu činjenicu: što sam se više družio s njima, to sam im bio sličniji. Počeo sam duhovno slabiti. Nisam uživao u duhovnoj hrani na sastancima i rijetko sam išao u službu. To mi je bio znak da se moram prestati družiti s njima, pa sam to i učinio!” Jesi li svjestan koliko društvo može utjecati na tebe? U nastavku ćemo razmotriti jedan biblijski primjer koji to dobro prikazuje (Rim. 15:4).

5, 6. (a) Kako je Abšalom prevario druge? (b) Je li Abšalomov plan uspio?

⁵ U Bibliji se spominju mnogi pojedinci koji su loše djelovali na druge. Jedan od njih bio je Abšalom, sin kralja Davida. Abšalom je bio jako lijep čovjek. No kao i Sotona, s vremenom je dopustio da mu srce obuzmu pohlepa i častoljubivost te je počeo žudjeti za tim da preuzme očevo prijestolje iako na to nije imao pravo. * Lukavo je pokušavao prigrabiti vlast, pa se pretvarao da mu je jako stalo do njegovih sunarodnjaka, podmuklo ih uvjeravajući da kraljev dvor ne mari za njih. Da, kao i Đavo u edenskom vrtu, Abšalom se prikazivao dobročiniteljem, a zapravo je okrutno klevetao vlastitog oca (2. Sam. 15:1-5).

⁶ Je li Abšalomov lukav plan uspio? U određenoj je mjeri uspio jer Biblija kaže da je “Abšalom pridobivao srce Izraelaca” (2. Sam. 15:6). Međutim, oholost ga je na koncu odvela u propast. Ona ga je, nažalost, koštala i glave, jednako kao i tisuće Izraelaca koje je prevario (2. Sam. 18:7, 14-17).

7. Što učimo iz izvještaja o Abšalomu? (Vidi sliku na 14. stranici.)

⁷ Zašto je te Izraelce bilo tako lako prevariti? Možda su željeli ono što im je Abšalom obećavao. A možda je na njih utjecala njegova ljepota. Bilo kako bilo, jedno je sigurno: oni nisu bili odani Jehovi i kralju kojeg je on postavio. I danas Sotona koristi razne “Abšalome” kako bi pridobio srce Jehovinih slugu. Takve osobe možda govore: “Jehovina su mjerila prestroga. Pogledaj ljude koji ne služe Jehovi! Oni se zabavljaju i uživaju u životu.” Hoćeš li prozreti te podle laži i ostati odan Bogu? Jesi li uvjeren da ti samo Jehovin “savršeni zakon”, zakon Kristov, može donijeti istinsku slobodu? (Jak. 1:25). Ako si uvjeren u to, cijeni taj zakon i nemoj doći u iskušenje da zloupotrijebiš slobodu koju imaš kao kršćanin. (Pročitaj 1. Petrovu 2:16.)

8. Koja iskustva pokazuju da ne možemo biti sretni ako zanemarujemo Jehovina moralna mjerila?

⁸ Mladi su posebna Sotonina meta. Jedan brat koji danas ima oko 30 godina kaže da je kao tinejdžer smatrao da ga Jehovina moralna mjerila sputavaju, a ne da ga štite. Zbog toga je počinio nemoral. No to ga nije usrećilo. “Godinama me mučio osjećaj krivnje  i grižnja savjesti”, rekao je. Prisjećajući se svojih tinejdžerskih godina, jedna je sestra napisala: “Kad učiniš nemoral, osjećaš se potpuno prazno. Iako je otada prošlo 19 godina, još uvijek me progone bolna sjećanja.” Jedna druga sestra rekla je: “Pomisao na to da je moje ponašanje nanijelo strašnu bol ljudima koje jako volim shrvala me psihički, duhovno i emocionalno. Grozno je izgubiti Jehovinu milost.” Sotona ne želi da misliš na takve posljedice grijeha.

9. (a) Koja nam pitanja mogu pomoći da razmislimo o tome kako gledamo na Jehovu te na njegove zakone i načela? (b) Zašto je važno dobro poznavati Boga?

⁹ Nažalost, mnogi mladi kršćani, a i neki stariji, morali su na težak način naučiti da se grešna zadovoljstva često skupo plaćaju (Gal. 6:7, 8). Stoga se upitaj: Shvaćam li da me Sotona svojim spletkama želi okrutno prevariti? Smatram li Jehovu svojim najboljim prijateljem koji mi uvijek govori istinu i želi mi samo najbolje? Jesam li potpuno uvjeren da mi nikada ne bi uskratio nešto što je uistinu dobro i što će mi na koncu donijeti najveću radost? (Pročitaj Izaiju 48:17, 18.) Da bi mogao potvrdno odgovoriti na ta pitanja, nije dovoljno samo površno poznavati Jehovu. Trebaš ga dobro upoznati i biti uvjeren da je biblijske zakone i načela dao zato što te ljubi, a ne zato što želi ograničiti tvoju slobodu (Psal. 25:14).

10. Zašto trebamo oponašati mladog kralja Salamuna?

¹⁰ Salamun se kao mlad čovjek ponizno molio: “Ja sam još dijete i nemam još iskustva.” Potom se molio za mudro i poslušno srce (1. Kralj. 3:7-9, 12). Jehova je uslišio njegovu iskrenu molitvu, a uslišit će i tvoju, bez obzira na to jesi li mlad ili star. Naravno, Jehova te neće nekim čudom učiniti razumnim i mudrim. No dat će ti mudrost budeš li marljivo proučavao njegovu Riječ, molio se za sveti duh i u potpunosti koristio sve duhovne darove koje dobivaš preko skupštine (Jak. 1:5). Na taj način Jehova pomaže čak i svojim mladim slugama da budu mudriji od svih onih koji zanemaruju njegove savjete, pa čak i od takozvanih “mudrih i umnih” ljudi u svijetu (Luka 10:21; pročitaj Psalam 119:98-100).

11-13. (a) Koje dragocjene pouke možemo izvući iz Psalma 26:4, Mudrih izreka 13:20 i 1. Korinćanima 15:33? (b) Kako bi primijenio ta biblijska načela?

¹¹ Da bismo dobro upoznali Jehovu, trebamo proučavati Bibliju i razmišljati o onome što smo pročitali. Koliko je to važno pokazuju biblijski reci koje ćemo citirati u nastavku. Svaki od njih sadrži važno načelo o izboru društva: “Ne sjedim s ljudima koji neistinu govore i ne odlazim k onima koji prikrivaju kakvi su” (Psal. 26:4). “Tko se druži s mudrima, postat će mudar, a tko ima posla s bezumnima, loše će proći” (Izr. 13:20). “Loše društvo kvari dobre navike” (1. Kor. 15:33).

¹² Koje dragocjene pouke možemo izvući iz tih redaka? (1) Jehova želi da pažljivo biramo prijatelje. On nas želi zaštititi u moralnom i duhovnom pogledu. (2) Ljudi s kojima se družimo utječu na nas, bilo dobro bilo loše, i to je nepobitna činjenica. Način na koji su sročena ta tri retka pokazuje da Jehova želi doprijeti do našeg srca. Zašto to možemo reći? Zapazi da nijedan redak nije napisan kao pravilo. Naprimjer, ni u jednom od njih ne stoji “ne smiješ...”. Umjesto toga, u svakom od tih redaka izrečena je čista istina. Ustvari, kao da nam putem njih Jehova kaže: “To su činjenice. Hoćeš li postupiti u skladu s njima? Što ti je u srcu?”

¹³ Ta tri retka sadrže temeljne istine koje ne zastarijevaju i koje imaju široku primjenu. Naprimjer, ti nas reci mogu potaknuti da razmislimo o sljedećim pitanjima: U kojim bih situacijama mogao doći u kontakt s ljudima “koji prikrivaju kakvi su”? Kako to mogu izbjeći? (Izr. 3:32; 6:12). Tko su mudri s kojima Jehova želi da se družim, a tko bezumni kojih se trebam kloniti? (Psal. 111:10; 112:1; Izr. 1:7). Koje “dobre navike” mogu izgubiti ako biram loše društvo? Da li loše društvo mogu naći samo u svijetu? (2. Petr. 2:1-3). Kako bi odgovorio na ta pitanja?

14. Kako možete poboljšati svoje obiteljsko proučavanje?

¹⁴ Zašto ne bi na sličan način razmotrio i druge biblijske retke koji otkrivaju kako Bog gleda na stvari koje se tiču tebe i tvoje obitelji? * Roditelji, zašto ne biste istražili ta pitanja tijekom večeri za obiteljsko proučavanje? Pritom imajte na umu da je svrha toga pomoći svakom članu obitelji da još bolje razumije koliku nam ljubav Bog pokazuje putem svojih zakona i načela (Psal. 119:72). Takvo će vam proučavanje pomoći da se  još više približite Jehovi i da se međusobno zbližite.

15. Kako možeš znati jesi li stekao mudro i poslušno srce?

¹⁵ Kako možeš znati jesi li stekao mudro i poslušno srce? Naprimjer, možeš usporediti svoj način razmišljanja s razmišljanjem vjernih Božjih slugu iz starog doba kao što je bio kralj David, koji je napisao: “Uživam vršiti volju tvoju, Bože moj, i zakon je tvoj u nutrini mojoj” (Psal. 40:8). Slično tome, pisac 119. psalma rekao je: “Kako ljubim zakon tvoj! Cijeli dan razmišljam o njemu” (Psal. 119:97). Takva ljubav ne dolazi sama po sebi. Umjesto toga, ona raste ako marljivo proučavamo, molimo se i duboko razmišljamo o biblijskim istinama te ako se na vlastitoj koži uvjerimo da poslušnost Božjim zahtjevima donosi brojne blagoslove (Psal. 34:8).

16. Što ne smijemo zaboraviti ako želimo pobijediti u borbi za istinsku slobodu?

¹⁶ Tijekom čitave povijesti narodi su vodili okrutne ratove kako bi stekli slobodu. Koliko bismo se tek onda mi trebali boriti da sačuvamo slobodu koju imamo kao kršćani! Ne zaboravimo da naši neprijatelji nisu samo Sotona, svijet i pogubni duh ovoga svijeta. Moramo se boriti i sa svojim slabostima, pa tako i sa svojim varljivim srcem (Jer. 17:9; Efež. 2:3). No uz Jehovinu pomoć možemo dobiti taj rat. Što je još važnije, svakom svojom pobjedom, bila ona velika ili mala, postižemo najmanje dvije pozitivne stvari. Kao prvo, time radujemo Jehovino srce (Izr. 27:11). Kao drugo, kad osjetimo da Božji “savršeni zakon slobode” doista oslobađa, bit ćemo još odlučniji ostati na uskom putu koji vodi u vječni život. Osim toga, u budućnosti ćemo dobiti još veću slobodu koja čeka sve Jehovine vjerne sluge (Jak. 1:25; Mat. 7:13, 14).

17. Zašto se ne trebamo obeshrabriti kad pogriješimo i koju nam pomoć pruža Jehova?

¹⁷ Istina, svi ponekad griješimo (Prop. 7:20). Kad se to tebi dogodi, nemoj biti previše obeshrabren niti se osjećati bezvrijedno. Ako, slikovito govoreći, posrneš i padneš, ustani i kreni dalje, čak i ako to znači da trebaš zatražiti pomoć starješina. Njihova “molitva upućena s vjerom”, napisao je Jakov, “ozdravit će bolesnoga, i Jehova će ga podignuti. I ako je učinio grijehe, bit će mu oprošteno” (Jak. 5:15). Nikad nemoj zaboraviti da je Bog uistinu milostiv i da te on privukao u skupštinu zato što je vidio tvoje dobre strane. (Pročitaj Psalam 103:8, 9.) Stoga te on neće napustiti dokle god mu služiš potpuno odana srca (1. Ljet. 28:9).

18. Kada će se na nas moći primijeniti Isusove riječi zapisane u Ivanu 17:15?

¹⁸ Svoje posljednje noći na Zemlji Isus se molio sa svojih 11 vjernih apostola. Tom je prilikom izgovorio ove nezaboravne riječi: “Ne molim te da ih uzmeš iz svijeta, nego da ih sačuvaš od Zloga” (Ivan 17:15). Isus nije molio svog Oca da zaštiti samo njegove apostole, nego i sve njegove sljedbenike. Stoga možemo biti sigurni da će Jehova uslišiti Isusovu molitvu i čuvati nas u ovim teškim vremenima. Za Jehovu se kaže: “Štit je onima koji žive neporočno (...) i čuva put onih koji su mu vjerni” (Izr. 2:7, 8). Istina, nije lako živjeti čestito, ali to je jedini način da dobijemo vječni život i istinsku slobodu (Rim. 8:21). Nemojmo nikada povjerovati onima koji tvrde drugačije!