1, 2. O kojim Đavlovim zamkama govori ovaj članak?

ĐAVO vreba Jehovine sluge, ali ne nužno zato da ih ubije. On nije poput lovca koji ubije divljač koju uhvati. Đavo zapravo želi svoje žrtve uhvatiti žive i raditi s njima što god želi. (Pročitaj 2. Timoteju 2:24-26.)

² Lovac koji želi životinju uhvatiti živu koristi razne vrste zamki. Možda pokušava namamiti životinju da izađe iz svog skrovišta kako bi je uhvatio omčom. Možda koristi skrivenu zamku s mehanizmom za aktiviranje i iznenada uhvati svoj plijen. Đavo koristi slične zamke kako bi Božje sluge uhvatio žive. Ako ne želimo upasti u njegove zamke, moramo biti oprezni i slušati upozorenja koja ukazuju na to da se oko nas nalaze Sotonine zamke. U ovom članku saznat ćemo kako možemo izbjeći tri zamke u koje je Đavo uspio uhvatiti neke Božje sluge. To su (1) neobuzdan jezik, (2) strah od ljudi i pritisak okoline te (3) pretjeran osjećaj krivnje. Sljedeći članak govori o još dvije Sotonine zamke ili stupice.

3, 4. Što se može dogoditi ako ne obuzdavamo svoj jezik? Navedi primjer.

³ Da bi istjerao životinje iz skrovišta, lovac ponekad zapali okolno raslinje, a zatim hvata životinje koje pokušavaju pobjeći. I Đavo bi volio, slikovito govoreći, zapaliti vatru u skupštini. Kad bi uspio u tome, članovi skupštine napustili bi to sigurno utočište i dospjeli ravno u njegove pandže. Kako bismo mu mogli nesvjesno pomoći da zapali vatru, i tako upasti u njegovu zamku?

⁴ Učenik Jakov usporedio je jezik s vatrom. (Pročitaj Jakova 3:6-8.) Ako ne obuzdavamo jezik, mogli  bismo zapaliti vatru u skupštini. Kako bi se to moglo dogoditi? Zamisli sljedeću situaciju: Na sastanku je pročitana obavijest da je jedna sestra postala stalni pionir. Nakon sastanka dvije sestre razgovaraju o tome. Jedna se obradovala kad je čula da u skupštini imaju novu pionirku i želi joj sve najbolje. No druga dovodi u sumnju poticaje nove pionirke i indirektno kaže da se ta sestra samo želi isticati u skupštini. Koju bi od njih dvije volio imati za prijateljicu? Nije teško zaključiti koja bi mogla svojim govorom zapaliti vatru u skupštini.

5. Što trebamo učiniti kako bismo obuzdali svoj jezik?

⁵ Što možemo učiniti kako bismo obuzdali svoj jezik? Isus je rekao: “Usta govore ono čega je srce puno” (Mat. 12:34). Dakle, najprije moramo ispitati što nam je u srcu. Trudimo li se iskorijeniti negativne osjećaje koji navode čovjeka da o drugima loše govori? Naprimjer, možda smo čuli da neki brat želi napredovati i dobiti odgovornija zaduženja u skupštini. Vjerujemo li da to čini iz ispravnih poticaja ili odmah pomislimo da to radi iz sebičnih interesa? Ako dovodimo u pitanje tuđe poticaje, trebamo se sjetiti da je i Đavo sumnjao u poticaje Božjeg vjernog sluge Joba (Job 1:9-11). Umjesto da smo sumnjičavi prema svom bratu, bilo bi dobro da razmislimo o tome zašto smo tako kritični prema njemu. Da li doista imamo razloga za to? Utječe li i na nas to što u ovim posljednjim danima ima sve manje ljubavi među ljudima? (2. Tim. 3:1-4).

6, 7. (a) Iz kojih bismo još razloga mogli kritizirati druge? (b) Kako bismo trebali reagirati ako nas netko povrijedi?

⁶ Navest ćemo još neke razloge zašto bi nam se moglo dogoditi da kritiziramo druge. Naprimjer, možda želimo još više istaknuti koliko je vrijedno ono što radimo, pa umanjujemo vrijednost drugih kako bismo ispali bolji od njih. Možda time što kritiziramo druge pokušavamo opravdati to što nismo učinili ono što smo trebali. Bez obzira na to radimo li to iz ponosa, zavisti ili nesigurnosti, takav način postupanja ima pogubne posljedice.

⁷ Možda smatramo da s pravom nekoga kritiziramo. Možda nas je ta osoba povrijedila nesmotrenim riječima. Ako je tako, problem nećemo riješiti vraćajući joj istom mjerom. Time bismo samo nadolijevali ulje na vatru i radili upravo ono što želi Đavo, a ne Bog (2. Tim. 2:26). U takvim situacijama trebamo oponašati Isusa. Kad su ga vrijeđali, on “nije uzvraćao vrijeđanjem”.  Umjesto toga, Isus se “prepustio onome koji pravedno sudi” (1. Petr. 2:21-23). Bio je siguran da će Jehova riješiti problem na pravi način i u pravo vrijeme. I mi trebamo imati takvo povjerenje u Boga. Kad svojim riječima pozitivno utječemo na druge, doprinosimo tome da u našoj skupštini vlada mir koji nas povezuje. (Pročitaj Efežanima 4:1-3.)

8, 9. Zašto je Pilat osudio Isusa?

⁸ Životinja koja se ulovi u zamku više se ne može slobodno kretati. Slično tome, osoba koja podlegne strahu od ljudi i pritisku okoline gubi određenu mjeru slobode i više ne može u potpunosti upravljati svojim životom. (Pročitaj Mudre izreke 29:25.) U nastavku ćemo govoriti o dva vrlo različita čovjeka koja su podlegla pritisku okoline i strahu od ljudi i vidjet ćemo što možemo od njih naučiti.

⁹ Rimski upravitelj Poncije Pilat znao je da je Isus nedužan i vjerojatno mu nije želio nauditi. Čak je rekao da Isus “nije učinio ništa čime bi zaslužio smrt”. Usprkos tome, osudio ga je na smrt. Zašto je to učinio? Zato što je popustio pod pritiskom svjetine (Luka 23:15, 21-25). “Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj caru!” vikali su ti protivnici vršeći tako na Pilata pritisak da napravi ono što oni žele (Ivan 19:12). Pilat se možda bojao da će izgubiti položaj ili čak život ako se zauzme za Krista. Zbog toga je popustio pod pritiskom svjetine i učinio ono što je Đavo želio.

10. Zašto je Petar zanijekao Krista?

¹⁰ Apostol Petar bio je jedan od Isusovih najbližih suradnika. On je pred svima izjavio da je Isus Mesija (Mat. 16:16). Ostao je vjeran kad su drugi učenici napustili Isusa jer nisu razumjeli o čemu govori (Ivan 6:66-69). Kad su neprijatelji došli uhititi Isusa, Petar je izvukao mač da obrani svog Učitelja (Ivan 18:10, 11). Međutim, kasnije je podlegao strahu, pa je zanijekao čak i to da poznaje Isusa Krista. Strah od ljudi doista je opasna zamka. I apostol Petar nakratko je dozvolio da ga strah zarobi i spriječi da bude hrabar te da ostane odan Isusu (Mat. 26:74, 75).

11. Protiv kojih se negativnih utjecaja možda moramo boriti?

¹¹ Kao kršćani trebamo se odupirati pritisku da radimo ono što Bogu nije po volji. Možda nas poslodavac ili netko drugi pokušava nagovoriti da postupimo nepošteno ili da počinimo nemoral. Mladi u školi moraju izlaziti na kraj s vršnjacima koji vrše pritisak na njih da varaju na ispitima, gledaju pornografiju, puše, drogiraju se, piju alkohol ili počine nemoral. Što nam može pomoći da ne podlegnemo strahu od ljudi i pritisku okoline i da ne učinimo nešto što Jehova ne odobrava?

12. Zašto su Pilat i Petar podlegli strahu od ljudi i pritisku okoline?

¹² Pogledajmo što možemo naučiti iz primjera Pilata i Petra. Pilat nije znao puno o Kristu. Ipak, znao je da je Isus nedužan i da nije običan čovjek. No nedostajalo mu je poniznosti, a usto nije ljubio pravog Boga. Đavo ga je lako uhvatio živog. S druge strane, Petar je dobro poznavao svete spise i ljubio je Boga. No ponekad nije bio skroman, svladao bi ga strah od ljudi i popustio bi pod pritiskom okoline. Prije nego što je Isus bio uhićen, Petar se hvalio: “Ako se i svi drugi pokolebaju u vjeri, ja se neću!” (Mar. 14:29). Apostol Petar sigurno bi bio spremniji za kušnje koje su mu predstojale da je razmišljao poput  psalmista koji je s pouzdanjem u Boga rekao: “Jehova je na mojoj strani, neću se bojati. Što mi može učiniti čovjek zemaljski?” (Psal. 118:6). Posljednje noći svog života na Zemlji Isus je s Petrom i još dvojicom apostola otišao dublje u Getsemanski vrt. Iako im je rekao da bdiju, njih trojica su zaspala. Isus ih je probudio i rekao im: “Bdijte i molite se, da ne dođete u iskušenje!” (Mar. 14:38). No Petar je opet zaspao, a kasnije je podlegao strahu od ljudi i pritisku okoline.

13. Kako se možemo oduprijeti pritisku da učinimo nešto loše?

¹³ Iz Pilatovog i Petrovog primjera možemo izvući važnu pouku: da bismo se mogli oduprijeti pritisku okoline, trebamo dobro poznavati Bibliju, biti ponizni i skromni, ljubiti Jehovu i bojati se njega, a ne ljudi. Ako se naša vjera temelji na dobrom poznavanju Biblije, govorit ćemo hrabro i uvjerljivo o onome što vjerujemo. To će nam pomoći da se odupremo pritisku okoline i da pobijedimo strah od ljudi. Naravno, ne smijemo precijeniti svoju snagu. Umjesto toga, trebamo ponizno priznati da nam je potrebna snaga koju daje Bog kako bismo se oduprli pritisku okoline. Trebamo se moliti za Jehovin duh. Ljubav koju osjećamo prema Jehovi treba nas potaknuti da zastupamo njegovo ime i držimo se njegovih načela. Osim toga, trebamo se unaprijed pripremiti za kušnje. Naprimjer, naša djeca lakše će se oduprijeti pritisku vršnjaka ako im pomognemo da se unaprijed pripreme za pojedine situacije i ako se u vezi s tim molimo s njima (2. Kor. 13:7). *

14. U što nas Đavo želi uvjeriti s obzirom na grijehe koje smo učinili u prošlosti?

¹⁴ Jedna vrsta zamke sastoji se od teške klade ili kamena obješenog iznad puta kojim često prolaze životinje. Neoprezna životinja zapne za skrivenu žicu i aktivira zamku, tako da klada ili kamen padne na nju. Pretjeran osjećaj krivnje može se usporediti s tim teškim teretom koji padne na žrtvu. Kad razmišljamo o nekom grijehu koji smo učinili u prošlosti, možda se osjećamo kao psalmist, koji je rekao: “Slomljen sam posve.” (Pročitaj Psalam 38:3-5, 8.) Sotona nas želi navesti na zaključak da smo previše grešni da bi nam Jehova ukazao milost i da nismo u stanju udovoljiti Jehovinim zahtjevima.

15, 16. Kako možeš nadvladati pretjerani osjećaj krivnje?

¹⁵ Kako možeš izbjeći tu zamku? Ako si počinio težak grijeh, odmah poduzmi potrebne korake kako bi obnovio dobar odnos s Jehovom. Razgovaraj sa starješinama i zamoli ih za pomoć (Jak. 5:14-16). Učini sve što možeš kako bi ispravio svoje loše postupke (2. Kor. 7:11). Ako protiv tebe budu poduzete neke stegovne mjere, nemoj se obeshrabriti. Stega je pouzdan znak da te Jehova ljubi (Hebr. 12:6). Čvrsto odluči da nećeš ponoviti istu grešku i nemoj opet raditi ono što te dovelo do grijeha. Nakon što si se pokajao i promijenio, trebaš vjerovati da otkupna žrtva Isusa Krista doista može pokriti tvoje grijehe (1. Ivan. 4:9, 14).

¹⁶ Neki kršćani osjećaju krivnju zbog grijeha koji su im već oprošteni. Ako si i ti jedan od njih, sjeti se da je Jehova oprostio Petru i drugim apostolima što su napustili njegovog ljubljenog Sina onda  kad mu je najviše trebala njihova podrška. Jehova je oprostio i čovjeku koji je bio isključen iz korintske skupštine zbog besramnog bluda i koji se kasnije pokajao (1. Kor. 5:1-5; 2. Kor. 2:6-8). Božja Riječ govori o velikim grešnicima koji su se pokajali i kojima je Bog oprostio (2. Ljet. 33:2, 10-13; 1. Kor. 6:9-11).

17. U čemu nam otkupnina može pomoći?

¹⁷ Jehova će oprostiti i zaboraviti tvoje grijehe iz prošlosti ako si se iskreno pokajao i ako si uvjeren da će ti iskazati milosrđe. Nemoj misliti da Isusova otkupna žrtva ne može pokriti tvoje grijehe. Ako bi to mislio, upao bi u jednu od Sotoninih zamki. Usprkos tome što te Đavo želi uvjeriti u suprotno, otkupnina može pokriti grijehe svih koji su sagriješili i pokajali se (Izr. 24:16). Vjera u otkupninu može te osloboditi pretjeranog osjećaja krivnje i dati ti snage da služiš Bogu svim srcem, umom i dušom (Mat. 22:37).

18. Kako možemo izbjeći Đavlove zamke?

¹⁸ Sotoni nije važno u koju ćemo zamku upasti, važno mu je samo da nas uhvati. Budući da nam njegove namjere nisu nepoznate, možemo izbjeći njegove zamke (2. Kor. 2:10, 11). U njih nećemo upasti ako se molimo Bogu da nam da mudrosti da izađemo na kraj s kušnjama. Jakov je u vezi s tim napisao: “Ako kome od vas nedostaje mudrosti, neka traži od Boga, jer on svima daje velikodušno i bez prekoravanja, i dat će mu je” (Jak. 1:5). Trebamo postupati u skladu sa svojim molitvama te redovito proučavati i primjenjivati Božju Riječ. Biblijske publikacije koje dobivamo od vjernog i razboritog roba otkrivaju nam Đavlove zamke i pomažu nam da ih izbjegnemo.

19, 20. Zašto trebamo mrziti zlo?

¹⁹ Molitva i proučavanje Biblije jačaju našu ljubav prema dobru. No jednako je važno i da naučimo mrziti zlo (Psal. 97:10). Budemo li razmišljali o tome kakve su posljedice zadovoljavanja sebičnih želja, lakše ćemo im se odupirati (Jak. 1:14, 15). Ako naučimo mrziti zlo i istinski ljubiti dobro, mamac koji Sotona stavlja u svoje zamke neće nas privlačiti, nego će nam biti odbojan.

²⁰ Doista možemo biti zahvalni Bogu što nam pomaže izbjeći Sotonine zamke! Jehova nas putem svog duha, svoje Riječi i svoje organizacije izbavlja “od Zloga” (Mat. 6:13). U sljedećem članku saznat ćemo kako izbjeći još dvije zamke u koje je Đavo uspio žive uhvatiti neke Božje sluge.