1, 2. (a) Zašto Sotona nema milosti prema pomazanicima i “drugim ovcama”? (b) O kojim Sotoninim zamkama govori ovaj članak?

SOTONA ĐAVO nema milosti prema ljudima, naročito prema Jehovinim slugama. Ustvari, on ratuje protiv pomazanog ostatka (Otkr. 12:17). Ti odlučni kršćani predvode u propovijedanju dobre vijesti o Kraljevstvu i razotkrivaju Sotonu kao vladara ovoga svijeta. Đavo ne voli ni “druge ovce” koje podupiru pomazanike i nadaju se vječnom životu, čemu se Sotona više ne može nadati (Ivan 10:16). Stoga nimalo ne čudi što je tako gnjevan! Bez obzira na to imamo li nebesku ili zemaljsku nadu, Sotona nam ne želi dobro. On želi da postanemo njegov plijen (1. Petr. 5:8).

² Da bi ostvario svoj cilj, Sotona postavlja različite zamke. Budući da je “zaslijepio umove” nevjernika, oni ne prihvaćaju dobru vijest i ne mogu vidjeti te zamke (2. Kor. 4:3, 4). Međutim, Đavo u svoje zamke hvata i neke koji su prihvatili dobru vijest o Kraljevstvu. U prethodnom članku saznali smo kako možemo izbjeći tri Sotonine zamke: (1) neobuzdan jezik, (2) strah od ljudi i pritisak okoline te (3) pretjeran osjećaj krivnje. U ovom članku razmotrit ćemo kako možemo izbjeći još dvije sotonske zamke — materijalizam i preljub.

3, 4. Kako brige ovoga svijeta mogu nekoga navesti da se okrene materijalizmu?

³ Isus je u jednoj svojoj usporedbi govorio o sjemenu posijanom među trnje. Rekao je da netko možda sluša riječ, “ali brige ovoga svijeta i  zavodljivo bogatstvo uguše riječ, te on ostane bez ploda” (Mat. 13:22). Nema sumnje, materijalizam je jedna od zamki koju koristi naš neprijatelj Sotona.

⁴ Isus je naveo dvije stvari koje zajedno “uguše riječ”. Kao prvo, to su “brige ovoga svijeta”. “Naročito teška vremena” u kojima živimo donose nam mnogo briga (2. Tim. 3:1). Zbog visokih troškova života i sve veće nezaposlenosti možda teško spajaš kraj s krajem. Možda se brineš i o tome hoćeš li imati od čega živjeti kad jednog dana odeš u mirovinu. Zbog takvih briga neki su odlučili zaraditi što više novca, smatrajući da će im to zajamčiti sigurnost.

5. U kom smislu bogatstvo može biti zavodljivo?

⁵ Kao drugo, Isus je spomenuo “zavodljivo bogatstvo”, koje zajedno s brigama ovoga svijeta može ugušiti riječ. Istina, Biblija kaže: “Novac je zaštita” (Prop. 7:12). Međutim, nije mudro težiti za bogatstvom. Mnogi su se uvjerili u sljedeće: što se više trude steći bogatstvo, to ih više zarobljava materijalizam. Neki su čak počeli robovati bogatstvu (Mat. 6:24).

6, 7. (a) U kakvoj bi se opasnosti kršćanin mogao naći na poslu? (b) O čemu bi kršćanin trebao razmisliti ako ima priliku raditi prekovremeno?

⁶ Želja da se zaradi mnogo novca može se pojaviti sasvim neprimjetno. Naprimjer, zamisli da ti jednog dana šef kaže: “Imam dobre vijesti! Naša je tvrtka sklopila ugovor za jedan velik posao. To znači da ćemo sljedećih nekoliko mjeseci često morati raditi prekovremeno. Ali vjeruj mi, nećeš požaliti jer ćeš dobro zaraditi!” Kako bi reagirao na to? Naravno, jako je važno da se brineš za materijalne potrebe svoje obitelji, ali to nije tvoja jedina obaveza (1. Tim. 5:8). U obzir trebaš uzeti još neke čimbenike. Koliko ćeš često morati raditi prekovremeno? Hoće li te posao sprečavati u izvršavanju teokratskih aktivnosti, naprimjer u pohađanju sastanaka i redovitom obiteljskom proučavanju?

⁷ Kad donosiš odluku o prekovremenom radu, razmisli što ti je važnije — zaraditi više novca ili sačuvati duhovnost. Hoćeš li zbog želje da zaradiš više novca staviti službu Bogu u drugi plan? Shvaćaš li kako će materijalizam utjecati na tebe ako zanemariš svoju duhovnost i duhovnost svoje obitelji? Ako se nalaziš u situaciji koja ugrožava tvoju duhovnost, kako se možeš oduprijeti Đavlu i što možeš poduzeti da te ne  uguši materijalizam? (Pročitaj 1. Timoteju 6:9, 10.)

8. Koji nam biblijski primjeri mogu pomoći da preispitamo svoj način života?

⁸ Da nas ne bi ugušio materijalizam, trebamo redovito preispitivati svoj način života. Nemojmo biti poput Ezava, koji je svojim postupcima pokazao da prezire duhovne stvari (1. Mojs. 25:34; Hebr. 12:16). Nemojmo biti ni poput bogataša koji nije prihvatio Isusov poziv da proda svoju imovinu, podijeli novac siromasima te pođe za njim. Umjesto toga, mladić je otišao žalostan “jer je imao velik imetak” (Mat. 19:21, 22). Budući da je robovao bogatstvu, propustio je divnu priliku da postane učenik najvećeg čovjeka koji je ikad živio. Moramo paziti da i mi ne prokockamo priliku da slijedimo Isusa Krista.

9, 10. Koje je biblijsko gledište o materijalnim stvarima?

⁹ Da se ne bismo opteretili prekomjernom brigom oko materijalnih stvari, trebamo poslušati Isusov savjet: “Nemojte biti zabrinuti i govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili ‘Što ćemo piti?’ ili ‘Što ćemo obući?’ Jer svim tim zaokupljeni su neznabošci. A Otac vaš nebeski zna da vam je sve to potrebno” (Mat. 6:31, 32; Luka 21:34, 35).

¹⁰ Nemojmo dozvoliti da nas zarobi zavodljivo bogatstvo, nego se trudimo razmišljati poput biblijskog pisca Agura, koji je rekao: “Ne daj mi ni siromaštva ni bogatstva. Hrani me kruhom koliko mi treba” (Izr. 30:8). Agur je očito shvatio da novac pruža određenu zaštitu, ali je uvidio i da bogatstvo može biti zavodljivo. Moramo biti svjesni toga da brige ovoga svijeta i zavodljivo bogatstvo mogu uništiti našu duhovnost. Prekomjerna briga oko materijalnih stvari može nam oduzeti vrijeme i iscrpiti nas, tako da više nemamo volje za obavljanje teokratskih aktivnosti. Stoga nemoj dopustiti da te zaokupi materijalizam i da tako upadneš u Sotoninu zamku! (Pročitaj Hebrejima 13:5.)

11, 12. Kako kršćanin može učiniti preljub na radnom mjestu?

¹¹ Lovci koji žele uhvatiti neku veliku životinju ponekad iskopaju jamu na stazi kojom takve životinje često prolaze. Jamu obično prekriju tankim slojem granja i zemlje. Nemoral, jedna od Sotoninih najuspješnijih zamki, nalikuje toj skrivenoj jami (Izr. 22:14; 23:27). Pojedini su kršćani upali u nju jer su se doveli u situacije u kojima je lako pogaziti kršćanska moralna mjerila. Neki kršćani koji su u braku emocionalno su se vezali za osobu koja nije njihov bračni partner, i to je dovelo do nemorala.

¹² Takva emocionalna veza može se razviti na radnom mjestu. Jedno istraživanje pokazalo je da je više od 50 posto nevjernih žena i gotovo 75 posto nevjernih muškaraca imalo izvanbračnu vezu na poslu. Da li radiš s osobama suprotnog spola? Kakav je vaš odnos? Jesi li postavio granice kako bi vaš odnos ostao strogo poslovan i kako ne bi prerastao u nešto više? Naprimjer, neka kršćanka možda često vodi neobavezne razgovore s kolegom na poslu. Nakon nekog vremena mogla bi mu se početi povjeravati, pa čak i razgovarati s njim o svojim bračnim problemima. Slično tome, neki bi se kršćanin mogao sprijateljiti s kolegicom  na poslu, pa bi nakon nekog vremena mogao početi razmišljati: “Ona cijeni moje mišljenje i stvarno sluša što govorim. A i zbilja me poštuje. Da je bar moja žena takva!” Uviđaš li koliko je lako u takvim situacijama učiniti preljub?

13. Kako bi se kršćanin koji je braku mogao u skupštini emocionalno vezati za osobu koja nije njegov bračni partner?

¹³ Kršćanin koji je braku mogao bi se i u skupštini emocionalno vezati za osobu koja nije njegov bračni partner. Pogledajmo što se dogodilo jednom bračnom paru. Danijel i njegova žena Sara * bili su stalni pioniri. Danijel kaže da je bio starješina koji nije znao reći “ne”. Spremno je prihvaćao svako teokratsko zaduženje. Osim toga, proučavao je Bibliju s petoricom mladića, od kojih su se trojica krstila. Toj novoj braći trebalo je puno pomagati. Budući da je Danijel imao mnogo obaveza u skupštini, često je Sara pomagala toj braći. Uskoro je postao običaj da Danijelovi bivši interesenti dobivaju emocionalnu podršku od Sare. S druge strane, njoj je trebala pažnja, a pružali su joj je Danijelovi bivši interesenti. Smrtonosna zamka bila je postavljena. “Moja im je žena mjesecima pomagala, i to ju je duhovno i emocionalno iscrpilo”, kaže Danijel. “Pored toga, ja sam je zapostavljao i stvari su izmakle kontroli. Moja je žena napravila preljub s jednim od mojih bivših interesenata. Ona je duhovno slabila pred mojim očima, a ja sam bio toliko zaokupljen svojim teokratskim zaduženjima da to uopće nisam primijetio.” Što možeš učiniti da se i tebi ne dogodi nešto slično?

14, 15. Što može pomoći kršćanima koji su u braku da ne upadnu u Đavlovu zamku i počine preljub?

¹⁴ Da ne bi upao u Đavlovu zamku i počinio preljub, prisjeti se što znači biti privržen bračnom partneru. Isus je rekao: “Što je Bog združio, neka čovjek ne rastavlja!” (Mat. 19:6). Nemoj misliti da su tvoja teokratska zaduženja važnija od tvog bračnog partnera. Osim toga, ako se često nepotrebno odvajaš od svog bračnog partnera, to bi mogao biti znak da tvoja bračna veza slabi i mogao bi doći u iskušenje da napraviš težak grijeh.

¹⁵ No što ako si starješina i moraš se brinuti za skupštinu? Apostol Petar je napisao: “Pasite Božje stado koje vam je povjereno — ne na silu, nego dragovoljno; ne radi nepoštenog dobitka, nego gorljivo” (1. Petr. 5:2). Dakle, ne bi trebao zapostaviti članove skupštine. Međutim, ne smiješ dopustiti da zbog brige za stado zanemariš dužnosti koje imaš kao suprug. Bilo bi besmisleno, pa čak i opasno, posvetiti svu svoju pažnju “hranjenju” skupštine dok tvoja žena kod kuće “gladuje”. Danijel kaže: “Smisao nije u tome da na teokratska zaduženja trošiš toliko vremena da zbog toga ispašta tvoja obitelj.”

16, 17. (a) Što mogu poduzeti kršćani koji su u braku kako bi na radnom mjestu jasno pokazali da ih ne zanimaju izvanbračne veze? (b) Navedi neke članke koji mogu pomoći kršćanima da ne počine preljub.

¹⁶ Stražarska kula i Probudite se! sadrže mnogo dobrih savjeta koji mogu pomoći kršćanima koji su u braku da ne upadnu u zamku i počine preljub. Naprimjer, u Stražarskoj kuli od 15. rujna 2006. nalazi se sljedeći savjet: “Na poslu i drugim mjestima izbjegavaj situacije koje mogu dovesti do toga da se  između tebe i neke osobe suprotnog spola razvije pretjerano prisan odnos. Naprimjer, ako s takvom osobom često radiš prekovremeno, možeš se naći u iskušavajućoj situaciji. Kao oženjen muškarac ili udata žena, svojim riječima i ponašanjem moraš jasno dati do znanja da te ne zanimaju izvanbračne veze. Kao osoba koja teži odanosti Bogu, sigurno nećeš privlačiti nečiju pažnju koketiranjem ili nepristojnom odjećom (...). Ako na radnom mjestu držiš fotografije bračnog druga i djece, to će tebe i druge jasno podsjećati na to koliko ti je obitelj važna. Nikada nemoj nekome davati povoda za udvaranje niti ga dopuštati.”

¹⁷ U članku “Bračna vjernost — što sve uključuje?”, koji je objavljen u izdanju Probudite se! od travnja 2009, govori se koliko su opasna seksualna maštanja o osobi s kojom nismo u braku. U njemu stoji da takva maštanja povećavaju mogućnost da netko počini preljub (Jak. 1:14, 15). Ako si u braku, bilo bi dobro da sa svojim bračnim partnerom s vremena na vrijeme razmotriš takve članke. Bračnu zajednicu utemeljio je sam Jehova i zato je ona sveta. Ako odvojiš vrijeme da razgovaraš sa svojim bračnim partnerom o vašem braku, pokazat ćeš da cijeniš ono što je sveto (1. Mojs. 2:21-24).

18, 19. (a) Koje su posljedice preljuba? (b) Koje blagoslove dobivamo ako smo vjerni svom bračnom partneru?

¹⁸ Ako dolaziš u iskušenje da se upustiš u emocionalnu vezu u koju se ne bi smio upustiti, razmisli o štetnim posljedicama bluda ili preljuba (Izr. 7:22, 23; Gal. 6:7). Onaj tko počini nemoral izaziva Jehovino negodovanje te nanosi bol i sebi i svom bračnom partneru. (Pročitaj Malahiju 2:13, 14.) S druge strane, razmisli o blagoslovima koje dobivaju oni koji ostanu čestiti. Oni ne samo da se nadaju vječnom životu u budućnosti nego već sada vode najbolji život, a usto imaju čistu savjest. (Pročitaj Mudre izreke 3:1, 2.)

¹⁹ Psalmist je rekao: “Velik mir imaju oni koji ljube zakon [Božji], za njih ne postoji kamen spoticanja” (Psal. 119:165). Zato trebamo ljubiti istinu i držati se Pavlovog savjeta: “Dobro pazite kako živite — ne kao nemudri, nego kao mudri (...) jer su dani zli” (Efež. 5:15, 16). Na svom kršćanskom putu nailazimo na mnoge zamke koje je Sotona postavio kako bi u njih uhvatio sluge pravog Boga. No mi znamo kako ih izbjeći. Jehova nam daje sve što nam je potrebno da bismo se oduprli Đavlovim spletkama i ugasili “sve goruće strijele Zloga” (Efež. 6:11, 16).