1, 2. Što ćemo o skupovima Božjeg naroda saznati u ovom članku?

MEĐUNARODNI i oblasni kongresi već su dugi niz godina sastavni dio suvremene povijesti Jehovinih svjedoka. Mnogi su od nas tijekom godina prisustvovali brojnim takvim radosnim skupovima.

² Božji je narod i prije nekoliko tisuća godina održavao svete skupove. U nastavku ćemo razmotriti neke skupove iz biblijskih vremena koji su nalikovali današnjim kongresima, navest ćemo sličnosti između okupljanja u staro doba i onih u naše vrijeme te istaknuti kako nam kongresi koriste (Psal. 44:1; Rim. 15:4).

3. (a) Što se dogodilo prilikom prvog okupljanja Jehovinog naroda o kojem govori Biblija? (b) Kako su Izraelci znali da se trebaju okupiti?

³ Biblija otkriva da je okupljanje Izraelaca u podnožju gore Sinaja bio prvi veliki skup na kojem je Božji narod dobio duhovnu pouku. Bio je to doista značajan događaj u povijesti prave religije. Na tom veličanstvenom skupu, koji prisutni sigurno nikada nisu zaboravili, Jehova je Izraelcima pokazao svoju moć i dao im svoj Zakon (2. Mojs. 19:2-9, 16-19; pročitaj 2. Mojsijevu 20:18; 5. Mojsijevu 4:9, 10). Taj je događaj značajno utjecao na Božji odnos s Izraelom. Nedugo nakon toga Jehova je odredio na koji će način okupljati svoj narod. Zapovjedio je Mojsiju da napravi dvije srebrne trube. Oglašavanje truba bilo je znak da se cijela zajednica treba okupiti “na ulazu u šator sastanka” (4. Mojs. 10:1-4). Zamisli samo kakva je radost vladala na tim skupovima!

4, 5. Zašto su skupovi koje su organizirali Mojsije i Jošua bili posebno značajni?

 ⁴ Pretkraj 40-godišnjeg boravka Izraelaca u pustinji, u vrlo važnom trenutku povijesti tog relativno novog naroda, Mojsije je okupio svoje sunarodnjake. Bili su pred samim ulaskom u Obećanu zemlju. To je bio pravi trenutak da Mojsije podsjeti svoju braću na sve što je Jehova učinio za njih i što će još učiniti (5. Mojs. 29:1-15; 30:15-20; 31:30).

⁵ Možda je upravo na tom skupu Mojsije rekao Božjem narodu da će se redovito okupljati i dobivati duhovnu pouku. Svake sedme godine, na Blagdan sjenica, muškarci, žene, djeca i došljaci u Izraelu trebali su se okupiti na mjesto koje je izabrao Jehova “da čuju i da nauče bojati se Jehove (...) i da paze da drže sve riječi zakona”. (Pročitaj 5. Mojsijevu 31:1, 10-12.) Dakle, Božjem je narodu već na samom početku bilo jasno rečeno da se trebaju redovito sastajati kako bi se upoznali s Jehovinim zakonom i naumima. Kad su Izraelci osvojili Obećanu zemlju, još su uvijek bili okruženi poganskim narodima. Zbog toga je Jošua sazvao sav izraelski narod kako bi ga ohrabrio da ostane vjeran Jehovi. Narod se zakleo da će služiti Bogu (Još. 23:1, 2; 24:1, 15, 21-24).

6, 7. Zašto možemo reći da su neki kongresi Jehovinog naroda bili posebno značajni?

⁶ I u suvremenoj povijesti Jehovinog naroda održani su značajni kongresi na kojima su bile najavljene važne teokratske promjene ili nova objašnjenja biblijskih istina (Izr. 4:18). Prvi značajniji kongres koji su Istraživači Biblije organizirali nakon Prvog svjetskog rata bio je održan 1919. u Cedar Pointu (Ohio, SAD). Taj kongres, kojem je prisustvovalo otprilike 7 000 ljudi, bio je poseban jer je na njemu Božji narod dobio poticaj da propovijeda dobru vijest po cijelom svijetu. Godine 1922. u istom je gradu održan devetodnevni kongres na kojem je Joseph Rutherford snažno potaknuo prisutne da još revnije propovijedaju. Rekao im je: “Budite vjerni i pouzdani svjedoci Gospodinovi! Borite se sve dok ne bude izbrisan i posljednji trag Babilona! Objavljujte tu vijest nadaleko i naširoko! Svijet mora spoznati da je Jehova Bog i da je Isus Krist Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. Ovo je najvažniji dan. Gledajte, Kralj vlada! Vi ste njegovi zastupnici. Zato razglašujte, razglašujte, razglašujte vijest o Kralju i njegovom kraljevstvu!” Svi prisutni, ali i svi ostali Božji sluge širom svijeta, radosno su se odazvali tom pozivu.

⁷ Godine 1931. u Columbusu (Ohio) bio je održan kongres na kojem su Istraživači Biblije oduševljeno prihvatili ime Jehovini svjedoci. Godine 1935. na kongresu u Washingtonu brat Rutherford je objasnio tko je “veliko mnoštvo” koje, prema Otkrivenju, stoji “pred prijestoljem i pred Janjetom” (Otkr. 7:9-17). Godine 1942, u jeku Drugog svjetskog rata, Nathan Knorr održao je upečatljiv govor pod naslovom “Mir — može li potrajati?” Objasnio je tko je “skerletna zvijer” iz 17. poglavlja Otkrivenja i naglasio da će nakon rata trebati još puno propovijedati.

8, 9. Zašto su neki kongresi bili posebno dirljivi?

⁸ Na kongresu “Radosni narodi”, koji je 1946. održan u Clevelandu (Ohio), brat Knorr održao je posebno značajan govor pod naslovom “Problemi povezani s reorganizacijom i proširenjem”. Opisujući uzbuđenje koje je izazvao taj govor, jedan je brat napisao: “Te večeri imao sam čast stajati iza njega na pozornici. Dok je iznosio planove u vezi  s propovijedanjem te proširenjem bruklinskog Betela i tiskare, svaki čas začuo bi se gromoglasan pljesak ogromnog mnoštva prisutnih. Iako se s pozornice nisu mogla vidjeti lica prisutnih, lako se moglo osjetiti koliko su sretni.” Na međunarodnom kongresu koji je 1950. održan u New Yorku prisutni su s oduševljenjem dočekali predstavljanje prijevoda Novi svijet, grčkog dijela Biblije. Bio je to prvi dio suvremenog engleskog prijevoda Biblije u kojem je Božje ime vraćeno na mjesto koje mu i pripada (Jer. 16:21).

⁹ Jako dirljivi bili su i kongresi na kojima je Jehova okupio svoje vjerne sluge koji su godinama doživljavali progonstva ili djelovali pod zabranom. Naprimjer, Adolf Hitler zakleo se da će u Njemačkoj istrijebiti Jehovine svjedoke. Međutim, 1955. na stadionu u Nürnbergu, na kojem je Hitler nekada održavao vojne parade, na kongresu se okupilo 107 000 braće i sestara. Mnogi prisutni nisu mogli zadržati suze radosnice. U Poljskoj su 1989. održana tri kongresa “Odanost Bogu”. Među 166 518 delegata bio je velik broj braće iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke te iz drugih istočnoeuropskih zemalja. Neki od njih prvi su put prisustvovali sastanku na kojem je bilo više od 15 ili 20 Jehovinih svjedoka. A zamisli samo kakva je radost vladala 1993. na međunarodnom kongresu “Božanska pouka” u ukrajinskom gradu Kijevu kad su se krstile 7 402 osobe, što je dosad najveći zabilježeni broj krštenih Jehovinih svjedoka u jednom danu (Iza. 60:22; Hag. 2:7).

10. Kojih se kongresa rado sjećaš i zašto?

¹⁰ Vjerojatno su i tebi neki oblasni ili međunarodni kongresi posebno ostali u sjećanju. Sjećaš li se prvog kongresa kojem si prisustvovao ili možda onoga na kojem si se krstio? Za tebe su to sigurno bili izuzetno važni teokratski događaji. Nemoj ih nikada zaboraviti! (Psal. 42:4).

11. Koje su blagdane Izraelci trebali redovito slaviti?

¹¹ Jehova je tražio od Izraelaca da se triput godišnje okupe u Jeruzalemu kako bi proslavili Blagdan beskvasnih kruhova, Blagdan tjedana (kasnije nazvan Pedesetnica) i Blagdan sjenica. Bog je u vezi s tim blagdanima rekao: “Triput godišnje neka svako muško tvoje dođe pred lice Gospodina Jehove” (2. Mojs. 23:14-17). Mnogi Izraelci bili su svjesni koliko su ti blagdani važni u duhovnom pogledu, pa su na njih vodili cijelu obitelj (1. Sam. 1:1-7; Luka 2:41, 42).

12, 13. Što su mnogi Izraelci trebali učiniti da bi svake godine prisustvovali proslavi blagdana?

¹² Zamisli samo što je za jednu izraelsku obitelj značilo putovati na proslavu  blagdana! Naprimjer, Josip i Marija putovali su stotinjak kilometara u jednom pravcu da bi iz Nazareta došli u Jeruzalem. Što misliš, koliko bi tebi trebalo da s malom djecom pješice prijeđeš toliki put? Iz biblijskog izvještaja koji govori o tome kako je Isus kao dijete došao u Jeruzalem može se zaključiti da su u takvim situacijama rođaci i poznanici često putovali zajedno. Sigurno je bio pravi doživljaj zajedno putovati, pripremati hranu i tražiti odgovarajuće prenoćište na nepoznatim mjestima. Izgleda da je putovati na takav način bilo dovoljno sigurno jer inače roditelji ne bi dopustili 12-godišnjem Isusu da se odvaja od njih. Ti su blagdani doista bili nezaboravni, posebno djeci! (Luka 2:44-46).

¹³ Nakon što su Izraelci bili raseljeni iz svoje domovine, dolazili su iz mnogih zemalja slaviti blagdane u Jeruzalem. Židovi i obraćenici koji su cijenili te blagdane doputovali su u Jeruzalem na Pedesetnicu 33. godine iz Italije, Libije, Male Azije, Mezopotamije, s Krete i iz drugih krajeva (Djela 2:5-11; 20:16).

14. Kako je Izraelcima koristio odlazak na proslavu godišnjih blagdana?

¹⁴ Vjernim Izraelcima najvažnije je bilo duhovno obilježje tih putovanja. Zajedno s tisućama drugih zahvalnih Jehovinih slugu oduševljeno su štovali Jehovu. Kako je to utjecalo na sve okupljene? Odgovor na to pitanje nalazimo u uputama koje je Jehova dao svom narodu u vezi s Blagdanom sjenica: “Raduj se na blagdan svoj, ti i sin tvoj i kći tvoja i rob tvoj i robinja tvoja i svaki sin Levijev i došljak i dijete bez oca i udovica, koji žive u gradu tvojemu. Sedam dana slavi blagdan u čast Jehovi, Bogu svojemu, na mjestu koje izabere Jehova, jer će te Jehova, Bog tvoj, blagosloviti u svoj ljetini tvojoj i u svakom djelu ruku tvojih. I budi veseo!” (5. Mojs. 16:14, 15; pročitaj Mateja 5:3).

15, 16. (a) Koje si žrtve morao podnijeti da bi prisustvovao kongresima? (b) Zašto se to isplatilo?

¹⁵ Ti skupovi iz starog doba odličan su primjer današnjem Božjem narodu. Premda se s vremenom mnogo toga promijenilo, osnovna obilježja naših okupljanja ostala su ista. Oni koji su u biblijska vremena željeli prisustvovati svetim skupovima morali su podnijeti neke žrtve. Slično je i danas. No svaka se žrtva itekako isplati. Ti su skupovi za nas vrlo važni u duhovnom pogledu, kao što su nekada bili važni za Izraelce. Na kongresima dobivamo korisne savjete i objašnjenja koji su nam neophodni da bismo ostali bliski s Bogom. Kongresi nas potiču da primjenjujemo ono što smo naučili, pomažu nam da izbjegnemo mnoge probleme i hrabre nas da se posvetimo onome što će nas duhovno ojačati, a ne opteretiti (Psal. 122:1-4).

¹⁶ Na kongresima uvijek vlada radost. U izvještaju s jednog velikog kongresa održanog 1946. stajalo je: “Bilo je predivno promatrati tisuće braće i sestara koji su se ugodno smjestili na stadionu, a još je radosnije bilo slušati kako se glazba koju je svirao veliki orkestar stapa s glasovima mnoštva, tako da su tribine odzvanjale radosnim zvucima teokratskih pjesama kojima se slavi Jehova.” U nastavku je pisalo: “U Odjel dobrovoljne službe prijavilo se toliko dobrovoljaca da su ih braća mogla raspodijeliti u sve kongresne odjele. Bili su sretni što mogu služiti svojim suvjernicima.” Jesi li i ti osjetio takvu radost na oblasnim ili međunarodnim kongresima? (Psal. 110:3; Iza. 42:10-12).

17. Navedi neke promjene u organizaciji kongresa.

 ¹⁷ Današnji kongresi organizirani su ponešto drugačije. Naprimjer, neki se sjećaju vremena kad su kongresi trajali osam dana. Program je bio podijeljen na jutarnji, poslijepodnevni i večernji dio. Služba propovijedanja bila je sastavni dio programa. Kongresni program znao je započeti u devet sati ujutro, a završiti u devet sati navečer. Dobrovoljci su dugo i naporno radili kako bi pripremili doručak, ručak i večeru za sve prisutne. Sada su kongresi kraći, a hranu priprema svatko za sebe i donosi je na kongres, pa svi možemo posvetiti punu pažnju duhovnoj hrani koju dobivamo.

18, 19. Što ti se najviše sviđa na našim kongresima i zašto?

¹⁸ Neka obilježja kongresnog programa već su nam jako dobro poznata, ali mi im se uvijek iznova radujemo i s nestrpljenjem očekujemo pojedine dijelove programa. Duhovnu “hranu u pravo vrijeme”, koja nam omogućava da bolje razumijemo biblijska proročanstva i učenja, ne dobivamo samo putem govora, nego i putem novih kongresnih izdanja (Mat. 24:45). To su obično izdanja koja pomažu iskrenim osobama da razumiju biblijske istine. Zanimljive drame koje se temelje na Bibliji potiču i mlade i starije da preispitaju poticaje iz kojih služe Jehovi i da se odupru bezbožnom načinu razmišljanja ovoga svijeta. Govor za krštenje pruža svima nama priliku da razmislimo o tome što nam je najvažnije u životu. Osim toga, uvijek se iznova radujemo kad vidimo kako drugi potvrđuju svoje predanje Jehovi krštenjem u vodi.

¹⁹ Da, veliki skupovi već su dugo sastavni dio štovanja pravog Boga i oni pomažu Jehovinom sretnom narodu da u ovim teškim vremenima na ispravan način služi svom Bogu. Takvi skupovi jačaju nas u duhovnom pogledu, pružaju nam priliku da upoznamo nove prijatelje, pomažu nam da cijenimo svoju braću širom svijeta i predstavljaju jedan od najvažnijih načina na koje Jehova blagoslivlja svoj narod i brine se za njega. Sigurno ćemo se svi potruditi da prisustvujemo svakom kongresu, i to svakom dijelu kongresnog programa, te da izvučemo iz njega najveću moguću korist (Izr. 10:22).