1. S kojim su se poteškoćama kršćani suočili krajem 19. i početkom 20. stoljeća?

KRAJEM 19. i početkom 20. stoljeća Istraživači Biblije * suočavali su se s brojnim poteškoćama. Poput kršćana u 1. stoljeću, objavljivali su poruku koja se mnogim ljudima nije sviđala. Bilo ih je vrlo malo, a svijet ih, općenito uzevši, nije smatrao jako obrazovanima. Kad je Sotona Đavo kasnije bio zbačen na Zemlju, suočili su se sa žestokim progonstvom (Otkr. 12:12). Osim toga, trebali su propovijedati tijekom “posljednjih dana”, u kojima su vremena postala “naročito teška” (2. Tim. 3:1).

2. Kako nam Jehova pomaže propovijedati dobru vijest?

² Ipak, Jehova je naumio da njegov narod u današnje vrijeme objavljuje dobru vijest u dosad neviđenim razmjerima i ništa ga ne može spriječiti u ostvarenju tog nauma. Kao što je u drevno doba izbavio izraelski narod iz Babilona, Jehova je u novije doba izbavio svoje sluge iz “Babilona Velikog”, svjetskog carstva krive religije (Otkr. 18:1-4). On nas uči da činimo ono što je za naše dobro, daje nam mir i pomaže nam da njegova učenja prenosimo drugim ljudima. (Pročitaj Izaiju 48:16-18.) To ne  znači da Jehova koristi svoju sposobnost predviđanja budućnosti kako bi utjecao na sve što se događa na Zemlji i na taj način omogućio da se vijest o Kraljevstvu propovijeda u većoj mjeri. Istina, neki događaji u svijetu olakšavaju nam propovijedanje. No kako živimo u svijetu kojim vlada Sotona, ponekad se suočavamo s progonstvom i drugim nevoljama koje nam otežavaju izvršavanje našeg zadatka. Takve poteškoće možemo nadvladati samo uz Jehovinu pomoć (Iza. 41:13; 1. Ivan. 5:19).

3. Kako se umnožilo “pravo znanje”?

³ Prorok Danijel pod Jehovinim je nadahnućem pretkazao da će se u vrijeme kraja umnožiti “pravo znanje”. (Pročitaj Danijela 12:4.) Jehova je pomogao Istraživačima Biblije da razumiju osnovne biblijske istine koje su zbog lažnih učenja kršćanskih crkava dugo bile skrivene od ljudi. On se danas služi pripadnicima svog naroda kako bi ljudima diljem svijeta obznanio istinu iz svoje Riječi. Stoga na svoje oči možemo vidjeti kako se ispunjava Danijelovo proročanstvo. Gotovo 8 000 000 ljudi prihvatilo je biblijsku istinu i sada je objavljuje po cijelom svijetu. Koji čimbenici doprinose tome da se dobra vijest propovijeda u tako velikim razmjerima?

4. Na koliko je jezika Biblija bila prevedena u 19. stoljeću?

⁴ Biblija je danas dostupna velikom broju ljudi, što nam olakšava objavljivanje dobre vijesti. Svećenici kršćanskih crkava stoljećima su se protivili tome da običan narod čita Bibliju te su čak bili odgovorni za smrt nekih ljudi koji su je prevodili. No tijekom 19. stoljeća razna su biblijska društva prevela ili tiskala cijelu Bibliju ili neke njene dijelove na otprilike 400 jezika. Zahvaljujući tome krajem tog stoljeća mnogi su ljudi posjedovali Bibliju. Međutim, nisu razumjeli njena učenja.

5. Što su Jehovini svjedoci postigli kad je riječ o prevođenju Biblije?

⁵ Istraživači Biblije znali su da moraju propovijedati, pa su drugima neumorno prenosili biblijska učenja. Pripadnici Jehovinog naroda služili su se raznim prijevodima Biblije te su ih nudili drugim ljudima. Godine 1950. objavili su prvi dio prijevoda Novi svijet. Taj je prijevod do danas djelomično ili u cijelosti objavljen na više od 120 jezika. Englesko izdanje prijevoda Novi svijet iz 2013. godine olakšat će njegovo prevođenje na druge jezike. A jasan i razumljiv prijevod Biblije omogućava nam da lakše propovijedamo.

6, 7. (a) Kakvog su razmjera bili ratovi u proteklih 100 godina? (b) Kako nam relativno mirna situacija u nekim zemljama olakšava propovijedanje?

⁶ Možda se pitaš: Ima li uopće mira u svijetu? Naprimjer, u 20. stoljeću u ratovima su život izgubili milijuni ljudi, naročito tijekom dva svjetska rata. Ipak, godine 1942, dok je bjesnio Drugi svjetski rat, brat Nathan Knorr, koji je u to vrijeme predvodio djelovanje Jehovinih svjedoka, na jednom je kongresu održao govor “Mir — može li potrajati?” U tom je govoru na temelju 17. poglavlja Otkrivenja objasnio da Drugi svjetski rat neće dovesti do Harmagedona, nego da će nakon njega uslijediti razdoblje mira (Otkr. 17:3, 11).

⁷ Naravno, to nije značilo da će nakon završetka Drugog svjetskog rata u cijelom svijetu zavladati mir. Prema jednom izvještaju, od 1946. do 2013. u svijetu je izbio 331 oružani sukob. U tim sukobima poginuli su milijuni ljudi. No u tom je razdoblju u mnogim zemljama situacija bila relativno  mirna, pa su Jehovini sluge to iskoristili kako bi propovijedali dobru vijest. S kakvim rezultatom? Godine 1944. u svijetu je bilo manje od 110 000 objavitelja dobre vijesti o Kraljevstvu. Danas ih ima oko osam milijuna! (Pročitaj Izaiju 60:22.) Nismo li sretni kad možemo propovijedati u miru?

8, 9. Kakav je napredak ostvaren na području prometa i prometnih sredstava i kako nam to pomaže izvršavati zadatak koji nam je povjeren?

⁸ Razvoj prometa i prometnih sredstava olakšao je propovijedanje dobre vijesti. Godine 1900. — 21 godinu nakon što je bio tiskan prvi broj Stražarske kule — u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je registrirano svega 8 000 automobila, a u čitavoj je zemlji bilo samo nekoliko stotina kilometara cesta pogodnih za vožnju. Danas u svijetu ima više od milijardu i pol registriranih motornih vozila te na milijune kilometara dobrih cesta. Automobili i ceste mnogima od nas omogućavaju da propovijedamo dobru vijest ljudima koji žive u zabačenim krajevima. No čak i ako na raspolaganju nemamo neko prijevozno sredstvo i ako moramo puno pješačiti kako bismo došli do ljudi na području, mi dajemo sve od sebe kako bismo činili učenike (Mat. 28:19, 20).

⁹ I razna druga prometna sredstva pomažu nam u širenju dobre vijesti. Kamioni, brodovi i vlakovi omogućavaju nam da u roku od svega nekoliko tjedana dopremimo biblijsku literaturu do vrlo udaljenih krajeva. Avioni omogućavaju pokrajinskim nadglednicima, članovima odbora podružnica, misionarima i drugoj braći da brzo putuju na kongrese ili da lakše obavljaju svoja teokratska zaduženja. Osim toga, članovi Vodećeg tijela i druga braća iz našeg glavnog sjedišta putuju avionom u razne zemlje kako bi hrabrili i poučavali svoje suvjernike. Dakle, dobra prometna povezanost pomaže pripadnicima Jehovinog naroda da budu ujedinjeni (Psal. 133:1-3).

10. Što možemo reći o engleskom kao o svjetskom jeziku?

¹⁰ U 1. stoljeću mnogi ljudi diljem Rimskog Carstva govorili su pučki grčki, odnosno koine. Postoji li danas neki jezik koji je toliko rasprostranjen? Mnogi bi rekli da je to engleski. U Hrvatskom obiteljskom leksikonu piše da je engleski “danas najrašireniji  jezik u međunarodnoj komunikaciji”, a prema nekim izvorima otprilike četvrtina svjetskog stanovništva tečno govori engleski ili se zna njime služiti. Engleski se najčešće uči kao strani jezik, a koristi se diljem svijeta u trgovini, politici, znanosti, tehnici i informatici.

11. Kako je engleski jezik povezan sa širenjem prave religije?

¹¹ Velika rasprostranjenost engleskog jezika doprinosi širenju prave religije. Stražarska kula i druge biblijske publikacije godinama su najprije izlazile na engleskom. To je službeni jezik u glavnom sjedištu Jehovinih svjedoka. Osim toga, u Biblijskom obrazovnom centru Jehovinih svjedoka u Pattersonu, koji se nalazi u američkoj saveznoj državi New Yorku, nastava se obično održava na engleskom jeziku.

12. Na koliko jezika Jehovini sluge prevode biblijsku literaturu i kako im u tome pomaže napredak kompjuterske tehnologije?

¹² Budući da nam je povjeren zadatak propovijedati dobru vijest o Kraljevstvu ljudima iz svih naroda, svoju literaturu prevodimo na preko 700 jezika. Napredak kompjuterske tehnologije, pa tako i razvoj MEPS-a (Višejezičnog elektroničkog sustava za grafičku obradu teksta), olakšava nam obavljanje tog ogromnog posla. Sve nam to pomaže da objavljujemo vijest o Kraljevstvu te da budemo ujedinjeni sa svojom braćom diljem svijeta. No naše jedinstvo prvenstveno proizlazi iz toga što govorimo “čist jezik”, odnosno što živimo u skladu s istinom iz Božje Riječi. (Pročitaj Sefaniju 3:9.)

13, 14. Kako državni zakoni i sudske odluke olakšavaju kršćanima da slobodno služe Jehovi?

¹³ Kao što je bilo rečeno u prethodnom članku, prvi kršćani imali su koristi od rimskih zakona, koji su bili na snazi u čitavom Rimskom Carstvu. I današnji kršćani imaju koristi od raznih odredbi i propisa zemalja u kojima žive. Naprimjer, ustav Sjedinjenih Američkih Država, u kojima se nalazi naše glavno sjedište, svim građanima jamči slobodu vjeroispovijesti, govora i javnog okupljanja. To našoj braći u toj zemlji omogućava da se slobodno sastaju i razgovaraju o biblijskim temama te da poruku iz Božje Riječi prenose drugim ljudima. No pravo na slobodno ispovijedanje svoje vjere u više su navrata trebala obraniti na sudu (Filip. 1:7). Kad je neki sud donio presudu koja je bila nepovoljna za  pripadnike Jehovinog naroda, oni su uložili žalbu višem sudu, koji je obično presudio u njihovu korist i potvrdio da imaju pravo objavljivati vijest o Kraljevstvu.

¹⁴ I u drugim su zemljama sudovi potvrdili naše pravo da slobodno štujemo Boga i propovijedamo drugim ljudima. U nekim smo zemljama izgubili pravne bitke, no tada smo te slučajeve iznijeli pred međunarodne sudove. Naprimjer, do lipnja 2014. Europski sud za ljudska prava donio je 57 presuda u našu korist, a one obvezuju sve zemlje članice Vijeća Europe. Premda nas mrze “svi narodi”, sudovi u mnogim zemljama presudili su da imamo pravo slobodno služiti svom Bogu (Mat. 24:9).

15. Kakav je napredak ostvaren na području tiskarske tehnologije i kako nam to pomaže da djelotvornije propovijedamo?

¹⁵ Napredak na području tiskarske tehnologije olakšao nam je da dobru vijest objavljujemo diljem svijeta. Otprilike 1450. Johannes Gutenberg izumio je tiskarski stroj s pomičnim slovima. Ta se metoda tiskanja nije bitno mijenjala tijekom narednih nekoliko stoljeća. No u posljednjih dvjestotinjak godina tiskarska tehnologija znatno je napredovala. Tiskarski strojevi postali su veći, brži i napredniji. Proizvodnja papira i uvezivanje knjiga postali su jeftiniji. Umjesto knjigotiska počeo se koristiti ofsetni tisak, pa su se novine, časopisi i knjige mogli tiskati brže, a poboljšala se i kvaliteta ilustracija. Kako se to odrazilo na našu propovjedničku aktivnost? Uzmimo za primjer sljedeće: Prvi broj Stražarske kule (od srpnja 1879) bio je tiskan u 6 000 primjeraka. Nije sadržavao nikakve ilustracije i bio je dostupan samo na jednom jeziku — engleskom. Danas, 136 godina kasnije, svaki broj tog časopisa tiska se u preko 50 000 000 primjeraka, sadrži prekrasne ilustracije u boji i dostupan je na više od 200 jezika.

16. Koji nam izumi pomažu da vijest o Kraljevstvu propovijedamo diljem svijeta? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

¹⁶ Navedimo i neke izume što su se pojavili u zadnjih 200 godina, a koje Božji narod koristi u propovijedanju dobre vijesti. Već smo spomenuli prijevozna sredstva kao što su vlak, automobil i avion, no među te izume spada i bicikl, pisaći stroj, tiskanje na Brailleovom pismu, telegraf, telefon, fotoaparat, razni uređaji za snimanje zvuka i slike, radio, televizija, film, računalo i internet. Takvi nam izumi na razne načine pomažu u činjenju učenika. U skladu s proročanstvom koje kaže da će Jehovini sluge “sisati mlijeko narodâ”, mi razborito koristimo ono što nam “narodi” stavljaju na raspolaganje, primjerice suvremenu tehnologiju, kako bismo tiskali Bibliju i biblijsku literaturu na velikom broju jezika. (Pročitaj Izaiju 60:16.)

17. (a) U što možemo biti uvjereni? (b) Zašto nam Jehova dopušta da budemo njegovi suradnici?

¹⁷ Očito je da imamo dobre razloge vjerovati u to da nas Bog blagoslivlja. Naravno, Jehovi nije potrebna naša pomoć kako bi ostvario svoj naum. No naš brižan nebeski Otac dopušta nam da budemo njegovi suradnici i tako nam pruža priliku da pokažemo kako volimo njega i svoje bližnje (Mar. 12:28-31; 1. Kor. 3:9). Koristimo svaku priliku kako bismo objavljivali dobru vijest o Kraljevstvu jer to je najvažniji zadatak koji možemo izvršavati. Dajmo sve od sebe kako bismo pokazali Jehovi koliko smo mu zahvalni na tome što nas vodi i blagoslivlja dok ljude diljem svijeta poučavamo istini!