Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Savjeti za sretan obiteljski život

Kako rješavati nesuglasice

Kako rješavati nesuglasice

On kaže: “Nakon što smo se Sara * i ja vjenčali, živjeli smo u kući mojih roditelja zajedno s ostalim članovima moje obitelji. Jednog dana djevojka moga brata zamolila me da je prebacim kući. Rado sam joj učinio tu uslugu, a s nama sam poveo svog malog sina. No kad sam se vratio kući, Sara je bila bijesna. Počeli smo se svađati i ona mi je pred mojima rekla da sam ženskar. Više se nisam mogao suzdržati, pa sam joj svašta izgovorio, što ju je još više razljutilo.”

Ona kaže: “U to je vrijeme naš sin bio jako bolestan i imali smo financijskih problema. Kad je Filip odvezao djevojku svog brata i poveo našeg sina, povrijedilo me više stvari. Kad se vratio kući, rekla sam mu što mislim o tome. Strašno smo se posvađali i počeli smo se vrijeđati. Poslije sam se grozno osjećala.”

JESU li svađe između muža i žene znak da se više ne vole? Nisu! Filip i Sara, koji su spomenuti u uvodu, jako se vole. Pa ipak, čak i u najboljim brakovima ponekad dođe do konflikta.

Zašto se to događa i što možete poduzeti da takvi problemi ne bi razorili vaš brak? Budući da je brak utemeljio Bog, sasvim je logično ispitati što njegova Riječ, Biblija, govori o tome (1. Mojsijeva 2:21, 22; 2. Timoteju 3:16, 17).

Prepoznati korijen problema

Većina bračnih parova želi u braku pokazivati ljubav i obzirnost. Međutim, Biblija realno kaže da su “svi sagriješili i ne odražavaju slavu Božju” (Rimljanima 3:23). Zato je nekima teško obuzdati se kad dođe do nesuglasica. A kad počne svađa, nekima je teško oduprijeti se lošim navikama kao što su vikanje i vrijeđanje (Rimljanima 7:21; Efežanima 4:31). Što još može uzrokovati napetost?

Muževi i žene često imaju drugačiji način komunikacije. Maja kaže: “Kad smo se vjenčali, shvatila sam da posve drugačije iznosimo svoja zapažanja. Ja ne kažem samo što se dogodilo nego također navedem zašto i kako se to dogodilo, a mog muža izgleda zanima samo konačni ishod neke situacije.”

Maja nije jedina koja se suočava s tim problemom. U mnogim brakovima jedan bračni partner o nekoj nesuglasici želi naširoko razglabati, dok drugi ne voli rasprave i najradije ne bi uopće pričao o tome. Ponekad se događa da što više jedan bračni partner pokušava započeti razgovor, to ga drugi sve više izbjegava. Zna li se to dogoditi i u vašem braku? Da li jedan od vas uvijek želi raspravljati o problemu, dok drugi to izbjegava?

U obzir treba uzeti i porijeklo muža i žene jer ono može utjecati na to kako oni gledaju na komunikaciju u braku. Davor, koji je u braku pet godina, kaže: “U mojoj se obitelji nije puno razgovaralo, pa mi je teško govoriti o svojim osjećajima. To smeta mojoj ženi. U njenoj obitelji svi su jako pričljivi, pa mi bez problema kaže kako se osjeća.”

Zašto se potruditi riješiti problem?

Bračni savjetnici utvrdili su da najbolji pokazatelj je li neki brak sretan nije to koliko često muž i žena jedno drugom kažu: “Volim te”, niti je najvažnije da li si odgovaraju u spolnom pogledu i stoje li dobro financijski. Umjesto toga, najpouzdaniji pokazatelj uspješnosti braka jest to koliko dobro muž i žena rješavaju nesuglasice koje se pojave.

Osim toga, Isus je rekao da muškarca i ženu u brak ne združuje čovjek, nego Bog (Matej 19:4-6). Zato dobar brak služi na čast Bogu. S druge strane, ako muž ne pokazuje ljubav i razumijevanje prema svojoj ženi, Jehova Bog možda prestane slušati njegove molitve (1. Petrova 3:7). Ako žena ne poštuje svog muža, ona zapravo ne poštuje Jehovu, koji je postavio muža da bude glava obitelji (1. Korinćanima 11:3).

Ključ uspjeha — nemojte govoriti ono čime ćete povrijediti svog bračnog druga

Bez obzira na to volite li puno pričati ili ne te kako vaše porijeklo utječe na vaš način komuniciranja, ako želite primjenjivati biblijska načela i uspješno rješavati nesuglasice, svom bračnom drugu ne biste smjeli govoriti stvari kojima ga možete povrijediti. Postavite si sljedeća pitanja:

‘Odupirem li se želji da uzvratim milo za drago?’

“Kad se udari nos, poteče krv, a kad se dade oduška gnjevu, dođe do svađe”, piše u jednoj izreci (Mudre izreke 30:33). Što to znači? Osvrnimo se na jedan primjer. Razilaženje u mišljenju oko toga kako raspolagati kućnim budžetom (“moramo paziti koliko koristimo kreditne kartice”) brzo može prerasti u međusobno kritiziranje karaktera (“tako si neodgovoran/neodgovorna”). Istina, ako ti bračni drug “udari nos” tako da počne osuđivati tvoju narav, možda i ti poželiš “udariti” njega. Međutim, osveta samo vodi do gnjeva i još veće svađe.

Biblijski pisac Jakov upozorio je: “Gle, mala je vatra potrebna da veliku šumu zapali! Jezik je vatra” (Jakov 3:5, 6). Kad muž i žena ne paze što govore, male razmirice mogu se brzo rasplamsati u žestoke sukobe. A brakovi u kojima su česte svađe popraćene burnim emocijama nisu plodno tlo za rast ljubavi.

Umjesto da se osvećujete, možete li oponašati Isusa, koji “nije uzvraćao vrijeđanjem” kad su ga vrijeđali? (1. Petrova 2:23). Svađu ćete najbrže izgladiti ako priznate da je vaš bračni drug možda u pravu i ako se ispričate što ste na neki način doprinijeli svađi.

PRIJEDLOG: Kad sljedeći put izbije svađa, upitajte se: ‘Zašto ne bih razmislio o gledištima i osjećajima svog bračnog druga? Jesam li nečim doprinio ovom problemu? Zašto se ne bih ispričao zbog pogrešaka koje sam učinio?’

‘Da li osjećaje svog bračnog druga smatram nevažnima i gledam li na njih s porugom?’

“Svi budite jednakih misli, suosjećajni”, zapovijeda Božja Riječ (1. Petrova 3:8). Razmotrite dva razloga zašto možda ne primjenjujete ovaj savjet. Kao prvo, možda nemate uvid u gledišta svog bračnog druga, a ni u osjećaje koji se kriju iza njih. Naprimjer, ako ga neka stvar muči više nego vas, možda ste skloni reći: “Uzimaš to previše k srcu.” Možda time želite pomoći svom bračnom drugu da taj problem sagleda objektivno. Međutim, takvi će komentari malo koga utješiti. Muževi i žene trebaju osjetiti da ih voljene osobe razumiju i suosjećaju s njima.

Ponos također može biti razlog zašto netko osjećaje svog bračnog druga smatra nevažnima. Ponosna osoba pokušava se uzdizati iznad drugih tako da ih stalno omalovažava, a pritom se možda služi pogrdnim izrazima ili ih uspoređuje s drugima ističući da nisu dovoljno dobri. Obratite pažnju na primjer farizeja i pismoznanaca iz Isusovog vremena. Kad bi netko — čak i neki drugi farizej — iznio gledište koje se razlikovalo od gledišta tih ponosnih osoba, oni bi ga vrijeđali i govorili mu ponižavajuće stvari (Ivan 7:45-52). Isus je bio drugačiji. On je suosjećao s ljudima kad bi mu rekli svoje brige (Matej 20:29-34; Marko 5:25-34).

Razmislite kako reagirate kad vam bračni drug iznese svoja gledišta ili osjećaje. Pokazuju li vaše riječi, ton glasa i izraz lica da ga razumijete ili nastojite što prije zaobići tu temu?

PRIJEDLOG: U predstojećim tjednima pratite kako razgovarate sa svojim bračnim drugom. Ako primijetite da se ne obazirete na ono što vam govori ili da ste mu rekli nešto ponižavajuće, odmah se ispričajte.

‘Da li često pomislim da moj bračni drug ima sebične motive?’

“Zar se Job uzalud boji Boga? Nisi li ti ogradio njega i kuću njegovu i sve što ima svuda unaokolo?” (Job 1:9, 10). Tim je riječima Sotona doveo u pitanje motive vjernog Joba.

Ako muževi i žene ne paze, i oni bi mogli upasti u tu zamku. Naprimjer, ako vaš bračni drug učini nešto lijepo za vas, da li odmah pomislite da mu sigurno nešto treba ili da nešto skriva od vas? Ako učini neku grešku, smatrate li kako je to očiti dokaz da je sebičan i bezosjećajan? Sjetite li se odmah sličnih grešaka iz prošlosti i pridodajete li tom popisu i ovu posljednju?

PRIJEDLOG: Napravite popis svega lijepog što je vaš bračni drug učinio za vas i zapišite koji su ga ispravni poticaji mogli navesti na to.

Apostol Pavao je napisao: ‘Ljubav ne pamti zlo’ (1. Korinćanima 13:4, 5). Prava ljubav nije slijepa. S druge strane, ona ne vodi evidenciju o zlu koje joj je naneseno. Pavao je također rekao da ljubav “sve vjeruje” (1. Korinćanima 13:7). Takva vrsta ljubavi nije lakovjerna, već spremno vjeruje drugima. Ona nije sumnjičava, nepovjerljiva. Ljubav na koju nas potiče Biblija spremno oprašta i ne pripisuje drugima krive poticaje (Psalam 86:5; Efežanima 4:32). Kad muževi i žene međusobno pokazuju takvu vrstu ljubavi, imaju sretan brak.

RAZMISLITE...

  • Koje je greške učinio bračni par spomenut na početku članka?

  • Što mogu učiniti da ne bih i ja učinio slične greške u svom braku?

  • Koje misli iznesene u ovom članku moram najviše primjenjivati?

^ odl. 3 Imena su promijenjena.