HOĆE li vas Bog blagosloviti bogatstvom ako mu budete vjerni? Možda i hoće, no to vjerojatno neće biti ona vrsta bogatstva kojoj se nadate. Uzmimo za primjer Isusovu majku Mariju. Kad joj se javio anđeo Gabrijel, rekao je da ju je Bog “milošću obdario” i da će roditi Božjeg Sina (Luka 1:28, 30-32). No ona nije bila bogata. Kad je nakon Isusovog rođenja prinijela žrtvu Jehovi, bila je to žrtva kakvu su obično prinosili siromašni — “dvije grlice ili dva mlada goluba” (Luka 2:24; 3. Mojsijeva 12:8).

Da li to što je Marija bila siromašna znači da nije imala Božji blagoslov? Nipošto. Kad je otišla u posjet svojoj rođakinji Elizabeti, ona se “ispunila duhom svetim i uzviknula je na sav glas: ‘Blagoslovljena si ti među ženama i blagoslovljen je plod utrobe tvoje!’” (Luka 1:41, 42). Marija je imala čast postati majka Božjeg ljubljenog Sina.

Ni Isus nije bio bogat čovjek. Osim što se rodio i što je odrastao u siromašnoj obitelji, Isus je tijekom cijelog svog života na Zemlji bio siromašan. Jednom je čovjeku koji je želio postati njegov učenik rekao: “Lisice imaju jazbine i ptice nebeske imaju počivališta, a Sin čovječji nema gdje nasloniti glavu” (Luka 9:57, 58). Pa ipak, onim što je učinio kad je došao na Zemlju omogućio je svojim učenicima da steknu veliko bogatstvo. Apostol Pavao je napisao: “Radi vas je postao siromašan, da se vi obogatite njegovim siromaštvom” (2. Korinćanima 8:9). Kakvo je bogatstvo Isus dao svojim učenicima? Kakvo bogatstvo mi možemo steći?

Materijalno bogatstvo obično je prepreka razvijanju vjere u Boga jer se mnoge bogate osobe uzdaju u svoj novac, a ne u Boga. Isus je rekao: “Kako će teško bogati  ući u kraljevstvo Božje!” (Marko 10:23). On očito svojim sljedbenicima nije obećao materijalno bogatstvo.

Ustvari, većina kršćana u 1. stoljeću nije bila imućna. Kad je jedan čovjek koji je bio hrom od rođenja prosio kod hrama, Petar mu je rekao: “Srebra i zlata nemam, ali što imam, to ti dajem: u ime Isusa Krista Nazarećanina, hodaj!” (Djela apostolska 3:6).

I riječi učenika Jakova pokazuju da su ranokršćansku zajednicu, odnosno skupštinu, uglavnom sačinjavali siromašni ljudi. On je napisao: “Poslušajte, braćo moja ljubljena! Nije li Bog izabrao one koji su u svijetu siromašni da budu bogati u vjeri i nasljednici kraljevstva što ga je obećao onima koji ga ljube?” (Jakov 2:5). Apostol Pavao također je rekao da među onima koji su bili pozvani da postanu dio kršćanske zajednice nije bilo ‘mnogo mudrih po ljudskim mjerilima, ni moćnih, ni onih plemenita roda’ (1. Korinćanima 1:26).

Ako Isus svojim sljedbenicima nije dao materijalno bogatstvo, kakvo im je onda bogatstvo dao? U pismu koje je poslao skupštini u Smirni rekao je: “Znam tvoju nevolju i siromaštvo — ali ti si bogat!” (Otkrivenje 2:8, 9). Iako su bili siromašni, kršćani u Smirni imali su blago koje je daleko vrednije od srebra i zlata. Oni su bili bogati zbog svoje vjere i odanosti Bogu. Vjera je nešto vrlo dragocjeno. Biblija kaže da “nemaju svi vjere”, a ljudi koji nemaju vjere siromašni su u Božjim očima (2. Solunjanima 3:2; Otkrivenje 3:17, 18).

U kom je pogledu vjera dragocjena? Oni koji vjeruju u Boga mogu iskusiti “bogatstvo njegove dobrostivosti i uzdržljivosti  i dugotrpljivosti” (Rimljanima 2:4). Njima su i ‘oprošteni prijestupi’ zato što pokazuju vjeru u Isusovu otkupnu žrtvu (Efežanima 1:7). Osim toga one koji imaju vjere ‘riječ Kristova ispunjava mudrošću’ (Kološanima 3:16). A kad se s vjerom mole Bogu, “mir Božji koji nadilazi svaku misao” čuva njihova srca i um te im donosi spokojstvo i sreću (Filipljanima 4:7).

Osim što dobivaju sve te blagoslove, ljudi koji pokazuju vjeru u Boga i njegovog Sina, Isusa Krista, mogu dobiti još jednu divnu nagradu — vječni život. Sigurno su vam poznate riječi Isusa Krista: “Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina, da nitko tko vjeruje u njega ne propadne, nego da ima vječni život” (Ivan 3:16). Ta divna nada postat će vam stvarnija ako dobro upoznate Oca i Sina jer Isus je također rekao: “Da bi dobili vječni život, trebaju dobro upoznati tebe, jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista” (Ivan 17:3).

Iako nas Bog prvenstveno blagoslivlja u duhovnom pogledu, vjera u Boga doprinosi i našoj psihičkoj i fizičkoj dobrobiti. Uzmimo za primjer Dalídia iz Brazila. Prije nego što je saznao istinu o Bogu i njegovom naumu, bio je alkoholičar. To je jako loše utjecalo na njegov obiteljski život. Imao je i velikih financijskih problema. No kad je počeo proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima, njegov se život iz temelja promijenio.

Ono što je naučio iz Biblije potaknulo ga je da odbaci svoje štetne navike. Svoj je život doveo u sklad s onim što kaže Biblija. Rekao je: “Prije sam išao od kafića do kafića, a sada idem od kuće do kuće.” Počeo je mnogo vremena posvećivati propovijedanju Božje Riječi. To što je promijenio svoj život pomoglo mu je da poboljša ne samo svoje zdravlje nego i svoju financijsku situaciju. Dalídio je rekao: “Novac koji sam prije trošio na alkohol sada koristim da bih pomagao drugima ili da bih kupio ono što mi je potrebno.” Dalídio je stekao i mnoge prave prijatelje jer se druži s ljudima koji služe Bogu i imaju iste svjetonazore kao on. Sada ima duševni mir i zadovoljstvo koje nije mogao ni zamisliti prije nego što je saznao istinu o Bogu.

Kad ljudi steknu vjeru u Jehovu Boga, to doista obogati njihov život. To potvrđuje i primjer Renata. Kad danas vidite njegovo sretno, nasmiješeno lice, teško biste povjerovali da je kao mali doživio nešto jako ružno i bolno. Čim se rodio, majka ga je napustila. Ostavila ga je u torbi ispod jedne klupe. Bio je pun ogrebotina i masnica, a na trbuhu je još imao pupčanu vrpcu. Dvije žene koje su prolazile pored te klupe vidjele su kako se u torbi ispod nje nešto miče. Isprva su mislile da je netko u njoj ostavio mačića. Kad su vidjele da je u njoj dijete, odmah su ga odnijele u obližnju bolnicu.

Jedna od tih žena bila je Jehovin svjedok. Ispričala je Riti, koja je također bila Jehovin svjedok, da je pronašla dijete. Rita je nekoliko puta rodila mrtvo dijete i imala je samo jednu kćer. Jako je željela sina, pa je odlučila usvojiti Renata.

Dok je Renato još bio mali, Rita mu je rekla da ona nije njegova prava majka. No  odgajala ga je s puno ljubavi i nastojala je usaditi u njega biblijske moralne vrijednosti. Renato se sve više zanimao za Bibliju. Sve je više cijenio i to što je bio spašen na takav nevjerojatan način. I danas mu se oči napune suzama svaki put kad pročita riječi psalmista Davida: “Ako me otac i majka ostave, Jehova će me prihvatiti” (Psalam 27:10).

Iz zahvalnosti za sve što je Jehova učinio za njega Renato se krstio 2002, a godinu dana nakon toga počeo je mnogo vremena posvećivati propovijedanju Božje Riječi. Ni danas ne zna tko su njegovi biološki roditelji, a vjerojatno to nikada neće ni saznati. No Renato smatra da je prilika da upozna Jehovu, svog brižnog Oca punog ljubavi, i stekne vjeru u njega jedan od najvrednijih darova koje je ikad dobio.

Možda i vi želite imati prisan odnos s Bogom, što uistinu može obogatiti vaš život. Svi ljudi — i bogati i siromašni — imaju priliku razviti takav odnos s Jehovom Bogom i njegovim Sinom, Isusom Kristom. To vam možda neće donijeti materijalno bogatstvo, no pružit će vam duševni mir i zadovoljstvo, a to je vrednije od sveg bogatstva ovog svijeta. Doista su istinite riječi zapisane u Mudrim izrekama 10:22, gdje stoji: “Blagoslov Jehovin obogaćuje i nikakvu bol Bog pritom ne zadaje.”

Jehovi Bogu veoma je stalo do ljudi koji mu se žele približiti. On im kaže: “O, kad bi pazio na zapovijedi moje! Mir bi tvoj bio kao rijeka i pravednost tvoja kao valovi morski” (Izaija 48:18). Bog obećava da će bogato blagosloviti one koji ga žele upoznati iz ispravnih motiva. On kaže: “Poniznost i strah Jehovin donose bogatstvo, čast i život” (Mudre izreke 22:4).