RUKOPISNE knjige i svici počeli su se koristiti prije više tisuća godina. No tiskane knjige nisu tako stare. Koliko znamo, prve tiskane knjige nastale su u Kini 868. godine, a otiskivane su pomoću izrezbarenih drvenih ploča. Oko 1455. Nijemac Johannes Gutenberg izumio je tiskanje pomičnim metalnim slovima i tiskao prvu Bibliju na latinskom.

 No tiskanje Biblija i drugih knjiga uzelo je maha tek nekoliko godina kasnije, kad se izdavanje knjiga ustalilo. Nürnberg je postao centar njemačke izdavačke djelatnosti. U tom je gradu rođen Anton Koberger, vjerojatno prvi nakladnik koji je Bibliju tiskao u velikoj tiraži i imao prodajnu mrežu u nekoliko zemalja.

Prvi izdavači Biblije, među kojima je bio i on, zadužili su ljude iz čitavog svijeta. Upoznajmo se stoga sa životom i radom Antona Kobergera.

Koberger je 1470. otvorio prvu tiskaru u Nürnbergu. U svojim najboljim danima zapošljavao je stotinjak tiskara, vještih majstora i drugih radnika u Baselu, Strasbourgu, Lyonu i drugim europskim gradovima, a u njegovoj tiskari istovremeno su radile 24 preše. Objavljivao je srednjovjekovne latinske tekstove te izdao velik broj znanstvenih djela iz svog doba. Tijekom svog rada tiskao je 236 knjiga i drugih izdanja. Neke su knjige imale stotine stranica, a svaka se stranica tiskala na ručnim tiskarskim prešama, i to jedna po jedna.

Budući da je Koberger izrađivao kvalitetne matrice, njegove su knjige bile nadaleko poznate po svojoj ljepoti i čitljivosti. Povjesničar Alfred Börckel napisao je: “Koberger je zahtijevao da se matrice izrađuju od novih slova oštrih rubova. Izlizana slova nisu se smjela koristiti.” Osim toga mnoge Kobergerove knjige i Biblije imale su bogate drvorezne ilustracije.

Od početka do kraja rada Kobergeru je “u centru pažnje bila jedna knjiga — Biblija”, napisao je Oscar Hase, pisac njegove biografije. Koberger i njegovi suradnici uložili su velik trud kako bi došli do najtočnijih biblijskih tekstova. To sigurno nije bilo lako jer su se mnogi dragocjeni pergamentni rukopisi brižno čuvali u samostanima i tek su se iz nekih samo nakratko smjeli iznijeti da bi ih se prepisalo.

Koberger je tiskao 15 izdanja Biblie Latine, a prvo je objavljeno 1475. Neka izdanja te Biblije na latinskom uključivala su ilustracije Noine arke, Deset zapovijedi i Salamunovog hrama. Godine 1483. Koberger je tiskao Bibliu Germanicu. Ta Biblija na njemačkom imala je nakladu od oko 1 500 primjeraka, što je u ono vrijeme bilo prilično mnogo. Sadržavala je preko 100 drvoreznih ilustracija. Njihov je cilj bio pobuditi pažnju čitatelja, razjasniti tekst i podsjetiti nepismene na poznate biblijske izvještaje. One su znatno utjecale na kasnije ilustratore Biblije, a naročito na one koji su ukrašavali Biblije na njemačkom.

Kobergerova Biblia Germanica postala je popularna, no stjecajem okolnosti to je bilo jedino izdanje Biblije na njemačkom koje je on objavio. Iako su njegovi urednici pažljivo prilagodili tekst kako bi ga uskladili s latinskom Vulgatom koju je Crkva prihvaćala, svoju je Bibliju odlučio temeljiti na zabranjenom valdeškom prijevodu iz 14. stoljeća. * Godine 1484. papa Inocent VIII. krenuo je u borbu protiv valdenza. Nakon toga Crkva se sve više protivila prevođenju Biblije na narodne jezike. Nadbiskup Berthold iz Mainza 22. ožujka 1485. izdao je proglas kojim je osudio prevođenje Biblije na njemački, a ponovio ga je 4. siječnja 1486. U to opasno vrijeme Koberger se nije usudio ponovno tiskati Bibliju na njemačkom.

No njegov trud nije bio uzaludan. Među prvima je koristio novi način tiskanja kako bi čitateljima u Europi knjige učinio dostupnijima i jeftinijima. Tako je Anton Koberger svojim radom omogućio da Biblija dođe u ruke običnog čovjeka.