Kad su Izraelci putovali iz Egipta u Obećanu zemlju, Bog im je dva puta za jelo dao mnoštvo prepelica (2. Mojsijeva 16:13; 4. Mojsijeva 11:31).

Prepelica je najmanja ptica iz reda kokoški. Duga je do 20 centimetara, a teška oko 100 grama. Te selice zimu provode na sjeveru Afrike i Arapskom poluotoku, a kada dođe vrijeme parenja, lete u zapadne dijelove Azije i u Europu. Tijekom seobe velika jata prepelica lete iznad Sinajskog poluotoka te istočnih obala Sredozemnog mora.

U djelu The New Westminster Dictionary of the Bible stoji: “Prepelice su iznimno dobri i brzi letači koji prilikom letenja koriste zračne struje. No ako vjetar iznenada promijeni smjer ili se ptice zbog dugotrajnog i napornog leta previše iscrpe, cijelo jato zna pasti na zemlju, gdje ostane nepomično ležati.” Seobu nastavljaju nakon jednog ili dva dana odmora, ali dok su na tlu, lak su plijen lovaca. Početkom 20. stoljeća Egipat je godišnje izvozio tri milijuna prepelica namijenjenih za prehranu.

Biblijski izvještaj pokazuje da je Bog Izraelce nahranio prepelicama u proljeće. Te ptice na svom redovitom putu svako proljeće lete iznad Sinajskog poluotoka, međutim u ta dva navrata Jehova je “podigao vjetar” koji je “nanio prepelice od mora i razasuo ih nad [izraelskim] taborom” (4. Mojsijeva 11:31).

Židovi su, po Božjoj zapovijedi, godišnje slavili tri blagdana. Početkom proljeća slavili su Blagdan beskvasnih kruhova, krajem proljeća Pedesetnicu, a ujesen Blagdan sjenica. Blagdan koji se spominje u Ivanu 10:22 Židovi su slavili zimi, u spomen na ponovno posvećenje Jehovinog hrama u Jeruzalemu 165. pr. n. e. Počinjao je 25. kisleva, u razdoblju oko zimskog solsticija, i trajao osam dana. No zašto su Židovi počeli slaviti taj blagdan?

Antioh IV. Epifan, sirijski vladar iz seleukidske dinastije, zakleo se da će zatrti židovsku religiju i običaje. Stoga je 168. pr. n. e. dao da se na žrtveniku u Jehovinom hramu u Jeruzalemu podigne žrtvenik poganskim bogovima. Na njemu je prinio žrtve grčkom bogu Zeusu i time oskvrnuo hram.

Taj je događaj doveo do makabejskog ustanka, koji je predvodio Juda Makabejac. Porazio je Seleukide i preuzeo vlast nad Jeruzalemom. Oskvrnuti je žrtvenik dao uništiti, a na njegovom je mjestu izgradio novi. Točno tri godine nakon što je prvobitni žrtvenik bio oskvrnut, Juda Makabejac ponovno je posvetio hram Jehovi. Otada pa sve do danas Židovi u prosincu slave Blagdan posvećenja, odnosno Hanuku (hebrejski hanukah).