Što znači ta Isusova izjava? Isus je poticao svoje sljedbenike da ljube jedni druge kao što je on ljubio njih. Kako je on pokazivao ljubav prema svojim bližnjima? U njegovo vrijeme Židovi su, općenito govoreći, imali snažne predrasude prema ženama te pripadnicima drugih nacija. No Isus je ljubio sve ljude, čime je pokazao da na njega nisu utjecale predrasude ukorijenjene u društvu tog doba (Ivan 4:7-10). Ljubav prema bližnjima motivirala ga je da žrtvuje svoje vrijeme, snagu i vlastitu udobnost kako bi im pomagao (Marko 6:30-34). Na koncu je dao svoj život za ljude i tako pokazao iznimnu ljubav s kojom se teško što može mjeriti. “Ja sam pastir dobri”, kazao je. “Pastir dobri polaže život svoj za ovce” (Ivan 10:11).

Jesu li prvi kršćani ljubili jedni druge? U 1. stoljeću kršćani su se obraćali jedni drugima s “brate” i “sestro” (Filemonu 1, 2). Ljudi iz svih naroda mogli su postati dio prve kršćanske skupštine. Tadašnji su Kristovi sljedbenici bili uvjereni da “nema razlike između Židova i Grka, jer je nad svima isti Gospodin” (Rimljanima 10:11, 12). Nakon Pedesetnice 33. godine Kristovi učenici u Jeruzalemu “prodavali su svoje posjede i imovinu te prihod dijelili svima, koliko je tko trebao”. Zašto su to radili? Budući da su tada mnogi prihvatili kršćanstvo, učenici su se pobrinuli da njihovi tek kršteni suvjernici ostanu dulje u Jeruzalemu kako bi se mogli bolje upoznati s učenjima apostola (Djela apostolska 2:41-45). Što ih je potaknulo na takvu nesebičnost? Gotovo 200 godina nakon smrti apostola ranokršćanski pisac Tertulijan zapisao je na kakvom su glasu bili kršćani. Za njih se govorilo: “Pogledajte kako se međusobno ljube (...) i kako su spremni umrijeti jedni za druge.”

Tko danas odgovara biblijskom opisu pravih kršćana? U knjizi The History of the Decline and Fall of the Roman Empire (1837) stoji kako su tijekom stoljeća oni koji su tvrdili da su kršćani “jedni drugima činili strašna zlodjela, gora od onih koja su trpjeli od ruke pogana”. U Sjedinjenim Državama nedavno je provedeno jedno istraživanje koje je pokazalo da mnogi koji se izjašnjavaju kao vjernici imaju snažne predrasude prema ljudima druge nacionalnosti i boje kože. Velika većina ispitanika izjavila je da pripada nekoj kršćanskoj zajednici. Pored toga zbog razjedinjenosti crkava vjernici često ili nisu u mogućnosti pomoći svojim suvjernicima koji žive u drugoj zemlji ili to naprosto ne žele.

Godine 2004. Floridu su u razdoblju od dva mjeseca pogodila četiri snažna uragana. Kad je predsjednik Povjerenstva za elementarne nepogode kasnije provjeravao koristi li se humanitarna pomoć na ispravan način, rekao je da nijedna skupina nije tako dobro organizirana kao Jehovini svjedoci te je dodao da mogu zatražiti što god im zatreba. Jehovini svjedoci uvijek su spremni pomoći svojim suvjernicima koje zadesi neka elementarna nepogoda. Tako su postupili i 1997. kad su u Demokratsku Republiku Kongo poslali tim za pružanje humanitarne pomoći. Svojoj su braći i sestrama u vjeri, ali i mnogim drugim ljudima, razdijelili mnogo lijekova, hrane i odjeće. U pomoć su priskočili i Jehovini svjedoci iz nekoliko europskih zemalja koji su poslali razne potrepštine u vrijednosti od milijun dolara.