Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Boljeg oca ne bismo mogli ni zamisliti

Boljeg oca ne bismo mogli ni zamisliti

Riječ “otac” mnogim ljudima budi lijepe uspomene na čovjeka koji se uvijek s ljubavlju brinuo za svoju obitelj, ali nekima, nažalost, u sjećanje priziva lik osobe koja nije previše marila za njih ili ih je čak zlostavljala. Dojam koji im se stvara kad čuju tu riječ uvelike ovisi o tome kakva je osoba bio njihov otac.

ISUS je Boga često nazivao “ocem” kad mu se molio ili kad je drugima govorio o njemu. * Svoje je sljedbenike poučio: “Kad se molite, recite: ‘Oče!’” (Luka 11:2). Je li Jehova dobar otac? Jako je važno znati odgovor na to pitanje. Zašto? Kad dobro upoznamo Boga, nesumnjivo ćemo osjetiti duboku ljubav prema njemu, a ona će nas potaknuti da izgradimo prisan odnos s njim.

Kad dobro upoznamo Boga, nesumnjivo ćemo osjetiti duboku ljubav prema njemu, a ona će nas potaknuti da izgradimo prisan odnos s njim

Dobro je imati na umu da nam Boga nitko ne bi mogao približiti bolje od Isusa. On je oduvijek imao prisan odnos sa svojim Ocem. Sam je rekao: “Nitko ne poznaje Sina tako dobro kao Otac i nitko ne poznaje Oca tako dobro kao Sin i kao onaj kome ga Sin hoće otkriti” (Matej 11:27). Dakle Božji Sin Isus može nam pomoći da dobro upoznamo samog Boga.

Što od Isusa možemo naučiti o svom nebeskom Ocu? Obratimo pažnju na jednu njegovu izjavu, koja nam otkriva Božju najistaknutiju osobinu — ljubav (1. Ivanova 4:8). Isus je rekao: “Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina, da nitko tko vjeruje u njega ne propadne, nego da ima vječni život” (Ivan 3:16). Bog, naš nebeski Otac, pokazuje svoju ljubav tako što nam izražava naklonost, samilosno nam pomaže, štiti nas, poučava i savjetuje te se brine za naše potrebe.

Otac koji rado izražava naklonost svojoj djeci

Djeci puno znači kad im roditelji pokažu ljubav i naklonost. Možemo samo zamisliti koliko je Isusu značilo kad je čuo da Jehova Bog za njega govori: “Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi je po volji!” (Matej 3:17). Isus je znao da ga njegov Otac ljubi. Bio je uvjeren da će i nama pokazati naklonost budemo li se trudili postupati po njegovoj volji. Stoga je mogao reći: “Tko ljubi mene, njega će ljubiti Otac moj” (Ivan 14:21). To je doista utješna misao! No postoji netko tko nas lažima želi uvjeriti u suprotno.

Jehova nam pokazuje ljubav tako što nam izražava naklonost, samilosno nam pomaže, štiti nas, poučava i savjetuje te se brine za naše potrebe

Sotona se svim silama trudi navesti nas da povjerujemo kako nismo vrijedni Jehovine ljubavi. Što je najgore, tu nam laž obično servira onda kad smo najranjiviji. On zna da nam starost, bolest, razni problemi, razočaranja i vlastite mane uzimaju snagu te koristi trenutke u kojima smo slabi da bi se bez imalo milosti okomio na nas. Spomenut ćemo mladića po imenu Lucas, koji je smatrao da ne zavređuje Božju naklonost. On kaže da su ga roditelji dobro odgajali, ali da su tijekom njegovog odrastanja odbacili moralne vrijednosti kojima su ga poučavali. Možda baš zbog toga nije uspio izgraditi prisan odnos s Jehovom, pa na njega nije mogao gledati kao na svog nebeskog Oca. Pored toga zbog svoje nagle naravi često je imao problema u međuljudskim odnosima. No postupno se uspio promijeniti uz podršku svoje žene, koja je bila izuzetno strpljiva i poticala ga da se bori sa svojim manama. Sasvim je razumljivo što Lucas za nju kaže da je pravi Božji dar. On je s vremenom shvatio što znače riječi zapisane u 1. Timoteju 1:15: “Krist Isus došao je u svijet da spasi grešnike.” Kaže da mu je razmišljanje o Božjoj ljubavi pomoglo da stekne uravnoteženo gledište o sebi i bude sretan.

Vjerojatno svi katkad pomislimo da nismo dostojni Jehovine ljubavi. U tim je trenucima dobro pročitati Rimljanima 8:31-39 i duboko razmišljati o tim recima. Apostol Pavao, koji je napisao te ohrabrujuće riječi, jamči nam da nas ništa “ne može rastaviti od ljubavi Božje koja je u Kristu Isusu, Gospodinu našemu”. *

Duboka samilost potiče ga na djela

Naš nebeski Otac ne zatvara oči pred patnjama koje nas pogađaju. Biblija ga prikazuje kao Boga čiju osobnost krasi duboka samilost, vrlina koja ga potiče da nam pritekne u pomoć (Luka 1:78). Isus je po uzoru na njega bio samilostan prema nesavršenim ljudima i spremno im je pomagao (Marko 1:40-42; 6:30-34). I pravi kršćani nastoje u ophođenju s drugima odražavati samilost svog nebeskog Oca. Oni žive u skladu s biblijskim načelom koje glasi: “Budite dobrostivi jedni prema drugima, samilosni” (Efežanima 4:32).

Iskustvo čovjeka koji se zove Felipe pokazuje koliko je samilost vrijedna osobina. Jednog je dana na putu do posla osjetio snažnu bol, kao da ga je netko ubo nožem. Brzo je bio primljen u bolnicu. Nakon osmosatnog pregleda liječnici su rekli da mu je oštećena unutarnja stijenka aorte, da mu je preostalo jedva pola sata života i da nema smisla operirati ga.

Kad su neki Felipeovi suvjernici čuli dijagnozu, nisu sjedili skrštenih ruku. Brzo su poduzeli sve što je bilo potrebno kako bi ga se pod hitno prebacilo u drugu bolnicu, a onda su čekali dok operacija ne završi jer su bili zabrinuti za njega. Unatoč lošim izgledima Felipe je preživio tu tešku operaciju. Kaže da je zahvalan suvjernicima što su mu pomogli i bili podrška u tom teškom razdoblju. Uvjeren je da ih je na djela potaknula želja da postupaju po uzoru na svog samilosnog nebeskog Oca. Felipe kaže: “Imao sam osjećaj da je Bog, poput brižnog oca, bio uz mene i davao mi snage da izdržim.” Jehova samilosno pomaže ljudima, a to često čini tako što potiče svoje sluge da odražavaju njegovu samilost.

Sigurni u okrilju svog nebeskog Oca

Kad se malo dijete nečega preplaši, obično potrči ocu u zagrljaj. Dijete se tada osjeća sigurno i zaštićeno. Više i ne razmišlja da bi mu išta moglo nauditi. Isus je bio čvrsto uvjeren da će ga njegov nebeski Otac uvijek štititi (Matej 26:53; Ivan 17:15). I mi možemo pronaći sigurnost u Jehovinom okrilju. U današnje vrijeme Jehova nas najčešće štiti tako što nam pomaže da naša vjera u njega ostane čvrsta. Kako to čini? Pruža nam sve što je potrebno da bismo izbjegli opasnosti koje bi mogle ugroziti naš blizak odnos s njim. Mudri savjeti zapisani u Bibliji jedan su od načina kako nam naš nebeski Otac pruža zaštitu. Slikovito govoreći, oni su poput glasa koji nam govori: “To je put, idite njime!” (Izaija 30:21).

U vrijednost Jehovinih savjeta uvjerili su se Tiago te njegova braća Fernando i Rafael. Oni su nekad svirali u jednom rock-sastavu i bili su presretni kad su dobili priliku da nastupe na jednom od najpoznatijih glazbenih festivala u brazilskom gradu São Paulu. Izgledalo je da im je slava nadohvat ruke. Međutim jedan ih je suvjernik upozorio da nije mudro puno vremena provoditi s ljudima koji svojim načinom života pokazuju da ne cijene Božja moralna načela (Mudre izreke 13:20). Želeći naglasiti istinitost tog savjeta, ispričao im je da je njegov brat zbog utjecaja lošeg društva okrenuo leđa biblijskim načelima i upustio se u postupke koje Bog ne smatra ispravnima. Tiago i njegova braća odlučili su prestati profesionalno se baviti glazbom. Sva trojica svoj su život posvetila služenju Bogu. Danas iz vlastitog iskustva mogu reći da su ih savjeti iz Božje Riječi zaštitili i pomogli im sačuvati blizak odnos s Bogom.

Poučava nas i savjetuje

Otac koji ljubi svoju djecu poučava ih, a ponekad i ukorava, jer mu je stalo do njihove budućnosti (Efežanima 6:4). Takav je otac dosljedan, ali nikad nije grub kad svojoj djeci želi skrenuti pažnju na neku njihovu pogrešku. Naš nebeski Otac želi nas, takoreći, izvesti na pravi put. Zbog toga nas poučava i savjetuje, a katkad i ukorava. Ljubav ga potiče da nam strpljivo pomaže ispraviti pogrešna gledišta i postupke. Budući da je Isus u svemu razmišljao i postupao poput svog Oca, nikad nije bio grub prema svojim učenicima, čak ni onda kad je više puta morao ponoviti isti savjet ili opomenu (Matej 20:20-28; Luka 22:24-30).

Čovjek po imenu Ricardo osjetio je da Jehova svoje sluge ukorava iz ljubavi. Njegov otac ostavio je svoju obitelj kad je Ricardo imao samo sedam mjeseci. Otac mu je nedostajao, naročito u tinejdžerskim godinama. Ricardo je počeo zanemarivati biblijska načela i zbog toga ga je grizla savjest. Znao je da je njegov način života suprotan biblijskim moralnim načelima, te je odlučio razgovarati sa starješinama u kršćanskoj skupštini. Oni su mu s ljubavlju dali otvoren savjet na temelju Biblije. Ricardo je shvatio da mu žele dobro i prihvatio je savjet, ali i dalje je morao trpjeti posljedice svog lošeg načina postupanja. Mnoge je noći proveo u suzama, potišten zbog grijeha koje je počinio. Na koncu je uvidio da ga Jehova ukorava upravo zato što ga ljubi. Puno su mu značile riječi zapisane u Hebrejima 12:6, gdje stoji: “Koga Jehova ljubi, njega ukorava.”

Dobro je imati na umu da nam Jehova na razne načine pomaže da živimo po njegovoj volji. Ponekad je prisiljen ukoriti nas, pa čak i kazniti, ali najčešće nas s ljubavlju poučava. Na ozbiljnost naših propusta može nam ukazati tako što dopusti da nas zadese neugodne posljedice naših odluka i postupaka. No Biblija kaže da je Jehovin ukor za naše dobro i da nam može pomoći da postupamo po njegovoj volji (Hebrejima 12:7, 11). Da, naš nebeski Otac poučava nas, savjetuje i ukorava zato što mu je stalo do naše dobrobiti.

Nebeski Otac brine se za naše fizičke potrebe

Otac koji voli svoju djecu savjesno se brine za njihove fizičke potrebe. Tako postupa i Jehova. Isus je svojim sljedbenicima zajamčio da se mogu osloniti na Boga, rekavši: “Otac vaš nebeski zna da vam je sve to potrebno” (Matej 6:25-34). Osim toga sam je Jehova obećao: “Nikada te neću ostaviti i nikada te neću napustiti” (Hebrejima 13:5).

Žena koja se zove Nice uvjerila se da se Jehova brine za svoje sluge. Njen je muž nenadano ostao bez posla, a ona je kratko prije toga ostavila dobro plaćen posao jer je željela više vremena posvetiti svojim dvjema djevojčicama i službi Bogu. Našli su se u nezavidnom položaju i pitali su se od čega će živjeti. Nice se molila Jehovi za pomoć. Njen je muž sutradan otišao u svoju bivšu firmu, želeći uzeti stvari koje su mu ondje ostale. Nemalo se iznenadio kad mu je šef ponudio drugi posao jer se otvorilo novo radno mjesto. Tako se ponovno zaposlio, i to u istoj firmi u kojoj je samo dan ranije dobio otkaz. On i njegova žena zahvalili su svom nebeskom Ocu što se sve dobro završilo. Njihovo iskustvo pokazuje da Jehova ne zaboravlja svoje vjerne sluge, već se brine da imaju ono što im je potrebno za život.

Cijenimo ljubav svog nebeskog Oca!

Riječima se teško može opisati ljubav koju naš nebeski Otac osjeća prema nama. Kad se sjetimo da nam ljubav pokazuje tako što nam izražava naklonost, samilosno nam pomaže, štiti nas, poučava i savjetuje te se brine za naše potrebe, možemo biti posve sigurni da boljeg oca ne bismo mogli ni zamisliti.

Kako možemo pokazati da cijenimo Božju ljubav? Prvi je korak upoznati Boga i saznati što namjerava napraviti sa Zemljom i ljudima (Ivan 17:3). Zatim svoj život trebamo uskladiti s njegovim mjerilima i nastojati ophoditi se s drugima po uzoru na njega (1. Ivanova 4:11; 5:3). Time ćemo pokazati da se uzdamo u svog nebeskog Oca i da smo sretni što nas ljubi kao svoju djecu.

Svojim životom možemo pokazati da se uzdamo u svog nebeskog Oca i da smo sretni što nas ljubi kao svoju djecu

^ odl. 3 Biblija na mnogo mjesta Jehovu naziva Ocem. U prva tri evanđelja — Mateju, Marku i Luki — Isus je otprilike 65 puta za Boga rekao da je Otac, a u Ivanovom evanđelju tu je riječ upotrijebio više od 100 puta. Apostol Pavao u svojim je poslanicama Boga nazvao Ocem više od 40 puta. Za Jehovu se s pravom može reći da je naš Otac jer je on izvor života.

^ odl. 9 Vidi 24. poglavlje, “Ništa nas ne može ‘rastaviti od Božje ljubavi’”, u knjizi Približi se Jehovi. Knjigu su objavili Jehovini svjedoci.