1, 2. Koji je najbolji način da se sazna koji je smisao nečega što je konstruirano?

¹ Tko nam može reći što je zapravo smisao života? Pa, kad bi posjetio konstruktora nekog stroja i vidio ga kako radi na nekom zamršenom dijelu postrojenja o kojem ništa ne znaš, kako bi mogao saznati čemu to služi? Najbolji način za to bio bi da upitaš konstruktora.

² No, što reći o zadivljujućoj konstrukciji koju zapažamo posvuda oko sebe na Zemlji, kao naprimjer u svim živim organizmima, sve do najmanje žive stanice? Čak su i manje molekule i atomi unutar stanice čudesno konstruirani i skladno uređeni. Isto tako, što reći o zadivljujuće konstruiranom ljudskom umu? A što reći o našem Sunčevom sustavu, o našoj galaktici Mliječni put, o svemiru? Ne zahtijevaju li sve te zapanjujuće konstrukcije Konstruktora? Sigurno je da bi nam on mogao reći zašto je konstruirao takve stvari.

3, 4. Kakva je vjerojatnost da se život pojavio slučajno?

³ The Encyclopedia Americana zapaža “izuzetan stupanj složenosti i organizacije živih stvorenja” i tvrdi: “Pobližim ispitivanjem cvijeća, kukaca ili sisavaca utvrđuje se gotovo nevjerojatno precizan uzajamni sklad pojedinih dijelova.” Britanski astronom Sir Bernard Lovell, ukazujući na kemijski sastav živih organizama, napisao je: “Vjerojatnost (...) slučajnog pojavljivanja koje je dovelo do formiranja jedne od najmanjih proteinskih molekula nezamislivo je malena. (...) To je efektivna nula.”

⁴ Slično tome, astronom Fred Hoyle je rekao: “Čitava okosnica ortodoksne biologije još uvijek drži da se život pojavio slučajno. Međutim, kako biokemičari sve više i više otkrivaju  zapanjujuću složenost života, očito je da je vjerojatnost njegova slučajnog nastanka toliko minuciozna da je se može potpuno zanemariti. Život nije mogao nastati slučajno.”

5-7. Kako molekularna biologija potvrđuje da se živi organizmi ne mogu pojaviti slučajno?

⁵ Molekularna biologija, jedna od najnovijih grana znanosti, jest proučavanje živih organizama na razini gena, molekula i atoma. Molekularni biolog Michael Denton komentira što se utvrdilo: “Složenost stanice najjednostavnije poznate vrste toliko je velika da je nemoguće prihvatiti kako je takvo što moglo biti iznenada sastavljeno nekom vrstom neobičnog, uvelike nevjerojatnog događaja.” “No, nije samo složenost živih sustava ono što je toliko izazovno, nego i nevjerojatna ingenioznost koja se tako često manifestira u njihovoj konstrukciji.” “Na molekularnoj su razini (...) genijalna biološka konstrukcija i savršenstvo postignutih ciljeva najjasnije izraženi.”

⁶ Denton nadalje kaže: “Kamo god pogledali, u koju god dubinu zavirili, nalazimo eleganciju i ingenioznost koja se odlikuje nečim što apsolutno prelazi obično iskustvo, i što uvelike oslabljuje ideju o slučajnosti. Je li uistinu vjerodostojno da su slučajni procesi mogli izgraditi realitet, u kojem kompleksnost najmanjeg elementa — funkcionalnog proteina ili gena — prelazi naše kreativne sposobnosti, realitet koji je upravo antiteza slučajnosti, koji u svakom pogledu nadmašuje bilo što što je stvorio ljudski um?” On također kaže: “Između žive stanice i najorganiziranijeg nebiološkog sistema, naprimjer kristala ili snježne pahuljice, postoji nevjerojatno velik, nepremostiv ponor.” A profesor fizike Chet Raymo kaže: “Zapanjen sam (...). Svaka je molekula, čini se, zadivljujuće sačinjena za svoj zadatak.”

⁷ Molekularni biolog Denton zaključuje kako “oni koji još uvijek dogmatski zagovaraju da je sav taj novi realitet proizvod pukog slučaja” vjeruju u mit. U stvari, on darvinističko vjerovanje u to da se živa stanica pojavila slučajno naziva “velikim kozmogonskim mitom dvadesetog stoljeća”.

8, 9. Iznesi usporedbu koja pokazuje kako sve što je konstruirano mora imati konstruktora.

⁸ Vjerojatnost da je neživa tvar mogla igrom slučaja, nekim slučajnim neočekivanim događajem, postati živom toliko je maglovita da je nemoguća. Ne, sva ta veličanstveno konstruirana živa bića na Zemlji nisu mogla nastati slučajno, jer sve što je konstruirano mora imati svog konstruktora. Znaš li koji izuzetak od tog pravila? Nema ih. I što je konstrukcija složenija tim sposobniji mora biti konstruktor.

⁹ Tu bismo stvar mogli prikazati i na sljedeći način: Kad vidimo neku sliku, prihvaćamo je kao dokaz postojanja slikara. Kad čitamo knjigu, prihvaćamo postojanje pisca. Kad vidimo neku kuću, prihvaćamo postojanje graditelja. Kad vidimo semafor, znamo da postoji neko tijelo koje donosi zakone. Oni koji su načinili sve te stvari načinili su ih s određenom svrhom. I dok možda ne razumijemo sve u odnosu na ljude koji su te stvari konstruirali, mi ne sumnjamo da ti ljudi postoje.

10. Koji se dokaz o Vrhovnom Konstruktoru može vidjeti?

 ¹⁰ Isto tako, dokaz o postojanju Vrhovnog Konstruktora može se vidjeti u konstrukciji, redu i kompleksnosti živih organizama na Zemlji. Svi oni nose obilježje Vrhovnog Intelekta. To također vrijedi za konstrukciju, red i kompleksnost svemira s njegovim milijardama galaktika, od kojih svaka sadrži milijarde zvijezda. A svim nebeskim tijelima upravljaju precizni zakoni, kao što su zakoni kretanja, topline, svjetlosti, zvuka, elektromagnetizma i sile teže. Mogu li postojati zakoni bez zakonodavca? Raketni stručnjak dr. Wernher von Braun je rekao: “Prirodni zakoni svemira toliko su precizni da nemamo poteškoća u izgradnji svemirskog broda koji će letjeti na Mjesec i programiranju leta s preciznošću djelića sekunde. Te je zakone morao netko postaviti.”

11. Zašto ne bismo smjeli poricati postojanje Vrhovnog Konstruktora samo zato što ga ne možemo vidjeti?

¹¹ Istina, mi doslovnim očima ne možemo vidjeti Vrhovnog Konstruktora i Zakonodavca. No, poričemo li postojanje takvih stvari kao što su sila teže, magnetizam, elektricitet ili radiovalovi samo zato što ih ne možemo vidjeti? Ne, mi ne poričemo njihovo postojanje jer možemo vidjeti njihove posljedice. Zašto bismo, stoga, poricali postojanje Vrhovnog Konstruktora i Zakonodavca samo zato što ga ne možemo vidjeti, kad možemo promatrati posljedice njegovog zadivljujućeg djelovanja?

12, 13. Što kažu dokazi o postojanju Stvoritelja?

¹² Paul Davies, profesor fizike, zaključuje kako postojanje čovjeka nije samo hir sudbine. On kaže: “Mi smo uistinu namijenjeni tome da budemo ovdje.” A s obzirom na svemir kaže: “Ja kroz svoj znanstveni rad počinjem sve snažnije vjerovati da je materijalni svemir sastavljen toliko zapanjujućom genijalnošću da to ne mogu prihvatiti samo kao sirovu činjenicu. Kako mi izgleda, mora postojati neka dublja razina objašnjenja.”

¹³ Tako nam dokazi govore kako svemir, Zemlja i živi organizmi na Zemlji nisu mogli nastati tek slučajno. Svi oni pružaju tiho svjedočanstvo o visokoumnom, silnom Stvoritelju.

14. Što Biblija zaključuje o Stvoritelju?

¹⁴ Biblija, najstarija knjiga čovječanstva, izvlači isti zaključak. Naprimjer, u biblijskoj knjizi Hebrejima, koju je napisao apostol Pavao, kaže nam se: “Zbilja, svaka kuća ima graditelja, a graditelj svega jest Bog” (Hebrejima 3:4, Stvarnost). Zadnja biblijska knjiga, koju je napisao apostol Ivan, također kaže: “Dostojan si, Jehova, ti Bože naš, primiti slavu i čast i moć, jer si ti sve stvorio, i uslijed tvoje volje postojalo je i bilo stvoreno” (Otkrivenje 4:11, New World Translation).

15. Kako možemo zapaziti neke Božje osobine?

¹⁵ Biblija pokazuje da, iako se Boga ne može vidjeti, može se zapaziti kakav je on Bog po onome što je načinio. Ona kaže: “Ono nevidljivo [Stvoriteljevo], vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima razabire” (Rimljanima 1:20, Duda-Fućak).

16. Zašto bi nam trebalo biti drago da ljudi ne mogu vidjeti Boga?

¹⁶ Dakle, Biblija nas vodi od uzroka k posljedici. Posljedica — zadivljujuće stvari koje su  načinjene — dokaz su umnog, moćnog Uzroka: Boga. Isto tako, možemo biti zahvalni što je on nevidljiv, jer kao Stvoritelj svega svemira, on bez sumnje posjeduje tako ogromnu energiju da ljudi od krvi i mesa ne mogu očekivati da bi ga mogli vidjeti i ostati na životu. Biblija kaže: “Ne može čovjek mene vidjeti i ostati živ” (2. Mojsijeva 33:20).

17, 18. Zašto bi nam pojam Stvoritelja trebao biti važan?

¹⁷ Pojam Velikog Konstruktora, Vrhovnog Bića — Boga — trebao bi nam biti veoma važan. Ako nas je načinio Stvoritelj, tada je sigurno u tome imao određeni razlog, svrhu. Ako smo stvoreni da bismo u životu imali smisao, tada postoji razlog za nadu da će u budućnosti stvari za nas biti bolje. Inače bismo samo živjeli i umirali bez nade. Stoga je veoma važno da utvrdimo koji je to smisao koji nam je Bog namijenio. Tada možemo odabrati želimo li ili ne želimo živjeti u skladu s njim.

¹⁸ Isto tako, Biblija kaže da je Stvoritelj Bog pun ljubavi koji se jako brine za nas. Apostol Petar je rekao: “Jer se on brine za vas” (1. Petrova 5:7; vidi i Ivan 3:16 i 1. Ivanova 4:8, 16). Jedan način na koji možemo vidjeti koliko se Bog brine jest da razmotrimo kako nas je čudesno načinio, mentalno i fizički.

19. Na koju nam je istinu ukazao psalmist David?

¹⁹ Psalmist David je u Bibliji priznao: “Divno i čudesno ja sam stvoren” (Psalam 139:14, Šarić). Zacijelo je tako, jer je Vrhovni Konstruktor zadivljujuće konstruirao ljudski mozak i tijelo.

20. Kako jedna enciklopedija opisuje ljudski mozak?

²⁰ Naprimjer, tvoj mozak daleko je kompleksniji od bilo kojeg kompjutera. The New Encyclopædia Britannica zapaža: “Prijenos informacija u živčanom sustavu kompleksniji je od najvećih telefonskih centrala; način kako ljudski mozak rješava probleme daleko nadmašuje sposobnost najsnažnijih kompjutera.”

21. Kad vidimo što čini mozak, što bismo trebali zaključiti?

²¹ U tvom mozgu pohranjene su stotine milijuna činjenica i mentalnih slika, no on nije samo spremište činjenica. Uz njegovu pomoć možeš naučiti zviždukati, peći kruh, govoriti strane jezike, upotrebljavati kompjuter, ili pak letjeti avionom. Možeš zamišljati kako će izgledati dani tvog odmora ili kako će biti ukusno neko voće. Možeš analizirati i stvarati. Možeš i planirati, biti zahvalan, voljeti i svoje misli povezivati s prošlošću, sadašnjošću i budućnošću. Budući da mi ljudi ne možemo konstruirati takvo što kao što je zadivljujući ljudski mozak, očito je da je Onaj koji ga je konstruirao posjedovao mudrost i sposobnost koja je daleko veća od mudrosti i sposobnosti bilo kojeg čovjeka.

22. Što znanstvenici priznaju u vezi s ljudskim mozgom?

²² Znanstvenici s obzirom na mozak priznaju: “Sasvim je nejasno kako to izvanredno zamišljeno, uredno i fantastično kompleksno postrojenje obavlja svoje funkcije. (...) Ljudska bića možda nikada neće razrješiti sve te odvojene i zasebne zagonetke koje im postavlja mozak” (Scientific American). A profesor fizike Raymo kaže: “Da budemo iskreni, još uvijek ne znamo mnogo o tome kako ljudski  mozak pohranjuje informacije, ili kako može prizvati sjećanje po želji. (...) U ljudskom mozgu ima ništa manje nego stotinu milijardi živčanih stanica. Svaka je stanica preko razgranatog stabla sinapsi povezana s tisućama drugih stanica. Mogućnosti međusobnog povezivanja zapanjujuće su zamršene.”

23, 24. Navedi neke čudesno konstruirane dijelove tijela, i kakav je komentar dao jedan inženjer?

²³ Tvoje su oči preciznije i prilagodljivije od bilo koje kamere; one su u stvari potpuno automatske filmske kamere u boji s automatskim namještanjem. Tvoje uši mogu uhvatiti raznovrsne zvukove i pružiti ti osjećaj smjera i ravnoteže. Tvoje je srce pumpa sa sposobnostima koje ne mogu oponašati ni najbolji inženjeri. Zadivljuju i ostali tjelesni dijelovi: nos, jezik, i ruke, kao i tvoj cirkulacijski i probavni sustav, da nabrojimo samo nešto.

²⁴ Tako je jedan inženjer, koji je bio najmljen da sagradi veliki kompjuter, tvrdio: “Ako moj kompjuter zahtijeva konstruktora, koliko ga onda više zahtijeva moje tijelo, taj kompleksni fiziokemijsko-biološki stroj — koji je opet samo krajnje sićušni dio gotovo beskrajnog svemira?”

25, 26. Što bi nam Veliki Konstruktor trebao biti u stanju reći?

²⁵ Kao što ljudi imaju na umu neku svrhu kad izrađuju zrakoplove, kompjutere, bicikle i druge naprave, tako je i Konstruktor ljudskog mozga i tijela sigurno nas konstruirao s određenom svrhom. A taj Konstruktor sigurno posjeduje mudrost superiorniju od ljudske, jer nitko od nas ne može ponoviti njegove konstrukcije. Logično je, dakle, da je On taj koji nam može reći zašto nas je konstruirao, zašto nas je postavio na Zemlju i kamo idemo.

²⁶ Kad saznamo sve to, tada možemo čudesni mozak i tijelo koje nam je Bog dao koristiti u svrhu ispunjenja smisla svog života. No, gdje možemo saznati kakvi su njegovi naumi? Gdje nam on pruža tu informaciju?