1, 2. Koji je čudesni dar dio naše građe?

DA BISMO razumjeli zašto Bog dopušta patnje i što će poduzeti u vezi s tim, trebamo zamijetiti kako nas je stvorio. On je učinio više nego što nas je stvorio samo s tijelom i mozgom. Stvorio nas je i s posebnim mentalnim i emocionalnim osobinama.

² Ključni dio naše mentalne i emocionalne građe jest slobodna volja. Da, Bog je u nas usadio sposobnost slobode izbora. To je zaista bio čudesan dar od njega.

3-5. Zašto cijenimo slobodnu volju?

³ Razmotrimo kako je slobodna volja uključena u Božje dopuštanje patnji. Za početak, razmisli o ovome: Cijeniš li posjedovanje slobode izbora što ćeš raditi i reći, što ćeš jesti i nositi, koju ćeš vrstu posla obavljati te gdje ćeš i kako živjeti? Ili bi želio da ti netko propisuje svaku riječ i postupak, svaki korak u životu?

⁴ Nijedna normalna osoba ne želi da joj se život tako potpuno uzme iz vlastite kontrole. Zašto? Zbog načina na koji nas je Bog načinio. Biblija nam kaže da je Bog čovjeka stvorio “na svoju sliku, sebi slična”, a jedna od sposobnosti koju sâm Bog ima jest sloboda izbora (Postanak 1:26, ST; 5. Mojsijeva 7:6). Kad je stvorio ljude, dao im je tu istu čudesnu sposobnost — dar slobodne volje. To je jedan razlog zašto nalazimo da je frustrirajuće biti podjarmljen ugnjetavačkim vladarima.

⁵ Tako želja za slobodom nije slučajna, jer Bog je Bog slobode. Biblija kaže: “Gdje je Duh Gospodnji [“Jehovin”, NW], ondje je sloboda” (2. Korinćanima 3:17, ST). Stoga je Bog nama dao slobodu kao sastavni dio same naše građe. Budući da je znao kako će naše misli i  emocije funkcionirati, znao je da ćemo biti najsretniji sa slobodnom voljom.

6. Kako je Bog stvorio naš mozak da radi u skladu s našom slobodnom voljom?

⁶ Uz dar slobodne volje, Bog nam je dao sposobnost da možemo razmišljati, odvagnuti stvari, donositi odluke i raspoznavati ispravno od neispravnog (Jevrejima 5:14). Na taj je način slobodna volja trebala biti temeljena na razumnom izboru. Mi nismo stvoreni poput nerazumnih robota, koji nemaju vlastitu volju. Niti smo stvoreni da postupamo po instinktu, kako su stvorene životinje. Umjesto toga, naš čudesni mozak konstruiran je kako bi radio u skladu s našom slobodom izbora.

7, 8. Kakav je dobar početak Bog dao našim praroditeljima?

⁷ Da bi pokazao koliko se brine, Bog je zajedno s darom slobodne volje našim praroditeljima, Adamu i Evi, dao sve što bi svatko razumno mogao poželjeti. Smjestio ih je u prostrani, parku sličan raj. Imali su obilje u materijalnom smislu. Imali su savršeni um i tijelo, tako da ne bi morali ostarjeti niti se razboljeti, a niti umrijeti — mogli bi živjeti zauvijek. Imali bi savršenu djecu koja bi isto tako mogla imati sretnu, beskrajnu budućnost. A rastuće stanovništvo imalo bi zadovoljavajući posao postepenog pretvaranja čitave Zemlje u raj (1. Mojsijeva 1:26-30; 2:15).

⁸ S obzirom na ono što je bilo pripremljeno, Biblija kaže: “I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro” (Postanak 1:31, ST; naglašeno od nas). Biblija također kaže za Boga: “Djelo mu je savršeno” (Ponovljeni zakon 32:4, ST; naglašeno od nas). Da, Stvoritelj je ljudskoj obitelji dao savršeni početak. Nije mogao biti bolji. Kako li je samo dokazao da je Bog koji se brine!

9, 10. Zašto slobodna volja mora biti ispravno regulirana?

⁹ Međutim, je li Božja namjera bila da slobodna volja bude bez ograničenja? Zamisli užurbani grad bez ikakvih prometnih zakona, gdje svi mogu voziti u bilo kojem smjeru i bilo kojom brzinom. Bi li želio voziti pod takvim uvjetima? Ne, bila bi to prometna anarhija i sigurno bi rezultirala mnogim nesrećama.

¹⁰ Tako je i s Božjim darom slobodne volje. Neograničena sloboda značila bi anarhiju u društvu. Moraju postojati zakoni da upravljaju ljudskim aktivnostima. Božja riječ kaže: “Ponašajte se kao slobodni ljudi, i nikad ne koristite svoju slobodu kao izgovor za zloću” (1. Petrova 2:16, The Jerusalem Bible). Bog radi općeg dobra želi da slobodna volja bude regulirana. Njegova namjera nije bila da imamo apsolutnu, već relativnu slobodu, podvrgnutu pravilima zakona.

11. Za poslušnost čijim zakonima smo konstruirani?

¹¹ Za poslušnost čijim zakonima smo konstruirani? Drugi dio 1. Petrove 2:16 (JB) kaže: “Niste ničiji robovi osim Božji.” To ne znači ugnjetavačko ropstvo, već to zapravo znači da smo konstruirani tako da budemo najsretniji kad smo podložni Božjim zakonima (Matej 22:35-40). Njegovi zakoni, više od bilo kojih zakona koje su izmislili ljudi, osiguravaju najbolje vodstvo. “Ja, Jahve, Bog tvoj, tvojem dobru te učim, vodim te putem kojim ti je ići” (Izaija 48:17, ST).

12. Koju slobodu izbora imamo unutar Božjih zakona?

¹² U isto vrijeme, Božji zakoni unutar svojih granica dopuštaju veliku slobodu izbora. To rezultira raznolikošću i ljudsku obitelj čini zanimljivom. Pomisli na različite vrste hrane, odjeće, muzike, umjetnosti i stambenih prostora diljem svijeta. Mi sigurno u takvim stvarima više volimo sami izabrati nego da neka druga osoba odlučuje za nas.

13. Koje fizičke zakone moramo slušati za naše vlastito dobro?

¹³ Dakle, stvoreni smo da budemo najsretniji dok smo podložni Božjim zakonima koji se tiču ljudskog ponašanja. Slično je s podložnošću Božjim fizičkim zakonima. Naprimjer, ako ignoriramo zakon gravitacije i skočimo s visokog mjesta, povrijedit ćemo se ili ubiti. Ako ignoriramo unutarnje zakone našeg tijela i prestanemo jesti hranu, piti vodu ili udisati zrak, umrijet ćemo.

14. Kako znamo da ljudi nisu stvoreni da budu neovisni o Bogu?

¹⁴ Jednako kao što je sigurno da smo stvoreni s potrebom da se podložimo Božjim fizičkim zakonima, sigurno je da smo stvoreni i s potrebom da se podložimo Božjim moralnim i društvenim zakonima (Matej 4:4). Ljudi nisu stvoreni da budu neovisni o svom Tvorcu i da pritom budu uspješni. Prorok Jeremija kaže: “Ne pripada čovjeku koji hoda ni da svojim korakom upravlja. Ispravi me, O Jehova” (Jeremija 10:23, 24, NW). Dakle, ljudi su u svakom pogledu stvoreni da žive pod Božjom, a ne pod svojom vlastitom upravom.

15. Bi li Božji zakoni predstavljali teret Adamu i Evi?

¹⁵ Poslušnost Božjim zakonima našim praroditeljima ne bi bila tegobna. Umjesto toga, bila bi na njihovu korist i na korist cijele ljudske obitelji. Da je prvi par ostao unutar granica Božjih zakona, svima bi bilo dobro. U stvari, mi bismo sada živjeli u predivnom raju punom radosti kao ljubavlju ispunjena, ujedinjena ljudska obitelj! Ne bi postojalo ni zlo, ni patnje ni smrt.