1, 2. a) Koje je veće značenje imala 1914. godina? b) Kako je časopis Sionska kula stražara mnogo godina unaprijed ukazivao na 1914. godinu?

1914. GODINA bila je nedvojbeno velika prekretnica u povijesti naroda i cijelog čovječanstva. No, ona je daleko značajnija, nego to većina povjesničara priznaje. Tada su se odigrali uzbudljivi događaji, koji su u vezi s ‘dolaskom’ Božjeg kraljevstva. Godinama unaprijed brižljivi su istraživači Biblije, puni očekivanja, gledali u susret toj godini. Zašto?

² Trideset četiri godine prije 1914. časopis Sionska kula stražara i glasnik Kristove prisutnosti u svojem je engleskom izdanju od decembra 1879. i od marta 1880., ukazivao na 1914. godinu kao na značajni datum biblijskog proricanja. Članak u izdanju od jula 1880., obratio je pažnju na približavajući se kraj “vremena pogana (Luka xxi. 24)”. Iako pisac tada nije razumio puno značenje predstojećih događaja, on je na temelju biblijske kronologije objasnio da “1914. g. poslije Krista”, mora završiti vremensko razdoblje od “sedam vremena” ili 2 520 godina vladanja bezbožnih naroda, koja su vremena započela s prvim opustošenjem starog Jeruzalema. Tamo je pisalo: “Dugačko vremensko razdoblje od 2 520 godina, kao i ... gorka iskustva (Božjeg naroda) pod vladavinom divljih zvijeri (ljudskih vladavina, Danijel vii), jasno su predočena u Danijelu iv sa ‘sedam vremena’ Nabuhodonozora i njegovim gorkim iskustvom, koje je stekao živeći među divljim životinjama.” A što se dakle misli pri spominjanju “sedam vremena”?

3. Koja temeljna istina je zapisana u Danijelu 4:29?

³ 4. poglavlje biblijske knjige Danijela govori o spomena vrijednom proročanskom snu, koji je trebao predočiti “da Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim, i da ga on daje kome hoće” (Danijel 4:29, ST). San je usnio babilonski kralj Nabuhodonozor, a ispričao ga je proroku Danijelu, da bi mu ga on protumačio.

4-6. a) Kakav je san usnio Nabuhodonozor? b) Kako ga je Danijel protumačio? c) Kako se ispunio? d) Što je Nabuhodonozor shvatio nakon svog povratka?

⁴ Nabuhodonozor je u viziji ugledao ogromno stablo, koje se vidjelo po cijeloj Zemlji. Ono je davalo svima hranu i krov nad glavom. Međutim, jedan je “svetac” s neba odlučio da se stablo posiječe, a da mu se panj sa žilama ostavi u željeznim i mjedenim okovima — u tada najtvrđim metalima. Tako okovano, stablo je trebalo stajati “sedam vremena”.

⁵ Tumačeći tu proročansku viziju, Danijel je objasnio da stablo u svojoj raskoši predstavlja Nabuhodonozora. On će biti “okovan” ili ponižen i tijekom “sedam vremena” biti će nalik zvijerima poljskim. No, kao što “stablo” neće biti u potpunosti uništeno, tako će se i kralj nakon “sedam vremena” povratiti (Danijel 4:19-27).

⁶ I točno se to dogodilo Nabuhodonozoru. Bio je ponižen, postavši poput životinje, izagnan iz društva ljudi, a hranio se biljem. “Sedam vremena” bilo je očito sedam godina tijekom kojih je Nabuhodonozor “živio sa zvijerima poljskim”. Kosa mu je narasla poput orlova perja, a nokti kao ptičje pandže. No, napokon mu se vratio razum i ponovno je počeo kraljevati. I kada se to dogodilo, hvalio je i uzvisivao “kralja nebeskoga” kao onoga kome zaista  pripada vlast i čija “je vlast za sva pokoljenja” (Danijel 4:28-37, ST).

7-9. a) U kojem je proročanstvu Isus govorio o svršetku vremena pogana? b) Koja nas pitanja trebaju stoga interesirati?

⁷ Međutim, u kakvoj je vezi sve to sa 1914. godinom našeg računanja vremena?

⁸ Opisujući ‘znak svršetka sustava stvari’, Isus je rekao:

“I Jeruzalem će gaziti narodi dok se ne navrše određena vremena naroda” (Luka 21:24, NS).

“Narodi”, koje spominje Isus, bili su nežidovski narodi ili “pogani”. U poznatoj engleskoj King-James - Bibliji, ovdje stoji izraz “vremena pogana”. Mnogi su se pitali: “Što su to vremena pogana? Na koje je vremensko razdoblje mislio Isus? Kada su započela i kada trebaju završiti?”

⁹ Isusovo veliko proročanstvo o “znaku” je, kao što smo već utvrdili, vrlo značajno za nas danas. Stoga trebamo saznati odgovor na ova pitanja.

10-12. a) Što su, prema gledištu jednog znanstvenika, predstavljali događaji koji su se odigrali između 29. i 70. g. n. r. vr.? b) Koje dalekosežnije značenje bi mogao imati “Jeruzalem” spomenut u Luci 21:24? c) Kako nam u tom pogledu pomaže poznata enciklopedija? d) Za što, dakle, jamči “Jeruzalem”?

¹⁰ U komentaru o Isusovom proročanstvu piše profesor A. T. Robertson *: “Isus je upotrijebio razorenje templa i Jeruzalema, koje je uslijedilo u onom naraštaju, 70. godine nakon Krista, kao simbol  svojeg drugog dolaska i svršetka svijeta ili svršetka vijeka”. Stoga se možemo pitati: Koje je veće ili dalekosežnije značenje Isus pripisao “Jeruzalemu”, spomenutom u Luki 21:24?

¹¹ Isus je smatrao Jeruzalem glavnim gradom Izraela, gdje su od Jehove pomazani kraljevi iz Davidove loze, sjedili na “Jehovinom prijestolju”, zastupajući ga kao kraljevi. Templ grada bio je također središte pravog obožavanja za cijelu zemlju (1. Dnevnika 28:5; 29:23; 2. Dnevnika 9:8). Cyclopaedia od Mc’Clintock-a i Strong-a, objašnjava: “Jeruzalem je postao rezidencijom kraljeva cijelog Izraela, a templ, često nazivan ‘dom Jehovin’, predočavao je istovremeno rezidenciju kralja nad kraljevima, vrhovnog poglavara teokratske države ... Jeruzalem, doduše, nije bio važan u političkom pogledu; nije bio glavni grad moćnog carstva, koje bi upravljalo stvarima drugih država. No, on je igrao uzvišenu ulogu u veličanstvenim izgledima, koje je prorekao David, objašnjavajući svoje vjerovanje u dolazak Mesije (Psalam 2:6; 110:2)” (Svezak IV, stranica 838).

¹² To što su kraljevi iz Davidove loze sjedili na “prijestolju Jehovinog kraljevstva” potvrđuje činjenicu, da je kraljevstvo zapravo bilo Božje Kraljevstvo. Izraelsko kraljevstvo sa sjedištem vlade u Jeruzalemu, bilo je predodžbeno Božje Kraljevstvo. Dakle, Jeruzalem je jamčio za Božje Kraljevstvo.

13, 14. Kada i kako je započelo “gaženje”, spomenuto u Luki 21:24?

¹³ Prisjeti se Isusovih riječi: “I Jeruzalem će gaziti narodi, dok se ne navrše određena vremena naroda” (Luka 21:24, NS). Kada je započelo to “gaženje”? Započelo je, razumljivo, mnogo prije Isusova rođenja u Betlehemu, jer u Jeruzalemu već dugo vremena nije više vladao nijedan ljudski kralj iz  Davidove loze. Davidova je kraljevska dinastija završila kad je kralj Sedecija bio svrgnut po Babiloncima pod Nabuhodonozorom.

¹⁴ Iz točnog povijesnog izvještaja Biblije saznajemo, što se dogodilo radi pokvarenosti naroda i kralja Sedecije. O tome čitamo: “Dok se nije podigla Jahvina jarost na njegov narod, te više nije bilo lijeka. Doveo je na njih kaldejskoga (babilonskog) kralja, koji okrenu pod mač njihove mladiće ... Sve mu (Nabuhodonozoru) je predao u ruke. Sve posuđe Božjega Doma, veliko i malo, blago Jahvina Doma i kraljevo blago, blago njegovih knezova, sve je odnio u Babilon. Spalili su Božji Dom i oborili jeruzalemski zid” (2. Dnevnika 36:11, 12, 16–20, ST). Tada je započelo “gaženje”.

15-17. a) Tko je i kako izgubio “zakonsko pravo” na Davidovo kraljevstvo? b) Tko će ponovno steći to pravo i za kako dugo? c) Koje se odgovarajuće pitanje stoga postavlja? d) Zašto bi bilo prikladno da Danijel odgovori na to pitanje?

¹⁵ Prorok Ezehijel je slijedećim riječima prorekao svrgavanje Sedecije, posljednjeg kralja iz Davidove loze, koji je vladao u zemaljskom Jeruzalemu:

“Ovako veli Gospodin Jehova: Skini tu kapu i svrzi taj vijenac, ne će ga biti. ... Uništit ću, uništit ću, uništit ću ga, i neće ga biti, dokle ne dođe onaj kome pripada (tko ima zakonsko pravo, NS), i njemu ću ga dati” (Ezehijel 21:31, 32; 21:26, 27, NS).

¹⁶ Iako je tada kralj Sedecija izgubio “zakonsko pravo” na Davidovo kraljevstvo, obećani će Mesija ponovno steći to “pravo”, da bi “dovijeka” vladao u Božjem Kraljevstvu (Luka 1:32, 33, ST). No, kako  će dugo trajati da Mesijansko kraljevstvo — predočeno po zemaljskom kraljevstvu Izraela s njegovim glavnim gradom Jeruzalemom — počinje vladati?

¹⁷ Jehova Bog je to znao i on je u svojoj Riječi mogao proreći to vremensko razdoblje, jednako kao što je prorekao mnoge druge buduće događaje. Dok je govorio o “svršetku sustava stvari”, Isus je nekoliko puta ukazao na Danijelovo proročanstvo, u kojem je Bog točno prorekao mnoge buduće događaje na nebu i na Zemlji. (Usporedi Matej 24:3, 15, 21, 30 sa Danijelom 9:27; 11:31; 12:1; 7:13.) Ne sadrži li proročanstvo o “sedamdeset tjedana” (Danijel 9:24-27) točni vremenski plan prvog dolaska Mesije? Zar onda ne bi bilo odgovarajuće da isti prorok navede i vrijeme drugog dolaska Mesije? Tu proročansku informaciju, koja se tiče direktno nas, nalazimo u 4. poglavlju knjige Danijela.

18. a) Iz kojeg je razloga svjetska povijest prešutjela Nabuhodonozorovo ludilo? b) Zašto trebamo uvažiti što u vezi toga kaže Riječ Božja?

¹⁸ Upravo smo istražili prvobitnu primjenu Danijelovog proročanstva o “sedam vremena”, te smo utvrdili da se ona odnosi na sedam godina Nabuhodonozorova ludila. Ne treba nas iznenaditi činjenica, da svjetska povijest ne daje nikakav detaljni izvještaj o Nabuhodonozorovoj sedmogodišnjoj odsutnosti s prijestolja. Dokumenti iz Egipta, Asirije i Babilona poznati su po tome što su izostavljali sve što bi moglo biti neugodno za vladare. To je također jedan od razloga zašto nisu tako pouzdani kao Božja inspirirana Riječ. A Riječ Božja potvrđuje da se proročanska vizija ispunila. Osim toga, doslovni tekst  proročanstva nam ukazuje da postaji i dalekosežnije ispunjenje, koje se također ispunilo. Kako?

19. Kako nam ova vizija pomaže spoznati duljinu trajanja vremena pogana?

¹⁹ Vrijedi zapaziti da je to bio san babilonskog kralja, svjetskog vladara, koji je bio upotrijebljen da sruši predodžbeno Božje Kraljevstvo na zemlji, čime je uveo neograničenu svjetsku vlast nežidovskih naroda (pogana). Viziju očito nije imao mnogo godina nakon tog značajnog političkog prevrata — nakon što je prestalo postojati predodžbeno kraljevstvo, preko kojeg je Jehova provodio svoju suverenost. Osim toga, u 4. poglavlju knjige Danijela nekoliko se puta naglašava da “Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim, i da ga on daje kome hoće” (Danijel 4:17, 26, 34, 35, ST). Stoga imamo dobre razloge da u viziji tražimo objašnjenje o duljini trajanja ljudskih vladavina nad zemljom.

20. Koje pitanje nastaje i gdje možemo naći odgovor?

²⁰ Koliko će vremena proći od pada predodžbenog Božjeg Kraljevstva s kraljevima iz Davidove loze, do uspostave Božje suverenosti kroz Kraljevstvo, u kojem bi kao kralj vladao netko iz Davidove loze, naime Mesija? 4. poglavlje knjige Danijela sadrži temelj za izračunavanje duljine trajanja vremena pogana ili “određenih vremena naroda”, tijekom kojeg su ti narodi gazili “Jeruzalem” ili Božje Kraljevstvo (Luka 21:24).

21. Što je, prema Danijelu 4:15-17 i Jobu 14:7, bilo za očekivati u vezi sa situacijom nakon svrgavanja Sedecije?

²¹ Gaženje je započelo one godine u kojoj je Nabuhodonozor udaljio kralja Sedeciju s njegova prijestolja u Jeruzalemu. Otada je Jehovina suverenost, zastupljena po kraljevskoj dinastiji Jude, bila u neku ruku “okovana”. U suglasnosti s Nabuhodonozorovim snom, bila je ograničena poput panja stavljenog u okove. Cijelom su zemljom vladale samo životinjama  slične, poganske, što znači nežidovske sile. No, za “stablo” je postojala nada, naime, da će “propupati”. I tada će svi živi razumjeti i priznati da “Svevišnji vlada nad kraljevstvom ljudskim” (Danijel 4:15-17; Job 14:7; usporedi Izaija 11:1, 2; 53:2).

22. Kada i kako će kraljevsko “stablo” ponovno propupati?

²² U tom obnovljenom Kraljevstvu Svevišenji vlada preko svojeg Mesije. No, to se nije dogodilo pri prvoj pojavi Mesije, kao savršenog čovjeka na Zemlji, kada su ga Židovi prezreli i odbacili kao kralja. Panj sa žilama treba biti odriješen okova, a kraljevsko “stablo” propupati tek onda, kada taj “najniži između ljudi” dođe u svojoj krasoti kao nebeski Kralj nad svim narodima. I tada, nakon isteka vremena pogana, kraljevstvo svijeta postaje “Kraljevstvom našega Gospodina i Krista njegova” (Otkrivenje 11:15; Danijel 4:17,25).

23. Zašto vremena pogana sežu do u naše vrijeme?

²³ Ako ih primijenimo na vremena pogana, “sedam vremena” moraju, dakako, trajati mnogo dulje nego sedam doslovnih godina. Sjeti se da je Isus doveo u vezu ‘ispunjenje’ ili svršetak tih vremena pogana sa “svršetkom sustava stvari” (Luka 21:7, 24; Matej 24:3). Dakle, ona sežu do u naše vrijeme. No, kako dugo traju?

24. Kako možemo izračunati duljinu trajanja “sedam vremena”?

²⁴ Razmotrimo li 12. poglavlje Otkrivenja, utvrđujemo da vremensko razdoblje od 1 260 dana, spomenuto u stavcima 6 i 14 odgovara ‘vremenu, vremenima i po vremena’ ili 1 + 2 + ¹/₂, dakle ukupno 3 ¹/₂ vremena. Stoga “jedno vrijeme” odgovara 360 dana ili 12 mjesečevih mjeseci s prosječno 30 dana.  Prema tome, “sedam vremena” obuhvaća 2 520 dana. No, budući da se u biblijskom proricanju računa “dan za godinu”, radi se o vremenskom razdoblju od 2 520 kalendarskih godina (4. Mojsijeva 14:34; Ezehijel 4:6). Tako smo eto došli do duljine trajanja “sedam vremena” — vremena pogana.

25. Kako nam ‘sedamdeset godina’, spomenutih u Jeremiji 25:11, pomaže izračunati početak vremena pogana?

²⁵ Želimo li saznati koje su godine započela vremena pogana, moramo odgovor potražiti u Riječi Božjoj. Kako je već bilo spomenuto, Jehova je dozvolio da Babilonci pobijede njegov narod, da razore Jeruzalem i njegov templ, udalje Sedeciju s ‘prijestolja Jehovinog Kraljevstva’ i da odvedu Židove u babilonsko zarobljeništvo (1. Dnevnika 28:5). Radi događaja koji su se zbili “u sedmom mjesecu”, nekolicina Židova koja je ostala u zemlji, pobjegla je u Egipat, tako da je Judeja ostala potpuno opustošenom (2. Carevima 25:1-26; Jeremija 39:1-10; 41:1–43:7). Jehovin prorok Jeremija prorekao je da će opustošenje trajati 70 godina (Jeremija 25:8-11). Nakon  toga će Jehova ‘kaznit kralja Babilonskog za bezakonje’, a svoj narod ‘vratit na ovo mjesto (u njihovu domovinu)’ (Jeremija 25:12; 29:10, ST).

26. a) Što je doživio Danijel i što je razumio? b) Odakle možemo znati kojeg se mjeseca i koje godine ispunjava Danijelovo proročanstvo o obnovi? c) Koji je datum točan?

²⁶ Danijel je mnogo godina živio u babilonskom zarobljeništvu. U noći, kada je Babilon pao u ruke Medo-Perzije, doživio je ispunjenje kako svog proročanstva u vezi tog grada tako i druga (Danijel 5:17, 25-30; Izaija 45:1, 2). Povjesničari su izračunali da je Babilon pao početkom oktobra 539. g. n. r. vr. Nedugo nakon toga Danijel je na temelju Jeremijinog proročanstva saznao da uskoro ističe 70 godina zarobljeništva i opustošenja Jeruzalema (Danijel 9:2). I bio je u pravu! Prve godine Perzijanca Kira, koja je prema gledištu većine povjesničara, započela u rano proljeće 538. pr. n. r. vr., on izdaje proglas kojim dozvoljava Židovima da se vrate natrag u svoju domovinu, da je opet nasele i da tamo ponovno izgrade Jehovin templ (2. Dnevnika 36:20-23; Ezdra 1:1-5). Iz nadahnutog biblijskog izvještaja proizlazi da su Židovi brzo slijedili Kirov proglas, stoga, “Kad je došao sedmi mjesec — sinovi su Izraelovi bili već u svojim gradovima” (Ezdra 3:1, ST). Prema našem kalendaru bilo je to oktobra 537. g. pr. n. r. vr. Dakle, u to vrijeme završava prorečenih 70 godina opustošenja.

27. a) Kada je i s kojim događajem započelo sedamdesetogodišnje opustošenje? b) Koliko su trajala “sedam vremena” i kada su završila? c) Koje se drugo veliko proročanstvo počelo ispunjavati iste godine? d) Koji zaključak zastupa Kula stražara već preko 100 godina?

²⁷ Taj nam povijesni podatak pomaže izračunati početak “određenih vremena naroda”. Budući da je sedamdesetogodišnje opustošenje Judeje i Jeruzalema završilo 537. g. pr. n. r. vr., moralo je početi 607. godine pr. n. r. vr. Bilo je to godine u kojoj je Sedecija  udaljen sa “prijestolja Jehovinog kraljevstva” u Jeruzalemu. Dakle, te su godine započela vremena pogana. Računamo li od oktobra 607. g. pr. n. r. vr., tada “sedam vremena” (2 520 godina) sežu do početka oktobra 1914. g. n. r. vr. U toj se godini, kako smo već utvrdili, počinje ispunjavati Isusovo veliko proročanstvo o “svršetku sustava stvari”. Pouzdani navodi Riječi Božje čine temelj takvog zaključivanja, a časopis Kula stražara zastupa ga već preko 100 godina.

28, 29. a) Zašto trebamo biti zahvalni da su u Riječi Božjoj zapisane mnoge pojedinosti? b) Zašto imamo nepobitne razloge da oktobru 1914. g. damo, kao svršetku vremena pogana, prednost pred drugim datumima?

²⁸ Doista možemo biti zahvalni Jehovi što je u svojoj inspiriranoj Riječi sačuvao točnu sliku svih potrebnih pojedinosti u vezi Židova, Babilonaca i Medo-Perzijanaca iz 6. stoljeća pr. n. r. vr. U protivnom bi nam bilo teško rekonstruirati točan vremenski slijed tadašnjih događaja, jer su svjetovni izvještaji iz tog vremena zacijelo nepotpuni.

²⁹ Uzimajući za temelj svjetovne izvještaje, neki su izračunali da je Jeruzalem bio razoren 587/586. g. pr. n. r. vr., te da su Židovi dospjeli pod Babilonsku upravu u godini Nabuhodonozorovog stupanja na vlast. Prema njihovim proračunima bilo je to 605. g. pr. n. r. vr. Stoga smatraju da je 605. godina pr. n. r. vr. * vremenska točka kada započinje ispunjenje Jeremije 25:11: “Sva će se zemlja pretvoriti u pustoš; i oni će služiti poganima sedamdeset godina” (Septuaginta). Ako bi to bilo točno, i ako bi se otada počela računati vremena pogana, tada bi proročanskih “sedam vremena” završilo 1916. godine, usred prvog svjetskog rata. No, kako je već bilo rečeno, mi vjerujemo da postoje mnogo nepobitniji razlozi za prihvaćanje navoda inspirirane Riječi Božje,  prema kojima su vremena pogana započela oktobra 607. g. pr. n. r. vr., a završila oktobra 1914. g. n. r. vr.

30. Koji događaji obilježavaju vrijeme od 1914. g. na ovamo kao “posljednje dane”?

³⁰ Doista možemo biti sretni da je Bog pred mnogo vremena dao u svojoj Riječi zapisati proročanstva, u kojima je tako jasno obilježeno vrijeme dolaska Isusa kao Mesije (29. g. n. r. vr.), zatim vrijeme njegove “prisutnosti” u ulozi slavnog nebeskog Kralja (od 1914. g. n. r. vr.). I dok je “svršetak sustava stvari” u toku, sve očitije vidimo događaje, koji su prema Isusovim riječima i bili za očekivati. Svjetski ratovi, glad, bolesti, potresi, bezakonje, nemilosrdnost, mržnja i proganjanje onih koji nastupaju za biblijska načela — sve to zajedno dokazuje da živimo u “posljednjim danima” (2. Timoteju 3:1; Matej 24:3-12; Marko 13:7-13).

31. a) Koji je savjet dao Isus za naše vrijeme i zašto? b) Koje bismo pitanje bili skloni postaviti i kako odgovara Jehova na njega?

³¹ Kako će još dugo potrajati ta strašna situacija? Budući da je Isus Krist već postavljen za vojskovođu i kralja, imamo dobre razloge za vjerovanje da nećemo više trebati dugo čekati da on izvrši kazneni sud nad Božjim neprijateljima. “A o danu tome ili o času nitko ne zna”. Stoga nam špekulacije ništa ne pomažu. Ipak, slijediti trebamo Isusov savjet: “Stražite ... postojano” (Marko 13:32, NS; Matej 24:42). I dok promatramo pogoršavajuče se prilike na Zemlji, doživljavajući kako ljudi u općenitom ravnodušno reagiraju na dobru vijest o Kraljevstvu, mogli bismo naginjati, da u vezi naše službe  propovijedanja, postavimo isto pitanje kao jednom Božji prorok: “Dokle, o Jehova?” Jehova je na to odgovorio:

“Dok gradovi ne opuste, i ne ostanu bez žitelja, dok kuće ne budu bez ikoga živa, i zemlja ne postane pustoš” (Izaija 6:10-12, ST).

Jehova će u određeno vrijeme izvršiti svoj kazneni sud, najprije nad kršćanstvom, a zatim nad svim drugim sastavnim dijelovima Sotoninog svijeta. Neposredno nakon toga, nastupiti će Kristova tisućugodišnja vladavina mira (Otkrivenje 20:1-3, 6).

32. Koje pitanje nastaje u vezi Mateja 24:34?

³² U svojem velikom proročanstvu o “znaku” Isus je zajamčio: “Zaista, kažem vam, ovaj naraštaj neće proći dok se sve to ne zbude” (Matej 24:34, ST). Budući da ne postoji nikakvo određeno vremensko razdoblje za duljinu trajanja jednog naraštaja, nastaje pitanje, što razumijemo pod izrazom “ovaj naraštaj”.

33. a) Tko je pripadao naraštaju Isusova vremena? b) Što možemo reći za naraštaj od 1914 – 1918. g.?

³³ U ono su vrijeme neki od Isusovih učenika, koji su čuli njegove riječi, kao i neki drugi suvremenici, bili još živi, kada je za židovski sistem stvari nastupila zaključna “nevolja”. Oni su bili naraštaj Isusova vremena. Samo u SAD živi danas preko 10 000 000 ljudi, koji su bili dovoljno stari da su mogli promatrati “početak strašnih bolova” u godinama od 1914. do 1918. Neki od tih mogu živjeti još nekoliko godina. No, Isus nam je zajamčio da će on, prije nego prođe “taj naraštaj”, doći da kao  “Sin čovječji” izvrši kazneni sud nad Sotoninim sustavom stvari (Matej 24:8, 21, 37-39). Stoga moramo ostati budnima, očekujući ‘dolazak’ Kraljevstva (Luka 21:31-36).