1. Jesu li Ivanove riječi iz Mateja 3:1-10 odgovarale vremenu?

ISTRAŽIMO sada daljnje pojedinosti o djelovanju “Kneza Pomazanika” pri njegovom prvom dolasku. Ivan Krstitelj je prvi počeo objavljivati bodreću objavu: ‘Pokajte se, jer je blizu Kraljevstvo nebesko’ (Matej 3:2). Budući kralj namjerava se pojaviti! I dok se približava sedamdeseti tjedan, “tjedan” naročite milosti za Židove, doista je bilo krajnje vrijeme da se pokaju za svoje grijehe učinjene protiv pravednog zakona, kojeg im je dao njihov Bog, Jehova. Izraelu je predstojao dan suda i zato je Ivan rekao licemjernim vođama naroda: “Zmijski porodi! Tko vas naputi da bježite od srdžbe što stiže? Rodite, dakle, plodom koji odgovara obraćenju. ... Već je položena sjekira na korijen stablima: svako će stablo koje ne daje dobroga roda biti posječeno i bačeno u oganj” (Matej 3:7, 8, 10, ST).

2. a) Zašto je Isusovo krštenje bilo naročito značajno? b) Čijim je napadima Isus bio izložen “na početku njegova djelovanja”?

² Tada je Isus došao iz Galileje na Jordan i zamolio Ivana da ga krsti. Ivan je znao da je Isus bio bezgrešan, pa je najprije odbio učiniti to. Međutim, Isusovo krštenje imalo je drugačije značenje. Ono je trebalo simbolizirati Isusovo predstavljanje Jehovi, da bi izvršio naročito djelo, za koje ga je otac poslao na Zemlju. Odgovarajuće tome, Isus je bio kršten u vodi.

 “Dok se molio, otvori se nebo, siđe na njega duh sveti u tjelesnom obliku, poput goluba. I dođe glas s neba: ‘Ti si Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao!’ Isusu je na početku njegova djelovanja bilo otprilike trideset godina”.

Kao Mesija i unaprijed imenovani kralj on je odmah postao predmetom napada stare zmije, Đavla i židovskih religioznih vođa, koji su licemjerno tvrdili da služe Bogu (Luka 3:21-23, ST).

3. Je li Isus postupio u kušnji drugačije od Adama i Eve?

³ “Isus, pun duha svetoga, vrati se s Jordana, i odvede ga duh u pustinju četrdeset dana, gdje ga je kušao đavao” (Luka 4:1, 2, ST). Sotona je prepoznao u Isusu ono, od Boga obećano “sjeme” koje treba u određeno vrijeme zdrobiti njega i njegovo zlo “sjeme”. Bi li on mogao osujetiti Jehovin naum i navesti Isusa na neposlušnost? Isus je postio 40 dana, nakon čega je đavo pozvao gladnog Isusa da pretvori u kruh nekoliko kamena neplodne pustinje. Iako je Isus već posjedovao moć činiti čuda, on je citirao Jehovin pravedni zakon, rekavši:

“Pisano je: ‘Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi koja izlazi iz usta Božjih’” (Matej 4:1-4, ST; 5. Mojsijeva 8:3).

Kakve li razlike od Eve i njenog muža Adama, koji su iz neposlušnosti jeli zabranjeni plod, iako su bili okruženi množinom drugih hranjivih plodova!

4. Što možemo naučiti iz Isusovog odbijanja druge kušnje?

⁴ U sljedećoj se kušnji pokazalo da je Isus ponizno priznao potpunu ovisnost o svojem ocu. Sotona ga je pokušao uvjeriti kako je on kao Sin Božji jako slavna osoba i ako bi skočio s vrha templa, Božji anđeli će ga prihvatiti da se ne ozlijedi! Međutim, Isus je odbio taj ludi prijedlog, citirajući ponovno Jehovin zakon, rekavši:

 “Također je pisano: ‘Ne kušaj Gospodara, Boga svojega!’” (Matej 4:5-7, ST; 5. Mojsijeva 6:16).

Iz ovoga mogu svi koji se smatraju Božjim slugama izvući pouku. Nitko si, naime, ne bi trebao uzeti preveliku slobodu u svom duhovnom odnosu s Jehovom. Božji blagoslov ne ovisi o tome što smo u prošlosti učinili za njega ili na kojem smo položaju služili, nego o našem sadašnjem i budućem poniznom služenju i pokazivanju dubokog poštovanja njegovih uredbi i zahtjeva (Filipljanima 2:5-7).

5. a) Na koje je odlučujuće sporno pitanje bila upravljena treća kušnja? b) Kako je Isus i nakon toga upotrijebio Božji zakon? c) Zašto je to odličan primjer za nas danas?

⁵ No, razmotrimo sada i zadnju, odlučujuću kušnju. O, kad bi Sotona mogao oboriti Isusa u tom najodlučnijem spornom pitanju Kraljevstva! Da bi to postigao, “odvede [ga] đavao na goru vrlo visoku te mu pokaza sva kraljevstva ovoga svijeta i njihovu raskoš, pa mu reče: ‘Sve ću ti ovo dati ako padneš ničice te mi se pokloniš’” (ST). Sotona je tvrdio kako bi Isus, učinivši taj jednostavan kompromis, mogao odmah zavladati cijelim čovječanstvom, bez potrebe da još stoljećima čeka na od Boga određeno vrijeme. No, Isus je opet ukazao na Jehovin zakon, rekavši:

“Odlazi sotono! Jer stoji napisano: ‘Jehovu, svoga Boga trebaš obožavati i jedino njemu prinositi svetu službu’” (Matej 4:8-10, NS; 5. Mojsijeva 6:13).

Eto ponovno odličnog primjera za Božje sluge današnjeg vremena! Bez obzira, koliko bi dugačkim izgledao put, oni koji doprinose Jehovi svetu službu, ne bi nikada trebali prestati stavljati Božje Kraljevstvo  na prvo mjesto u svom životu. Neka nikada ne postavljaju svoja vlastita mala “kraljevstva” u materijalističkom društvu Sotoninog svijeta!

6. a) U kojem se smislu približilo Kraljevstvo? b) Kako trebaju kršćani slijediti Isusov primjer, žele li primijeniti 1. Petrovu 2:21?

⁶ Što se dogodilo nakon što je Isus odbio đavolske kušnje? Biblija kaže:

“Isus poče propovijedati: ‘Pokajte se, jer je blizu Kraljevstvo nebesko.’”

U kojem se to smislu približilo Kraljevstvo? U tom, jer je za kralja pomazani Isus Krist bio sada prisutan, ‘učeći i propovijedajući Radosnu vijest o Kraljevstvu’. Iz mjesta u mjesto slijedile su ga velike množice ljudi (Matej 4:17, 23-25). Isus je posve jasno objašnjavao da oni, koji prihvaćaju njegove nauke, ne smiju “pripadati svijetu”, kao što niti on nije “pripadao svijetu”. Trebali su se odijeliti od svijeta, od njegovog nasilja i nemorala. Svi koji danas žele slijediti Isusa Krista, trebaju postupiti jednako tako (Ivan 17:14, 16; ST; 1. Petrova 2:21; vidi također Matej 5:27, 28; 26:52).

7. Zašto je danas važno da na temelju Biblije ispitamo nauke religioznih vođa, prema Isusovim riječima iz Ivana 8:44?

⁷ U vezi krivog obožavanja, Isus je religioznim vođama svoga vremena rekao: “Vi imate đavla za oca i hoćete da vršite želju oca svoga. On bijaše ubojica ljudi od početka i nije stajao čvrsto u istini, jer u njemu nema istine. Kad god govori laž, govori svoje vlastito, jer je lažac i otac laži” (Ivan 8:44, ST). Tada je bilo prijeko potrebno da se običan narod oslobodi krivih predanja, koja su se razvila  u židovskoj religiji, da bi kasnije bila uzeta u Talmud. Danas je također važno da svi koji su poput Židova, cijelog života živjeli po religiji svojih predaka, istraže, nisu li njihovi religiozni vođe ‘ukinuli’ Riječ Božju, da bi mogli učiti ljudska predanja (Marko 7:9-13).

8, 9. a) Zašto je Isus rekao da njegovo Kraljevstvo “ne pripada ovomu svijetu”? b) Zašto su pravi kršćani bili progonjeni? c) Zašto moraju biti hrabri?

⁸ Na saslušanju, gdje se radilo o Isusovu životu i smrti, on je objasnio u vezi kraljevstava svojeg vremena:

“Moje kraljevstvo ne pripada ovomu svijetu. Kad bi moje kraljevstvo pripadalo ovomu svijetu, moji bi se dvorani borili da ne budem predan Židovima. Ali moje kraljevstvo nije odavde”.

Isusovo je Kraljevstvo bilo nebesko. Svoju moć trebao je primiti od najvišeg suverena, Jehove Boga, a ne od Sotone. Stoga je Sotona upotrijebio svoje zemaljsko “sjeme”, da bi mogao progoniti Isusa i njegove sljedbenike (Ivan 18:36, ST).

⁹ U vezi toga Isus je svojim vjernim učenicima rekao: “Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije vas! Kad biste pripadali svijetu, svijet bi ljubio svoje. Budući da ne pripadate svijetu — ja vas izabrah od svijeta — zato vas svijet mrzi” (Ivan 15:17-19, ST). Obožavatelji Jehove su do današnjeg dana ostali predmetom žestoke mržnje i progonstva, jer se drže daleko od podmitljive politike i nadaleko raširenog nasilja. No, svima, koji konačno pobijede svijet, pripremljena je bogata nagrada. Isus je zajamčio svojim učenicima: “U svijetu ćete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet” (Ivan 16:33, ST)

10, 11. a) Što pokazuje da svjetski “kraljevi” nisu vladali po Božjoj milosti? b) Kako je protivno njima, Isus dokazao da je sposoban za kralja?

¹⁰ Koje osobine očekuješ od nekog svjetskog vladara? Većina vladara u povijesti bili su “jaki muževi”, arogantni, oholi. Obično im je osobni napredak bio važniji od potreba svoga naroda. Neki su se hvalili kako su osnovali velika carstva, no, s vremenom sva su se njihova moćna carstva srušila, što potvrđuje istinitost riječi kralja Salamuna: “Ako Jahve kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji” (Psalam 127:1, ST). Ti su “kraljevi” zaista dokazali da nisu bili vladari po Božjoj milosti. Njihov suverenitet nije potjecao od Jehove Boga.

¹¹ Ipak, za Isusa Krista, od Boga pomazanog Kralja, proročanstvo govori da jaši protiv svojih neprijatelja “za istinu, za vjernost i pravdu”. Zatim čitamo o njemu: “Ti ljubiš pravednost, a mrziš bezakonje, stoga Jahve, Bog tvoj, tebe pomaza uljem radosti kao nikog od tvojih drugova (kraljeva iz Davidove obitelji, koji su vladali prije njega)” (Psalam 45:4, 7, ST). Budući da nebeski Kralj mrzi sve što sramoti Jehovino sveto ime i što povređuje Božja pravedna načela, on će u određeno vrijeme očistiti Zemlju od svega zla, da bi je pripremio za svoju pravednu vladavinu. Je li se Isus dokazao sposobnim za takvog vladara? Posve sigurno!

12. Kakav primjer je dao Isus u vezi svete službe?

¹² Kao savršen čovjek, Isus je pokazao primjernu ljubav prema Bogu i bližnjima, a kao pripadnik Božjeg izraelskog naroda, koji je bio predan Jehovi, dao je odličan primjer, poslušavši obje najveće zapovijedi: Rekao je: “Prva glasi: ‘Čuj, Izraele: Jehova Bog naš jest jedini Bog. Ljubi Jehovu Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom, svom pameti  svojom i svom snagom svojom!’ Druga je ova: ‘Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!’” (Marko 12:29-31; 5. Mojsijeva 6:4, 5). Isus se u potpunosti potrošio u svojoj službi za Jehovu i poučavanju svojih bližnjih — Židova. Kada su ga pokušali zadržati da bi više saznali o njemu, on im je rekao:

“I drugim gradovima moram donijeti Radosnu vijest o Kraljevstvu Božjem, jer sam za to poslan” (Luka 4:43, ST).

Isus je neprestano djelovao u svetoj službi, davši time svim pravim kršćanima primjer kojeg trebaju slijediti. (Usporedi Ivan 5:17.)

13, 14. a) Kakav je odnos imao Isus prema ljudima? b) Zašto je počeo propovijedati, te zašto je poslao i druge? c) Kakvi izgledi očekuju ljude pod vladavinom Kraljevstva?

¹³ Isus je također bio pun ljubavi i suosjećanja. Svim srcem je težio da vidi svoj narod oslobođen teških tereta, koje su mu natovarili religiozni vođe. Zato im je pričao o Božjem Kraljevstvu, a svojim je učenicima zapovjedio:

“Na svom putu navješćujte: Blizu je Kraljevstvo nebesko!” (Matej 9:35–10:7, ST).

¹⁴ Taj unaprijed imenovani Kralj pozivao je ljude riječima: “Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i učite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj svojim dušama, jer jaram je moj sladak, a moje breme lako” (Matej 11:28-30, ST). Kao od Boga postavljeni nebeski kralj nad cijelim čovječanstvom, Isus će pokazivati jednako suosjećanje, te će se kao i u vrijeme svog zemaljskog života, pobrinuti, da s njim organizirani u Kraljevstvu, pomognu ljudima naći potrebno olakšanje. Svi  koji će živjeti na Zemlji pod Isusovom vladavinom, zaista će naći osvježenje svojim dušama.

15. Kako je Isus u potpunosti odgovorio na Sotonin izazov?

¹⁵ Taj je budući Kralj čovječanstva prije svega pokazao besprijekornu čistoću i poslušnost svom nebeskom ocu, sve do nasilne smrti na mučeničkom stupu. Dok se približavao čas pogubljenja, on je molio Jehovu: “Oče, proslavi ime svoje!” Jehova mu je s neba odgovorio: “Već sam ga proslavio i opet ću ga proslaviti!” Proslavivši ime svog oca, Isus je u potpunosti odgovorio na Sotonin izazov. Dokazao je da savršeni čovjek može ostati vjeran Bogu u svakoj kušnji, koju bi mogao prouzročiti protivnik. Stoga je Isus mogao reći: “Sad je sud ovome svijetu! Sad će knez ovoga svijeta (Sotona) biti bačen van!”, što znači potpuno ozloglašen, dokazan kao lažac. Religiozni vođe Židova, kao ono “sjeme” zmije, zadali su bolan “ugriz u petu” “sjemenu” ženi slične Božje organizacije, no, Jehova je uskrsnuo svog primjernog Sina u nebeski život (1. Mojsijeva 3:15; Ivan 12:27-31, ST).

16, 17. a) Zašto možemo imati čvrsto povjerenje u budućeg kralja Zemlje? b) Kako pokazuje Biblija da je nada u rajsku zemlju realna? c) Treba li te tvoj dosadašnji način života spriječiti da težiš za tom nadom?

¹⁶ Isusova ljubav za pravdu, mržnja prema bezakonju, njegova velika sklonost prema čovječanstvu, a iznad svega nepokolebljiva poslušnost u vršenju volje njegovog oca, na slavu Jehovinog imena — sve to dokazuje da taj vjerni Sin ima divne sposobnosti kao budući Kralj Zemlje. Ne bi li i ti rado vječno živio kao sretni podanik takvog kralja?

¹⁷ Posve svejedno koliko si dobrim ili lošim načinom života dosada živio, i za tebe može nada u  vječni život na rajskoj Zemlji postati stvarnost. Čak je i pokajnički zločinac, koji je bio pogubljen zajedno s Isusom, dobio nadu u uskrsnuće! Jer, kad je rekao Isusu: “Sjeti me se kada dođeš u svoje Kraljevstvo”, on je odgovorio: “Zaista ti kažem danas: Bit ćeš sa mnom u raju” (Luka 23:42, 43, NS). Raj će uskoro postati stvarnošću. Upravljaš li i ti u molitvi misli na ‘dolazak’ Kraljevstva i na njegove blagoslove?