1-5. Zašto je razumno prihvatiti da je Bog dao ljudima knjigu za vodstvo?

ŠTO ti sprečava put do sreće? Problemi? Možda su sasvim osobne prirode i odnose se na zdravstvene, financijske, spolne ili obiteljske poteškoće. Možda se radi o strahu od zločina, o pomanjkanju osnovnih potreba za život, o nezadovoljstvu na radnom mjestu, predrasudama i opasnosti rata. Da, skoro svi imamo briga, koje ometaju našu sreću.

² Usprkos nastojanjima najobrazovanijih i najiskusnijih ljudi, problemi i dalje postoje i čak se pogoršavaju. Doista su se pokazale istinitima sljedeće riječi, izgovorene u staro vrijeme: “Put čovjeka nije u njegovoj vlasti, čovjek koji hodi ne može upravljati korake svoje”. * Želimo li biti zauvijek sretnima, nije li nam očito potrebno vodstvo nekoga, tko je mudriji od čovjeka? Ali, gdje možemo naći takvo vodstvo?

³ Mnogi su mišljenja da je svemir, u neku ruku, “knjiga stvaranja”, koja svjedoči o Stvoritelju. To je u staro vrijeme potvrdio hebrejski kralj, riječima: “Nebesa slavu Božju kazuju”. On je, također, objasnio da se je Stvoritelj razotkrio u napisanoj riječi, u knjizi, koja “daje mudrost nevještome” i donosi mu radost. *

⁴ Budući da čovjek može međusobno razgovarati — on može čak iz svemira slati vijesti na Zemlju — nije li tada samo po sebi razumljivo da to može  učiniti i Stvoritelj čovjeka? A budući da na Zemlji postoji toliko dokaza da se on zanima za čovječanstvo, trebamo očekivati da nam želi pomoći. Slično se događa u svakoj dobroj obitelji: roditelji posreduju svojoj djeci znanje i daju im dobra uputstva. No, kako to može učiniti Stvoritelj čovjeka?

⁵ Pisanje je još od starih vremena nepromjenjivi i najtrajniji oblik posredovanja točnih obavještenja. U pisani izvještaj se naime potkrade manje grešaka, nego u usmenu predaju. Knjigu se, osim toga, može tiskati i umnožiti te prevesti na druge jezike, da bi svi ljudi mogli čitati njenu vijest na svom jeziku. Nije li razumno prihvatiti da nam se Stvoritelj na takav način razotkrio?

6-9. Zašto bismo trebali dobro razmisliti o Bibliji?

⁶ Više od bilo koje druge religiozne knjige, Bibliju se smatra Stvoriteljevim saopćenjem i iz tog je razloga tako jako raširena. To je vrlo značajno. Ako je Stvoritelj čovjeka doista sastavio knjigu, koja sadrži njegovu vijest za čovječanstvo, tada trebamo očekivati da ona bude pristupačna svim ljudima — a Biblija to i jest. Devedeset sedam posto svjetskog stanovništva može je čitati na svom jeziku.  Niti jedna druga religiozna knjiga nije tiskana i data ljudima u toliko stotina milijuna primjeraka.

⁷ Biblija je, doista, religiozna knjiga koja pripada cijelom čovječanstvu. Zašto? S njezinim se pisanjem započelo u blizini kolijevke civilizacije. Ona je jedina sveta knjiga koja slijedi povijest cijelog čovječanstva, od njegova početka. Također izvještava o Božjoj namjeri da “svim narodima Zemlje” dade priliku radovati se vječnim blagoslovima (1. Mojsijeva 22:18).

⁸ Encyclopedia Britannica označava Bibliju “najutjecajnijom zbirkom knjiga svih vremena”. Ona je na razvoj povijesti izvršila veći utjecaj od svih drugih svetih spisa. Stoga se s pravom može reći, da tko nije pročitao Bibliju, ne može se smatrati obrazovanim.

⁹ Ipak, neki izbjegavaju Bibliju. Zašto? Razlog leži često u ponašanju ljudi ili naroda, koji se navodno drže Biblije. U nekim zemljama smatraju da je Biblija knjiga, koja vodi do rata, knjiga osvajača ili “knjiga bijelog čovjeka”. Ali, u tome se jako  varaju. Biblija je bila pisana na Bliskom Istoku i ona ne odobrava kolonijalne ratove i pohlepna iskorištavanja, koja su uslijedila u ime kršćanstva. Naprotiv, ako čitaš Bibliju, utvrdit ćeš da ona strogo osuđuje sebične ratove, nemoral i iskorištavanje drugih. Krivi su sebični ljudi, a ne Biblija (Jakov 4:1-3; 5:1-6). Nemoj stoga dopustiti da te loše upravljanje sebičnih ljudi, koji žive protivno biblijskom savjetu, zadrži da izvučeš korist iz njezina blaga.

10-13. Kakve informacije sadrži Biblija?

¹⁰ Mnogi su iznenađeni kad prvi puta čitaju Bibliju. Oni utvrđuju, da to nije knjiga samo religioznih propisa ili molitvenik, a još manje zbirka dvosmislenih izreka ili mudrosti, koje prosječnom čovjeku ne znače mnogo. Ona izvještava o ljudima koji su stvarno živjeli i koji su imali brige i probleme poput nas. Budući da izvještava o tome, kako je Bog u prošlosti postupao s ljudima, ona nam istodobno pomaže spoznati što je Božja volja za nas danas. Pročitaj 1. knjigu Mojsijevu, uvodnu knjigu Biblije. Iz njenog zanimljivog izvještaja možeš mnogo naučiti o tome, što Bog namjerava sa čovječanstvom. Saznat ćeš što može nekoga unesrećiti i kako moramo postupati da bismo bili uspješni i dopali se Bogu.

¹¹ Neke od 66 knjiga Biblije obrađuju povijest i religiozno djelovanje starog naroda Izraela. (2. Mojsijeva, Jozua i 1. Samuelova, samo su neke knjige uz koje ćeš sigurno uživati.) Ovi su povijesni izvještaji zapisani u našu korist (1. Korinćanima 10:11). Iako Bog danas ne vodi više neku određenu naciju i ne očekuje da svi drže zakone koje je dao samo Izraelskom narodu, ipak možemo mnogo naučiti iz tih biblijskih knjiga. I kako ćemo kasnije utvrditi, za  naš život je značajno ono što je Bog učinio za Izraelce (kao i prinošenje životinjskih žrtava).

¹² Da bi imao zaokruženu sliku o Bibliji, pročitaj najmanje jedan izvještaj o Isusovu životu, na primjer, kratko evanđelje po Marku. Pročitaj zatim uzbudljiv izvještaj o nastanku kršćanstva, zabilježen u Djelima apostolskim. Nakon toga možeš pročitati Jakovljevu poslanicu, da bi vidio kakav praktičan savjet za kršćane, sadrži Biblija. Ako si pribaviš temeljni pregled različitih dijelova Biblije, to će ti pomoći razumjeti, zašto je stoljećima uživala tako visoko poštovanje.

¹³ Ako bi te zbunilo nešto što ćeš pročitati u Bibliji, nemoj odmah prestati. Budi strpljiv. Ona sadrži mnoge duboke istine, što i očekujemo od knjige koju je Stvoritelj dao ljudima za studij tijekom stoljeća (2. Petrova 3:15, 16). Tokom vremena naći ćeš odgovor na mnoga pitanja, jer su biblijski izvještaji međusobno povezani. Na pitanja, koja bi se mogla pojaviti u nekom odlomku, odgovorit će drugi dijelovi Biblije. Što ćeš je više čitati, to će ti biti korisnija i naći ćeš zadovoljstvo u tome. Uskoro ćeš utvrditi, da se Biblija jako razlikuje od nauka i običaja većine crkava. To će ti pobuditi želju da pročitaš cijelu Bibliju, a i kasnije ćeš je uvijek iznova uzimati u ruke.

14-19. Koje činjenice pokazuju je li Biblija samo ljudski proizvod?

¹⁴ Vjerojatno poznaješ ljude koji cijene Bibliju s literarnog gledišta ili kao staru mudrost, ali je smatraju ljudskim proizvodom, a ne Riječju Božjom. Što pokazuju činjenice?

¹⁵ Čitajući Bibliju utvrdit ćeš da su je pisali različiti ljudi. Prvi je bio Mojsije, koji je započeo s pisanjem  1513. godine pr. n. r. vr., a posljednji pisac Biblije bio je Isusov apostol Ivan, koji je pisao na kraju prvog stoljeća n. r. vr. Otprilike 40 ljudi pisalo je različite biblijske knjige. Kakvi su to bili ljudi? Bili su jednostavni ljudi, spremni priznati vlastite greške, kao i greške svog naroda. Njihovo poštenje zaslužuje pažnju, jer su često govorili da su zapisali ono što im je Bog naredio da napišu. Tako možeš, na primjer, pročitati 2. Samuelovu 23:1, 2, Jeremiju 1:1, 2 i Ezehijela 13:1, 2. Ne treba li nas to navesti da ozbiljno razmislimo o biblijskoj tvrdnji da je “svako Pismo od Boga nadahnuto i korisno”? (2. Timoteju 3:16, ST; 2. Petrova 1:20, 21).

¹⁶ Ono što su zapisali pisci Biblije, mnogostruko se razlikuje od većine izvještaja starog vremena. Svakom je poznavaocu stare povijesti poznato da izvještaji iz Egipta, Perzije, Babilona i drugih naroda, sadrže mnogobrojne mitove i očigledna pretjerivanja s obzirom na njihove vladare i njihova djela. Protivno tome, Biblija se odlikuje istinitošću i točnošću. Puna je imena i pojedinosti koje se mogu povijesno potvrditi i čak datirati. Za primjer uzmimo 5. poglavlje knjige Danijela, koje spominje babilonskog vladara Baltazara. Kritičari su dugo vremena tvrdili da Baltazar nije nikada živio, već da ga je Danijel izmislio. Ali, tek prije nekoliko godina su iskopane i prevedene glinene ploče, čiji je tekst u svim pojedinostima suglasan s izvještajem Danijelove knjige. Iz tog je razloga, piše profesor R. P. Dougherty (Yale-Univerzitet, SAD), Biblija vjerodostojnija od drugih tekstova, i on dokazuje da je Danijel napisao knjigu u vrijeme, koje navodi Biblija (Nabonid i Baltazar).

¹⁷ Budeš li jednom putovao u Jeruzalem, mogao bi hodati po starom vodovodnom tunelu, koji je probijen kroz živu stijenu. Taj prilično dug tunel bio je otkriven i očišćen tek u prošlom stoljeću. Zašto je on  zanimljiv? Jer potvrđuje ono, što je prije više od 2 000 godina zapisano u Bibliji, a u vezi nastojanja kralja Ezehije da uvede vodu u grad Jeruzalem (2. Carevima 20:20; 2. Dnevnika 32:30).

¹⁸ To su bila samo dva, od mnogih primjera koji pokazuju da je Biblija u povijesnom i geografskom pogledu, dostojna povjerenja. Ipak, nije sve u povijesnoj točnosti, točne su i mnoge povijesne knjige novijeg vremena. Biblija sadrži nešto što se ne bi moglo objasniti, kad bi ona bila samo ljudskog porijekla. Stoga su mnogi brižljivi istraživači Biblije došli do uvjerenja, da je ona nadahnuta od Najvišeg bića.

¹⁹ Iako Biblija nije pisana kao znanstveni udžbenik, ipak je u naučnim stvarima točna te odrazuje znanje, koje nije bilo dostupno ljudima, koji su živjeli u vrijeme njezina pisanja. Dr. Arno Penzias (nosilac Nobelove nagrade 1978.) rekao je o porijeklu svemira:

“Tvrdim, da najbolji podaci koji nam stoje na raspolaganju, točno odgovaraju onome, što bih ja predskazao, da sam se mogao osloniti samo na pet knjiga Mojsijevih, na Psalme i na Bibliju uopće.”

 Osim toga, u 1. knjizi Mojsijevoj opisano je pojavljivanje različitih životnih oblika, istim redoslijedom kako to danas općenito priznaju znanstvenici (1. Mojsijeva 1:1-27). I dok su neki narodi vjerovali da Zemlju nose slonovi ili neki div, Biblija ispravno izvještava, da Zemlja visi ni o čem i da je okrugla (Job 26:7; Izaija 40:22). Odakle su pisci Biblije znali stvari, koje su znanstvenici “otkrili” tek u novije vrijeme? To su znanje morali dobiti od nekog višeg bića.

20-22. Što je značajno u biblijskim izjavama o budućim događajima?

²⁰ Postoji nešto još značajnije što ukazuje na pravog autora Biblije. To su proročanstva. Ljudi mogu nagađati neke stvari s obzirom na buduće događaje, ali nemoguće im je točno proreći budućnost (Jakov 4:13, 14). Međutim, Biblija to može. Davno prije nego je Babilon postao svjetska sila i razorio Jeruzalem, dozvolio je Bog proroku Izaiji da proreče kako će i sam Babilon biti pobijeđen. Preko dva stoljeća unaprijed imenovao je Bog Kira kao babilonskog osvajača, prorekavši unaprijed kako će grad biti zauzet. Osim toga, Izaija je točno zapisao sve pojedinosti s obzirom na konačno opustošenje Babilona, iako se ta nesreća trebala dogoditi tek nakon tisuću godina. (Izaija 13:17-22; 44:24–45:3). Sve se to ispunilo. Ispunila su se također biblijska proročanstva o Tiru i Ninivi (Ezehijel 26:1-5; Sofonija 2:13-15). Na Bliskom Istoku možeš vidjeti njihove ruševine i tako se sam uvjeriti u ispunjenje proročanstava.

²¹ Danijelova biblijska knjiga daleko je unaprijed točno prorekla i druge međunarodne događaje. Babilon je trebao biti osvojen po Medo-Perziji, a Medo-Perzija pasti od Grčke. Nakon smrti istaknutog grčkog vođe (Aleksandra Velikog) carstvom će upravljati četvorica njegovih bivših potčinjenih (Danijel  8:3-8, 20-22). Biblija je dakle unaprijed pisala o događajima koji su bili u dalekoj budućnosti i sve se točno ispunilo kako je bilo prorečeno. Odakle je Danijel sve to znao? Jedini zadovoljavajući odgovor daje sama Biblija: “Cijelo je pismo od Boga nadahnuto”. To se tiče i nas jer, kako ćemo utvrditi u jednom daljnjem poglavlju, Biblija sadrži proročanstva i za današnje vrijeme. Osim toga, živo opisuje događaje, koji predstoje u budućnosti. *

²² Ali, Biblija ne govori samo o budućnosti, već nam pomaže i u uspješnom rješavanju sadašnjih problema. Ona nam objašnjava zašto ima toliko zla i pomaže nam razumjeti što je smisao života. Također sadrži savjet Stvoritelja kako da riješimo osobne probleme, te kako možemo biti sretni sada i u budućnosti. U daljnjim poglavljima obradit ćemo neke životne probleme i vidjeti kakav nam realan savjet u vezi toga daje Biblija. No, prije moramo još bolje upoznati onoga, od koga potječu ti savjeti.