1-3. Zašto trebamo biti zainteresirani za “svršetak svijeta”?

“JESTE li spremni na svršetak svijeta?” — pitao je jednom torontski časopis Star. Ovo nas pitanje podsjeća na izvještaje poput sljedećeg:

“Sydney, Australija: Daleko u australskoj džungli priprema se grupa od 100 stanovnika grada, koji su napustili svoje stanove i raskoš suvremenog života, na predstojeći ‘svršetak svijeta’, koji će, po njihovom mišljenju, uskoro nastupiti.”

² Mnogi se danas boje da bi “svršetak” mogao biti prouzročen atomskim ratom, zagađivanjem okoliša ili nekim drugim realnim činiocima. To pokazuje sljedeći primjer:

“Znanstvenik i pisac Isaac Asimov nabrojio je oko 20 mogućnosti kako bi mogao biti izbrisan život sa Zemlje, počevši od umiranja Sunca, do gladi” (Toronto Star).

 ³ Imamo još jedan ozbiljniji razlog da budemo zabrinuti, koji se temelji na pouzdanoj Riječi Božjoj. Mnogi su čitali u Bibliji o “svršetku svijeta” (Matej 13:39, 40; 24:3). Budući da znamo da se ispunjavaju sva Božja obećanja, trebamo biti zainteresirani za ono što Biblija govori u vezi toga, te kako to može utjecati na naš sadašnji i budući život.

4. Svršetak čega će biti, prema Bibliji?

⁴ Sveto pismo nam jamči da će Bog odstraniti one koji su odgovorni za zlo i patnje (Psalam 37:28; 145:20). Isus Krist i apostol Petar su usporedili dolazeći kazneni sud sa selektivnim (odabranim) uništenjem ljudi, koje je prouzročio Bog u vrijeme Noe. Sama Zemlja tada nije bila uništena, ali su zli izgubili živote u općem potopu. Bog je sačuvao Nou i njegovu obitelj; od njih je proizašlo pravedno društvo na očišćenoj Zemlji. Osvrnuvši se na to, Petar je pod nadahnućem prorekao predstojeći “dan suda i uništenje bezbožnih ljudi”. Nakon toga usljeđuje “novo nebo i nova zemlja”, gdje će “živjeti pravda” (2. Petrova 3:5-7, 13; Propovjednik 1:4; Izaija 45:18).

5, 6. Zašto možemo biti uvjereni da će “kraj” doći?

⁵ Naravno, željeli bismo znati kada će uslijediti taj pustošeći svršetak sadašnjeg sustava stvari. Isus je rekao da samo otac zna ‘dan i sat’ (Matej 24:36). No, znači li to da smo ostavljeni potpuno u tami? Ne, jer je Bog u svojoj Riječi objasnio stvari koje omogućuju njegovim obožavateljima znati kada će svršetak biti blizu. (Usporedi Amosa 3:7.)

⁶ Biblija nas jača u uvjerenju da Bog može proreći razvoj budućih događaja. Tako je, na primjer, u Danijelu 9:24-27, dao zapisati proročanstvo iz kojega proizlazi, kada će se pojaviti Mesija ili Krist.  Liječnik Luka, koji je živio u prvom stoljeću izvještava, da su Židovi koji su znali za Danijelovo proročanstvo očekivali Mesiju 29. godine n. r. vr. (Luka 3:1, 2, 15). Židovski učenjak Abba Hillel Silver, piše suglasno tome: “Mesija je bio očekivan u drugoj četvrtini prvog stoljeća našeg računanja vremena.” Isus je bio kršten 29. godine n. r. vr., postavši tako Kristom — točno one godine na koju je ukazivalo Danijelovo proročanstvo.

7-10. Što je Isus prorekao o židovskom sistemu? Kako se to ispunilo?

⁷ U istom proročanstvu iz knjige Danijela, saznajemo da će nakon smrti Mesije biti “razoren grad i svetinja”. Da, Bog je prorekao da mora biti razoren Jeruzalem i njegov sveti templ, što će značiti kraj postojećeg židovskog sistema (Danijel 9:26).

⁸ Isus je malo prije svoje smrti, godine 33. n. r. vr. govorio više o tome. Rekao je da će Bog napustiti Jeruzalem i njegov templ. Također je rekao da će on otići, a zatim se ponovo vratiti (Matej 23:37–24:2). No, njegovi učenici su pitali:

“Kaži nam kad će to biti i koji je znak tvoga dolaska i svršetka svijeta (sustava stvari, NS)?” (Matej 24:3, ST).

⁹ Odgovor na to pitanje bio je od životnog značaja za kršćane prvog stoljeća. Njegovo je značenje jednako važno i za nas jer, kako ćemo saznati, Isusov odgovor je uključivao više nego što su apostoli pitali ili što su mogli razumjeti (Ivan 16:4, 12, 13).

¹⁰ Isus se osvrnuo na Danijelovo proročanstvo (Matej 24:15). U tom proročanstvu nije bila točno utvrđena godina razorenja Jeruzalema, a niti ju je Isus spomenuo. Ali, on je opisao događaje, koji će sačinjavati “znak” da se židovski sistem nalazi u svojim posljednjim danima. Možeš si pročitati njegove riječi u Mateju 24:4-21 i Luki 21:10-24. On  je prorekao pojavu lažnih Mesija (Krista), ratove, glad, potrese, zaraze, progonstvo kršćana i dalekosežno djelo propovijedanja. Prema povijesnom izvještaju sve su se te stvari odigrale za života generacije, koja je još živjela u vrijeme razorenja Jeruzalema po Rimljanima, godine 70. n. r. vr.

LAŽNI KRISTI: Josip, povjesničar prvog stoljeća, spominje tri samozvane Mesije.

RATOVI: Bili su to partski ratovi u jugozapadnoj Aziji, pobune u Galiji i Španjolskoj, ustanci Židova u različitim dijelovima carstva te sirijski i samarijanski ustanci protiv Židova.

GLAD: Gladi je bilo u Rimu, Grčkoj i Judeji; jedna od njih se spominje u Djelima apostolskim 11:28.

POTRESI: Događali su se na Kreti, Chiosu, Samosu, zatim u Smirni, Hierapolisu, Koloseji, Miletu, Rimu i Judeji.

KRŠĆANI SU BILI PROGANJANI, no oni su SVUDA PROPOVIJEDALI: Vidi izvještaj iz Djela apostolskih 8:1, 14; 9:1, 2; 24:5; 28:22.

11, 12. Koliko je tada bilo važno razumjeti “znak”?

¹¹ Budući da su kršćani imali povjerenja u Isusovo proročanstvo, mogli su se na vrijeme spasiti. Isus ih je opomenuo: “A kad vidite Jeruzalem opkoljen vojskom, onda bježite” (Luka 21:20-24). Točno prema proročanstvu, Rimljani su pod generalom Gallusom opkolili Jeruzalem, oktobra 66. g. n. r. vr. Kako su kršćani mogli pobjeći? Vojska se neočekivano povukla. Kršćani su poslušali Isusovu opomenu i pobjegli su iz grada. Rimljani su se predvođeni generalom Titom, vratili natrag 70. godine n. r. vr. Razorili su grad i ubili preko milijun Židova. Budeš li ikada posjetio Rim, moći ćeš razgledati Titov slavoluk, koji je postavljen za sjećanje na taj događaj.

 ¹² Događaji koji su se odigrali posljednjih dana židovskog sistema, dokazuju neograničenu pouzdanost “znaka”, kojeg je Isus prorekao. To je za nas vrlo važno, jer Isusovo proročanstvo o “svršetku sustava stvari”, ima danas još veće značenje.

13-16. Zašto trebamo očekivati daljnje ispunjenje “znaka”, i kako se ono mora razlikovati od prvog ispunjenja?

¹³ Ono što je Isus prorekao o lažnim kristima, ratovima, gladi, o potresima i progonstvu kršćana, ispunilo se prije 70. godine n. r. vr. Međutim, on je prorekao i druge stvari, koje su se očito trebale ispuniti u kasnije vrijeme. On je, na primjer, rekao da će “sva plemena na Zemlji” biti prisiljena priznati  njegovo prisustvo u nebeskoj krasoti (Matej 24:30). Također je prorekao dijeljenje ljudi, kao što se dijele “ovce od jaraca”, te da će s ovcama uspoređeni ljudi dobiti život vječni (Matej 25:32, 46). Ta se proročanstva nisu ispunila prije 70. g. n. r. vr., niti tokom te godine.

¹⁴ Više od 25 godina nakon pada Jeruzalema, naveo je Bog apostola Ivana da zapiše u Otkrivenju, buduće događaje. Ivan je, kako možemo čitati u šestom poglavlju, prorekao “jahače”, koji će donositi zemlji pustošeće stvari. Kada pročitaš Otkrivenje 6:3-8, utvrdit ćeš da je Ivan prorekao 1) ratove, 2) “pomanjkanje živežnih namirnica” i 3) “smrtonosne muke”. Radi se o istim događajima koje je prorekao Isus u svom “znaku”. Tako imamo još jedan dopunski dokaz, da je Isusovo proročanstvo trebalo imati drugo ili veće ispunjenje. U vezi toga rekao je profesor A. T. Robertson:

“Dovoljno razloga postoji pretpostaviti da je Isus upotrijebio razorenje templa i Jeruzalema, što se dogodilo onoj generaciji, godine 70. n. r. vr., također kao simbol svog drugog dolaska i svršetka svijeta ili svršetka vijeka” (World Pictures in the New Testament, 1. svezak, 188. strana).

¹⁵ “Ali”, mogao bi netko reći, “nije li uvijek bilo ratova, gladi i zaraznih bolesti? Dakle, po čemu možemo prepoznati drugo ispunjenje ‘znaka’”?

¹⁶ Očito se mora raditi o nečem osobitom, o nečem što je sasvim drukčije od lokalnog rata, pojedinačne zaraze ili jednog jedinog potresa. Zapazi da će, prema Otkrivenju 6:4, rat oduzeti mir ne samo jednoj državi ili nekom određenom području, nego “Zemlji”. Isus je, osim toga, pokazao da će se raditi o kombiniranom znaku. Zajedno s ratovima pojavit će se neobična glad, potresi, zarazne bolesti, da spomenemo samo neke od tih stvari. Sve će to pogoditi jednu generaciju (Matej 24:32-34). Shvativši  to i promatrajući povijest čovječanstva, jasno razumijemo da je u današnje vrijeme prepoznatljiv “znak svršetka sustava stvari”.

17-19. Kakvi su ratovi, prema proročanstvu, trebali biti vođeni u naše vrijeme

¹⁷ Iz Otkrivenja 6:4 proizlazi, da će biti svjetskih ratova. Je li bilo takvih ratova? Da, prvi od njih bio je rat, koji je trajao od 1914. do 1918. Novinar Sydney Harris je pisao, da su “zemlje koje su bile umiješane u prvi svjetski rat, obuhvaćale preko 90 posto svjetskog stanovništva”. Prema podacima iz Encyclopedie Americane, bilo je u prvom svjetskom ratu ubijeno preko 8 000 000 vojnika, a preko 12 000 000 civila izgubilo je živote u masakrima, te uslijed neishranjenosti ili iscrpljenosti.

¹⁸ Neki to pokušavaju osporiti, tvrdeći da prije jednostavno nije bilo prijevoznih sredstava i tehnologije za svjetski rat. Ali, baš to naglašava jedinstvenost prvog svjetskog rata.

“Od 1914. godine postajalo je sve jasnije, da izbijanje prvog svjetskog rata znači kraj određenog razdoblja” (The Norton History of Modern Europe).

“Prvi svjetski rat — za preživjele jednostavno Veliki rat — ostaje prekretnica u mislima ljudi novovremene povijesti ... Ima nešto istine u osjećaju većine ljudi, da je s prvim svjetskim ratom započelo novo vrijeme. Bilo je to vrijeme kad smo izgubili svoju nevinost” (Montreal Gazette).

“1918. godina nije uvela milenij; bila je preteča za pola stoljeća razdora, nemira, ratova, revolucija, pustošenja i razaranja u besprimjernom i nezamislivom omjeru” (Profesor H. S. Commager).

 ¹⁹ Da, zaista je započelo vrijeme ratova u nezamislivom omjeru, točno kako je prorekla Biblija. Nedugo nakon toga izbio je i drugi svjetski rat, zahtijevajući između “35 000 000 i 60 000 000” ljudskih života.

“Drugi svjetski rat prouzročio je gotovo u cijelom svijetu smrt i pustošenje u dotada nepoznatom omjeru. ... Bilo bi besmisleno pokušati u novcu izraziti vrijednost razorenih posjeda i stvari potrebnih za život: rezultat bi bio astronomska brojka.” (Encyclopedia Americana)

Neovisno o mnogim ratovima vođenim od 1945. godine, sada stojimo pred opasnošću atomskog rata.

20. Kako se ispunilo proročanstvo o kugi?

 ²⁰ Besprimjerne bolesti su daljnji dokaz da je izbijanjem prvog svjetskog rata započelo veće ispunjenje “znaka” (Luka 21:11). Nakon što spominje, da je prije kuga u razdoblju desetljeća prouzročila smrt velikog broja ljudi, časopis Science Digest pokazuje, kako je pustošeća bila španjolska gripa, koja se pojavila 1918. godine:

“Rat je za četiri godine žestoke borbe stajao preko 21 000 000 ljudskih života; epidemija gripe zahtijevala je skoro jednak broj žrtava u samo četiri mjeseca. Još nikada u ljudskoj povijesti nije smrt došla tako nepopustljivo i tako brzo. ... Neki liječnik ju je nazvao najtežom medicinskom katastrofom svih vremena.”

“Za cijeli svijet se obično spominje broj od 21 milijun ljudskih žrtava, no to je ‘vjerojatno skromna procjena’. Toliko ih je možda umrlo samo na indijskom potkontinentu; broj smrtnih slučajeva u oktobru 1918. bio je “bez premca u povijesti bolesti”” (Scientific American).

Znanstvenici nisu u stanju zaustaviti žetvu smrti prouzročenu bolestima. Čim se neka bolest smatra “pobijeđenom”, pojavljuje se nova. Čovjek šalje rakete u svemir, no on nije mogao pobijediti malariju, rak i srčane bolesti.

21-23. Koje daljnje dokaze možeš navesti, da bi pokazao kako se ispunjava “znak”?

²¹ Prema Isusovim riječima, trebali su i “potresi u raznim mjestima” sačinjavati dio znaka (Matej 24:7; Luka 21:11). Potresa je bilo tijekom cijele ljudske povijesti. Ali, kako to izgleda nakon prvog svjetskog rata u usporedbi s prijašnjim razdobljem? U Il Piccolo piše Geo Malagoli:

“Naša generacija živi u opasnom razdoblju velike seizmičke aktivnosti, kako to pokazuje statistika. Iz pouzdanih izvora saznajemo, da su u vremenu od 1059 godina (od 856. do 1914.) bila samo  24 velika potresa s 1 973 000 ljudskih žrtava. U katastrofama novijeg vremena poginulo je u samo 63 godine 1 600 000 ljudi i to u 43 potresa, koji su uslijedili od 1915. do 1978. godine. Taj dramatični porast potvrđuje daljnju priznatu činjenicu — da je našoj generaciji u mnogočemu loše.”

²² Neki bi sada mogli reći kako su porast svjetskog stanovništva i veličina gradova odgovorni za veći broj smrtnih slučajeva u potresima, koji su uslijedili nakon prvog svjetskog rata. No, čak ako to i jest razlog, ništa se ne mijenja u činjenicama. Isto vrijedi za glad. Unatoč napretku proizvodnje hrane — na primjer, zelenoj revoluciji — čitamo izvještaje poput sljedećih:

“Najmanje svaki osmi stanovnik Zemlje trpi još uvijek od nekog oblika neishranjenosti.”

“Savjet za svjetsku prehranu pri UN sastao se ove jeseni u Ottawi, potvrdivši da svake godine od gladi umre 50 milijuna ljudi.”

“Stručnjaci za svjetsku prehranu procjenjuju da ove godine neće imati dovoljno za jesti preko milijardu ljudi.”

²³ “Svršetak sustava stvari” treba biti obilježen ‘porastom bezakonja’ i pomanjkanjem ljubavi (Matej 24:3, 12). Vjerojatno ti nisu potrebni statistički podaci o kriminalu ili terorizmu, da bi se uvjerio kako se to danas ispunjava. Pročitaj u vezi toga proročanski opis “posljednjih dana” u 2. Timoteju 3:1-5. Zapazi kako točno to odgovara našem vremenu.

24-26. Kako sadašnje ispunjenje “znaka” utječe na tvoj život?

²⁴ Isus je prorekao da će ispunjenje “znaka” prouzročiti strah kod mnogih. “Ljudi će umirati od straha u očekivanju onoga što će zadesiti svijet”. Ali, njegovi će sljedbenici drukčije reagirati. Isus im je rekao: “Kada to počne bivati, uspravite se i podignite glave, jer je blizu vaše oslobođenje” (Luka 21:26, 28, ST). Ne smijemo prezirati te događaje ili ih smatrati slučajnima. Oni u Jeruzalemu, koji su omalovažavali ispunjenje Isusovog proročanstva u njihovo vrijeme, izgubili su život. Isus nas poziva: “Bdijte .... da biste mogli umaći svemu onomu” (Luka 21:34-36, ST).

²⁵ Da, moguće je preživjeti svršetak sadašnjeg zlog sustava stvari. Nitko ne zna “dan i sat” približavajućeg se kraja, no sve što se za našeg života dogodilo na Zemlji, dokazuje, da je kraj vrlo blizu. Ipak, učiniti bi trebali više nego biti samo budnima (Matej 24:36-42). Sve naše misli i postupke trebamo usmjeriti odgovarajuće tome. Petar piše: “Cijeli svoj život stavite Bogu na raspolaganje! Vi čekate njegov dan. ... Učinite sve, da biste u Božjim očima bili čisti i bez mane” (2. Petrova 3:11-14, Dobra vijest Biblije).

²⁶ Isus je kao dio “znaka” prorekao i sljedeće: “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat će se po svem svijetu, svim narodima za svjedočanstvo, i tada će doći svršetak” (Matej 24:14, ST). Da bismo mogli ispravno sudjelovati na tom djelu, moramo znati što je to “Kraljevstvo” i zašto ono igra tako važnu ulogu sada, kad je kraj tako blizu. To ćemo razmatrati u sljedećem poglavlju.