1-3. Zašto možemo biti sretni samo onda, ako postupamo po volji Božjoj?

ŠTO bi odgovorio kad bi te netko zapitao: “Gdje mogu u današnje vrijeme naći pravu sreću?” Mogao bi mu uvjerljivo odgovoriti: “Želiš li biti sretan, zadovoljan i dugo živjeti, tada postupaj po volji Božjoj.”

² U prethodnim smo poglavljima utvrdili da Stvoritelj zaista postoji, da nam je kroz Bibliju dao sva potrebna uputstva i vodstvo, te da se još danas mogu korisno upotrijebiti savjeti iz njegove Riječi. Ako živimo kao pravi kršćani, to će nam pomoći riješiti probleme, kao što su stres i usamljenost. Damo li se voditi Biblijom, bit ćemo zaštićeni od bolnih problema prouzročenih pijanstvom, nemoralom, nepoštenjem, i drugim poteškoćama (Priče Salamunove 4:11-13). Dijeleći biblijsko stanovište prema novcu, bit ćemo mirniji i moći ćemo “čvrsto zahvatiti vječni život” (1. Timoteju 6:19, NS).

³ Uvažimo li ono što kaže Stvoritelj, naš život dobiva smisao i svrhu. Razumijemo zašto je Bog dopustio zlo i patnje. I budući da u događajima današnjeg vremena vidimo ispunjenje biblijskih proročanstava, razumijemo da živimo u “posljednjim danima” sadašnjeg zlog sustava stvari (2. Timoteju 3:1-5). To znači, da će Bog uskoro odstraniti sva ta podmitljiva ljudska kraljevstva i njihove vojske, financirane tlačećim poreznim teretima (Danijel 2:44; Otkrivenje 16:14, 16). Na taj će način Bog zaustaviti  neprekidna nastojanja čovjeka da vlada Zemljom, a nad preživjelima će vladati kroz svoje nebesko Kraljevstvo (Otkrivenje 11:17, 18; 21:1-4).

4-6. Zašto trebamo odlučiti želimo li biti Božji prijatelji ili prijatelji svijeta?

⁴ Većina od nas će reći: “Bilo bi divno živjeti u raju s ljubaznim, bogobojaznim ljudima” (Izaija 11:9). No, da bismo to mogli doživjeti, treba naša ljubav prema pravdi i želja da živimo po Božjim mjerilima biti tako jaka, da prožima cijeli naš život (Matej 12:34; 15:19). Želiš li to zaista? U vezi toga je pod nadahnućem učenik Jakov pisao kršćanima:

“Zar ne znate da je prijateljstvo prema svijetu neprijateljstvo prema Bogu? Dakle, tko god HOĆE da bude prijatelj svijetu, postaje neprijatelj Bogu” (Jakov 4:4, ST).

⁵ Jakov također naglašava, da “čisto i neokaljano bogoslužje pred Bogom i Ocem” uključuje, između ostalog, i “čuvati samoga sebe čistim od ovog svijeta” (Jakov 1:27, ST). Moramo se truditi da tako postupamo. Budući da kršćani žive usred nasiljem ispunjenog pokvarenog svijeta, i da su izloženi njegovim intrigama, njegovoj politici i nacionalizmu, njima naravno nije lako ostati potpuno netaknutim od svega toga. Čak i najpredaniji kršćanin može učiniti grešku, dok se trudi ostati čistim od svijeta. Zato moraju kršćani stalno raditi na svom poboljšavanju (Kološanima 3:5-10). Ipak, pitanje je: Što želimo?

⁶ Predstavimo si, na primjer, dva čovjeka koji upravo ručaju. Jedan slučajno uprlja kravatu nekim umakom. Drugi namjerno umoči kravatu u umak; on želi tako učiniti. Kome od ove dvojice smo slični?  Što pokazujemo svojim postupcima za koje se odlučujemo: želimo li biti prijatelji svijetu ili želimo biti Božji prijatelji?

7, 8. Kroz što možemo izraziti, želimo li biti prijatelji svijetu?

⁷ Na različite je načine moguće spoznati, da li je netko prijatelj svijetu. Neki se toliko daju utjecati od svojih rođaka ili susjeda da svašta odobravaju ili čak sudjeluju na stvarima za koje znaju da ih Bog ne odobrava, na nebiblijskim slavama, u prekomjernom uživanju alkohola, u nepristojnim šalama ili rasnoj diskriminaciji (1. Petrova 4:3, 4; Efežanima 5:3-5; Djela apostolska 10:34, 35). Ako se želimo dopasti Bogu, tada će nam njegovo priznanje biti važnije od hvale svojih rođaka (Luka 14:26, 27; 11:23).

⁸ I načinom kako se zabavljamo dajemo spoznati, da li želimo biti prijatelji svijetu. Prvi kršćani nisu posjećivali brutalne gladijatorske borbe, niti su gledali predstave, koje su veličale nemoral. A kako je s nama danas? Razmisliti trebamo, koje vrste sporta volimo, koje televizijske emisije ili filmove rado gledamo, i kakvoj vrsti lektire dajemo prednost. Ako utvrdimo da se u nama bude želje, pred kojima nas Bog upozorava, trebamo poduzeti promjene s obzirom na izbor svoje zabave. Primamljivosti svijeta mogu utjecati čak na mlade koji su odgajani u kršćanskim obiteljima, kao i na kršćane koji već dugo proučavaju Bibliju.

9-12 .Koliko je važno odlučiti što zapravo želimo?

⁹ Jesmo li Božji prijatelji ili prijatelji svijetu, odlučuje o životu i smrti (1. Ivanova 2:15-17). Ne možemo biti jedno i drugo. To je isto tako nemoguće, kao što čovjek na raskršću ne može poći u dva suprotna smjera.

¹⁰ U vrijeme Ilije na neke je Hebreje utjecao kult Baala, kojeg su gajili okolni narodi. Iako su bili u određenoj vezi s pravim Bogom, Jehovom, nisu u  potpunosti stajali na njegovoj strani. Ilija im je rekao da “hramaju na dvije strane”. Morali su odlučiti žele li se čvrsto držati Jehove i njegovih putova ili ne. Pri tom se izboru radilo o životu i smrti (1. Carevima 18:2-40, ST; 5. Mojsijeva 30:19, 20).

¹¹ Ne možemo odgađati s odlučivanjem što zaista želimo. U prvom stoljeću našeg računanja vremena, pozivao je apostol Petar kršćane da ‘zadrže čvrsto u mislima prisutnost Jehovinog dana’, kad će biti odstranjeno sve zlo sa Zemlje. Oni su “svetim življenjem i pobožnošću”, kao i oduševljenim objavljivanjem kršćanske vijesti, trebali dokazati da su shvatili hitnost vremena (2. Petrova 3:11, 12, ST). Neki su kršćani vodili uzoran bračni život, drugi su izabrali ostati nevjenčanima, da bi se “bez podijeljenosti vezali uz Gospodina” (1. Korinćanima 7:29-35, ST).

¹² Ako je već u prvom stoljeću bilo važno kako su kršćani trebali živjeti, koliko je to onda važnije danas! Vidjeti možemo da Božje Kraljevstvo već vlada na nebu i da preostaje još samo “kratki rok” do vremena kada će Bog kroz Isusa Krista uništiti nacije i svezati Sotonu, Đavla (Otkrivenje 12:12, NS; 19:11–20:2). Zato moramo sada odlučiti kako želimo živjeti.

13-18. Kakav život će Bog dati u novom uređenju?

¹³ Naša odluka o tome kako želimo sada živjeti, bit će odlučujuća, da li ćemo smjeti uživati život kojeg Bog stavlja u izgled u novom uređenju.

¹⁴ Možda pri tom mislimo prvenstveno na mnoge fizičke blagoslove ponovno uspostavljenog raja. U prvobitnom su raju Adam i Eva imali u izobilju zdrave hrane (1. Mojsijeva 2:9, 16). Stoga će i u novom  uređenju biti obilje dobre, zdrave hrane (Psalam 72:16; 67:6).

¹⁵ Adam i Eva su se radovali dobrom zdravlju, jer ih je Bog stvorio savršenima. To podupire biblijsko jamstvo da će u novom uređenju bolest i bolovi prouzročeni bolešću kao i suze žalosti, pripadati prošlosti (Otkrivenje 21:1-4). Čovječanstvo će postići tjelesno savršenstvo.

¹⁶ Neometani problemima i bez da će morati umirati sa 70 godina, ljudi će koristiti sretne okolnosti da istražuju mnoga područja znanosti. Moći ćeš u potpunosti razvijati svoju nadarenost, čak ćeš otkriti neke sposobnosti za koje niti nisi znao da ih posjeduješ. Do u beskonačnost bi mogli nabrajati zanimljivih i korisnih stvari, koje ćeš tada moći raditi — kuhanje, građenje, stolarija, dekoriranje, poljoprivredni radovi, sviranje, šivanje, proučavanje ogromnog područja znanosti — samo su neke od njih. Jehova je rekao: “Izabranici moji dugo će uživati plodove ruku svojih” (Izaija 65:22, ST).

¹⁷ Biblija također govori, da je u Edenskom vrtu životinjska hrana bila biljna (1. Mojsijeva 1:30). Zato se možeš radovati da će se Bog pobrinuti, da životinje ne budu više divlje i opasne; one će živjeti u miru među sobom i s ljudima. Tako će im se radovati i djeca i odrasli (Usporedi Izaija 11:6-8; 65:25; Ozej 2:18).

¹⁸ Međutim, Biblija ne opisuje do u pojedinosti sve materijalne blagoslove novog uređenja. Jehova, naš Stvoritelj, poznaje naše potrebe. Biblija kaže za Boga: “Ti otvaraš ruku svoju, do mile volje sitiš sve živo” (Psalam 145:16, ST).

19, 20. Koji su neki od važnijih blagoslova, koji su bili obećani za ponovno uspostavljeni raj?

¹⁹ Ispravno je da Biblija ne naglašava materijalne, nego duhovne blagoslove koji će nas činiti  sretnima u ponovno uspostavljenom raju. Tako se, na primjer, možemo radovati sljedećem opisu:

“Mir će biti djelo pravde, a plod pravednosti — trajan pokoj i uzdanje. Narod će moj prebivati u nastambama pouzdanim, u bezbrižnim počivalištima” (Izaija 32:17, 18, ST).

²⁰ Jasno nam je da čak ako bismo imali dobro zdravlje, lijepi stan i dovoljno hrane, ne bismo bili stvarno sretni, ako bi nas okruživali rascjepi i napetosti, zavist i gnjev (Priče Salamunove 15:17; 21:9). Ali, Bog će samo onima, koji se savjesno trude svladati te ljudske slabosti, dozvoliti da žive u budućem raju. Oni će sačinjavati svijetom raširenu obitelj kršćana, koji će doprinositi plodove duha Božjeg,  kao što su ljubav, mir, prijaznost i samosavladavanje (Galaćanima 5:19-23). Oni će iskreno raditi na tome da svoju ličnost dovedu u sklad s Jehovinom (Efežanima 4:22-24).

21-24. Kako možemo postati zaista sretnima?

²¹ Prorečeni materijalni i duhovni blagoslovi, daju nam razloga da se radujemo novom uređenju. No, ako bismo dozvolili da uglavnom radi toga služimo Bogu i živimo kršćanskim životom, tada bismo u nekom smislu bili poput današnje sebične generacije, koja je u prvom redu zainteresirana za vlastite želje i ciljeve.

²² Umjesto toga, trebamo razvijati potrebu za kršćanskim životom — kako sada tako i u budućnosti — i to zato jer to Bog želi. On treba biti na prvom mjestu, a ne mi. Isus je pokazao kakvo gledište trebamo usvojiti. Rekao je: “Evo, dolazim — da činim, Bože, volju tvoju”. I “Moja se hrana sastoji u tom da vršim volju onoga koji me poslao i dovršim njegovo djelo” (Jevrejima 10:7, ST; Ivan 4:34, ST). Pokazujući cijenjenje za sve što je Bog učinio za nas, trebamo ga staviti na prvo mjesto (Rimljanima 5:8).

²³ Ispravno je da naše spasenje i blagoslovi koje možemo primiti, ne stoje na prvom mjestu u Bibliji. Umjesto toga, ona ističe opravdanje Božjeg imena, naglašavajući kako je važno da slavimo i hvalimo Boga radi onoga što on jest i što je učinio za nas. David je pisao:

“Slavit ću te, o Bože, kralju moj, ime ću tvoje blagoslivljat uvijek i dovijeka. Velik je Jahve i svake hvale dostojan, nedokučiva je veličina njegova! Govore o blistavoj slavi tvoga veličanstva, i čudesa tvoja objavljuju” (Psalam 145:1, 3, 5, ST).

 ²⁴ Isus i David su smatrali za potrebno da stave Boga na prvo mjesto i da ga slave. I mi trebamo tako postupati. Povežemo li to sa toliko praktičnim kršćanskim životnim putem, biti ćemo sretni — sada i zauvijek.