1-3. Kako možeš saznati nešto o nevidljivom Bogu?

MNOGE očaravajuće stvari ne možemo vidjeti. Tako na primjer “čudo” razvitka djeteta u majčinoj utrobi, dugo vremena nismo mogli vidjeti. Stoga su prve fotografije o tome, pobudile veliku pažnju.

² Znamo i za druge važne stvari, koje ne možemo vidjeti, na primjer, magnetizam i silu teže, a ipak postoje. No, promatrajući njihove učinke, možemo o njima mnogo naučiti. Slično je i s Bogom. Ako smo zainteresirani da saznamo nešto o našem Stvoritelju — a to bismo svi trebali biti — moramo se potruditi (Usporedi Ivan 3:12).

³ Postoje uglavnom dvije mogućnosti da saznamo nešto o nevidljivom Bogu. Pavao, apostol Isusa Krista, spominje jednu od tih mogućnosti. On piše: “Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vječna moć i božanstvo, promatrana po njihovim djelima, opažaju od postanka svijeta” (Rim. 1:20, ST). Da, djela stvaranja svjedoče o postojanju Najvišeg bića i ona otkrivaju njegova svojstva, tj. kakav je. Druga mogućnost je daleko važnija, jer nam daje određenije objašnjenje o Bogu. To je pismeno otkrivenje: Biblija.

4-8. Zašto možeš biti uvjeren, da Bog posjeduje strašnu moć i da ju može primijeniti?

⁴ U Bibliji piše da je Isus rekao: “Bog je duh” (Ivan 4:24). Dakle, Stvoritelj ne posjeduje fizičko tijelo  od mesa i krvi, poput nas. To nije teško razumjeti nekome kome su poznate nevidljive stvarnosti, kao što su sila teže, magnetizam i radio valovi. Međutim, Bog se razlikuje od njih prije svega po tome jer živi, jer je razumna osoba sa uočljivim svojstvima. Koja su neka od tih svojstava?

⁵ Jesi li ikada gledao silno udaranje mora o stjenovitu obalu? Ili, promatrao golemu snagu nekog vulkana? To su dva primjera koja samo neznatno ukazuju na moć, koju mora posjedovati Stvoritelj, jer je on stvorio Zemlju i njoj pripadajuće sile.

⁶ Sa glasovitom Einsteinovom jednadžbom E = mc², znanstvenici objašnjavaju da materija nije ništa drugo, nego energija sadržana u atomima. To su potvrdile eksplozije atomskih bombi. A, jesi li znao da se prilikom tih strahovitih eksplozija oslobađa manje od jedan posto potencijalne energije atoma? Predstavi si strašnu — neshvatljivu moć Stvoritelja, koji je sastavio sve atome u svemiru! Već tisućljeća prije Einsteinova rođenja, pisalo je u Bibliji, da je Najviše biće izvor silne energije (Izaija 40:29). Opravdano ga Biblija uvijek iznova označava “Bogom svemogućim” (1. Mojsijeva 17:1; Otkrivenje 11:17).

⁷ Bog je često primjenjivao svoju moć, djelujući neposredno na ljude. To je, na primjer, učinio prilikom oslobođenja Mojsija i Izraelaca iz egipatskog ropstva. Želiš li, možeš o tome glasno pročitati kratki izvještaj iz 2. Mojsijeve 13:21–14:31. Predstavi si, da si među Izraelcima, koji su noću bili zaštićeni ognjenim stupom, a danju stupom od oblaka, što je ulijevalo strahopoštovanje. Kako bi se osjećao kada je izgledalo da će vojske progonitelja natjerati Izraelce u Crveno more? Predstavi si, da si gledao kako Bog upotrebljava svoju moć, prouzročivši dijeljenje vode na obje strane i stvaranje uspravnog zida, što je omogućilo bijeg. Kakvog li Boga! (2. Mojsijeva 15:1, 2, 11; Danijel 4:35).

 ⁸ Prilikom izlaska iz Egipta došla je do izražaja Božja sposobnost da djeluje i iz daleka. U tu svrhu upotrijebio je on svoju nevidljivu djelujuću silu, svoj duh, odnosno sveti duh. Iako je ta nevidljiva sila bezlična, može biti vrlo jaka, poput silnog udara vjetra. I prilikom stvaranja svemira, Bog je upotrijebio svoj duh (Psalam 33:6; 1. Mojsijeva 1:2). On ga može upotrijebiti i da bi jačao ljude i pomagao im. (Suci 14:5, 6; Psalam 143:10).

9-11. Što trebamo znati s obzirom na Božje znanje i mudrost?

⁹ Netko, tko zamisli i izradi neki stroj, sigurno posjeduje opširno znanje o njegovoj gradnji i djelovanju. Zar nas dakle, sve što možemo promatrati na Zemlji i na nebu, ne uvjerava da Bog posjeduje beskrajno znanje? Kemičari se cijelog života trude razumjeti sastav prirodnih tvari. Kakvo znanje mora posjedovati onaj tko je stvorio te supstance! Znanstvenici također proučavaju stanicu i sićušne životne oblike. Stvoritelj je morao biti detaljno upućen u sve to, da bi uopće mogao proizvesti život.

¹⁰ Božje znanje se proteže na cjelokupno područje svemira. On zna imena svih milijardi zvijezda koje je stvorio (Izaija 40:26). Nakon što je čovjeku, po imenu Job, bio predočen samo dio Božjeg ogromnog znanja, on je ponizno priznao: “Ja znadem, moć je tvoja bezgranična; što god naumiš, to izvesti možeš” (Job 42:2, ST). Zar nemamo i mi sve razloge da mislimo slično?

¹¹ Bog je, također, utjelovljena mudrost, jer on uspješno primjenjuje svoje znanje. Na primjer, biljke je stvorio tako, da mogu vodu i ugljični dioksid iz zraka, spajati u šećer i škrob — tvari, koje služe za hranu ljudima i životinjama. Biljke mogu, također, stvarati masti, bjelančevine i vitamine, koje trebamo da bismo ostali zdravi. Sva naša ishrana ovisi o začuđujućem kružnom toku, pri čemu igraju ulogu sunce, kiša, strijele i bakterije na zemljinu  tlu (Jeremija 10:12; Izaija 40:12-15). Što ćemo više naučiti o Božjim djelima, to ćemo moći bolje razumjeti zašto je biblijski pisac uzviknuo: “O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega!” (Rimljanima 11:33, ST). Ne zaslužuje li Bog kojeg obožavamo, da tako govorimo o njemu?

12-14. Kakvu korist izvlačiš iz otkrivenja Božje osobnosti?

¹² Bez daljnjega možemo spoznati da je Stvoritelj obazriv i velikodušan davalac. Već smo spomenuli nešto o tome, kako se on pobrinuo za našu ishranu. No, jedan od pisaca Psalama je rekao:

“Izvore svraćaš u potoke što žubore među brdima. Oni poje sve živine poljske, divlji magarci žeđ gase u njima. Uz njih se gnijezde ptice nebeske i pjevaju među granama. Ti natapaš bregove iz dvorova svojih, zemlja se nasićuje plodom tvojih ruku. Ti daješ te niče trava za stoku i bilje na korist čovjeku, da izvede kruh iz zemlje i vino što razvedruje srce čovječje; da uljem lice osvježi, i da kruh okrijepi srce čovjeku” (Psalam 104:10-15, ST).

Bog je pripremio zemlju tako, da može proizvoditi više nego dovoljno hrane za cijelo čovječanstvo. Strahovitu glad, koja nanosi toliko žalosti, prouzrokuje obično čovječja sebičnost ili rasipanje.

¹³ Naš se Stvoritelj nije pobrinuo samo za to, da imamo više nego dovoljno za održavanje života. Također je učinio da se svemu možemo radovati. Bog se mogao pobrinuti za hranu, koja bi, doduše, mogla biti hranjiva, no sasvim neukusna. Umjesto toga, imamo raznovrsnu zdravu hranu s različitim ukusom. Nemojmo također previdjeti da nas je Bog stvorio takvima, da se možemo radovati ljepoti boja, na primjer, bojama cvijeća i plodova. Dao nam je sposobnost da se radujemo glazbi. I s obzirom na sve to, što misliš o Bogu?

 ¹⁴ Mnogi, koji su razmišljali o svemu tome, zaključili su da je Bog vrlo ljubazan. Čak su čvrsto uvjereni u to. Biblija je suglasna s time, jer apostol Ivan je pisao: “Bog je ljubav” (1. Ivanova 4:8). Stvoritelj je utjelovljena ljubav; ona je njegovo glavno svojstvo. Kada bi te netko upitao, kakav je Bog, to bi vjerojatno bio tvoj prvi odgovor. On izražava prema ljudima srdačnu, prijateljsku naklonost. Bog nije neka apstraktna ideja ili neko nepristupačno božanstvo. On je osjećajna osoba, prema kojoj možemo gajiti ljubazan odnos. Isus je rekao da se njegovi sljedbenici mogu moliti Bogu kao svom ocu, kao nekome tko im je blizu i tko je zainteresiran za njih (Matej 6:9).

15-17. Kako pokazuje Bog svoje ljubazno zanimanje za tebe? Što misliš o tome? (Psalam 30:4, 5)

¹⁵ Ako nekoga doista ljubiš, želiš mu samo dobro. Tako Bog osjeća prema čovječanstvu. On nas iz ljubavi upozorava na stvari, koje bi nam mogle štetiti i tako nas štiti pred nesrećom. U tim upozorenjima prepoznajemo Božja mjerila i saznajemo kako on postupa ili kako će reagirati. Tako, na primjer, doznajemo iz Biblije da Bog mrzi laž (Priče Salamunove 6:16-19; 8:13; Zaharija 8:17). To nam daje jamstvo, da sam Bog ne laže, stoga možemo potpuno vjerovati svemu što je rekao (Titu 1:2; Jevrejima 6:18). Dakle, ako naiđemo u Bibliji na misao, za koju mislimo da nas u slobodi previše ograničava, trebamo shvatiti da ona odrazuje Božju ljubaznu i pravednu osobnost, kao i njegovo zanimanje za nas.

¹⁶ Da bi nam još više pomogla upoznati Boga kao osobu, s kojom možemo biti u dobrom odnosu, Biblija pokazuje da on, osim ljubavi, posjeduje i druge osobine. Tako ga, na primjer, “boli” kada se ljudi odvraćaju od njegovih pravednih putova (Psalam 78:8-12, 32, 41). On se raduje kad ljudi zastupaju  ono što je pravo (Priče Salamunove 27:11; Luka 15:10). Kad pogriješe, on pokazuje suosjećanje, milosrđe i razumijevanje. Sigurno ćeš se bolje osjećati, ako pročitaš nešto više o tome u Psalmu 103:8-14. Osim toga, Stvoritelj je nepristran; on daje svima sunce i kišu, a molitve svojih obožavatelja uslišuje, bez obzira na njihovu rasu ili narodnost (Djela apostolska 14:16, 17; 10:34, 35).

¹⁷ Sreća je nešto što si svi želimo. Stoga imamo razloga da upoznamo Najvišega. Biblija ga opisuje kao “sretnog Boga”, te pokazuje da on želi da i mi budemo sretni (1. Timoteju 1:11; 5. Mojsijeva 12:7). On nagrađuje sve koji ga vjeruju (Jevrejima 11:6; 13:5). U daljnjim poglavljima ćemo saznati o tome, kako je Bog stvorio mogućnost da bi vječno mogli biti zdravi i sretni.

18, 19. Što znamo o Božjem imenu i o trajanju njegova života?

¹⁸ Biblija otkriva jednu daljnju važnu činjenicu o Stvoritelju, naime, da on ima osobno ime. Ono se u hebrejskom jeziku piše na slijedeći način: יהוה U većini današnjih jezika postoji uobičajeni prijevod tog značajnog imena. Hrvatskosrpski oblik glasi Jehova. Psalam 83:18 ukazuje da trebamo svi znati da “si ti, kojemu je ime Jehova, jedini najviši nad svom zemljom”. (Usporedi Ivan 17:6.) Zapazi da je on jedini Najviši. Postoji samo jedno najviše biće. Izraelci su to često izražavali slijedećim riječima: “Jahve je Bog naš, Jahve je jedan! Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom!” (5. Mojsijeva 6:4, 5, ST; usporedi s Ivanom 17:3).

 ¹⁹ Naš Bog Jehova je beskonačan, vječan, kako nam to govori i sam razum. Znanstvenici smatraju da je svemir star milijarde godina. Zato je Bog, koji ga je stvorio, morao postojati još prije toga. Suglasno tome, Biblija ga označava “kraljem vječnosti” — bez početka i bez svršetka (1. Timoteju 1:17; Otkrivenje 4:11; 10:6). Tako je nekoliko tisuća godina postojanja čovjeka na Zemlji, samo kratak trenutak u usporedbi s Jehovinom vječnošću (Psalam 90:2, 4).

20, 21. Zašto Bog nije sam na nebu?

²⁰ Iz Biblije doznajemo da postoje i druge duhovne osobe, koje su bile stvorene. Nakon što je Svemogući dugo vremena živio sam, odlučio je stvoriti i druga duhovna stvorenja. Najprije je stvorio “prvorođenca svakoga stvorenja”, “početak Božjega stvorenja” (Kološanima 1:15, ST; Otkrivenje 3:14, ST). Taj je prvorođenac u početku stvaranja bio kod svemogućeg Boga. Jehova ga je kasnije upotrijebio kao svog govornika, svoju “RIJEČ”, preko koje je razgovarao s drugim stvorenjima (Ivan 1:1-3; Kološanima 1:16, 17). Konačno je taj prvorođeni bio poslan na Zemlju, da bi postao čovjekom. Nama je poznat kao Isus Krist (Galaćanima 4:4; Luka 1:30-35).

²¹ Kroz svog sina, kojeg je najprije stvorio, Bog je doveo u postojanje i druga duhovna stvorenja, poznata kao anđeli. Oni služe Bogu kao vjesnici, izvršavajući različite zadatke u svemiru, između ostalog, pomažu i ljudima (2. Petrova 2:11; Jevrejima 2:6, 7; Psalam 34:7; 103:20).

22, 23. U kakvom odnosu su otac i sin?

²² Zdrav razum i Biblija nam pokazuju, da prvorođeni sin, kojeg je Bog stvorio i poslao na Zemlju,  ne može biti jednak svom ocu. Neki, koji tvrde da vjeruju u Bibliju, uče da su Isus i njegov otac jednaki dijelovi nerazdvojivog božanstva. To nije nova zamisao, jer su mnoge antičke religije obožavale grupe bogova. Protivno tome, Biblija jasno pokazuje, da je Isus kao samostalna osoba primio moć od svog svemogućeg oca. Ona također uči, da Svemogući zna neke stvari, koje Isusu nisu poznate, te da Isus, niti za vrijeme svog zemaljskog života, niti kasnije, nije nikada bio jednak svom ocu (Ivan 5:30; 8:28; 14:10, 28; Marko 13:32).

²³ Tisućljećima je sin na nebu uživao u bliskom odnosu sa svemogućim Bogom, tako da je mogao učiti od njega, oponašajući njegov način postupanja. Stoga, kad je učenik zamolio Isusa: “Pokaži nam oca”, on je odgovorio: “Tko je vidio mene, vidio je oca” (Ivan 14:8, 9; 1:18). Ako proučavamo biblijski izvještaj o Isusovu zemaljskom životu, možemo mnogo naučiti o ocu. Na primjer, zašto Bog radi određene stvari i što on očekuje od nas. Isus je jednom rekao: “Ja sam put i istina i život” (Ivan 14:6). Nadasve važno je da bolje upoznamo Isusa, a time i njegovog oca. U tu svrhu odlično će ti pomoći čitanje evanđelja po Ivanu. Ne koncentriraj se pri tom previše samo na činjenice ili na pojedinosti, nego pokušaj shvatiti kakva je osoba bio Krist. Bio je najznačajniji čovjek od svih koje ćeš bilo kada proučavati.

24, 25. Zašto treba Bog igrati važnu ulogu u tvom životu?

²⁴ Promatranjem stvaralaštva i čitanjem Biblije sve više upoznavamo Stvoritelja i postaje nam jasnije, da čovjek nije stvoren da bi živio neovisno o njemu. Bili smo stvoreni da bismo bili povezani s Bogom, kome zahvaljujemo život i koji brine za  svakodnevno zadovoljenje naših potreba. Nastojanja, učiniti se neovisnim od njega i njegove riječi Biblije, možemo usporediti s pokušajem da se snađemo bez dobrog putokaza u nepoznatoj divljini. S vremenom se možemo potpuno izgubiti i konačno umrijeti, jer nećemo imati od čega živjeti. Slično se događa ljudima koji isključe iz svog života Boga i njegovo vodstvo. Biblija i povijest nam jasno pokazuju, da nam je potrebno više od hrane, odjeće i krova nad glavom. Da bismo istinski bili sretni, trebamo vodstvo i pomoć našeg Stvoritelja (Matej 4:4; Ivan 4:34).

²⁵ Mnogi vrlo malo znaju o Stvoritelju. Možda ćeš doći u vezu s takvim ljudima. Zar ne bi bilo prikladno, ukaže li nam se prilika, razgovarati s drugima o nekim dobrim stvarima, o kojima je ovdje bilo riječi? Lijepo je kad se ljudi osjećaju navedenima razgovarati s drugima o važnim istinama, koje su upoznali o Jehovi, našem ljubaznom nebeskom ocu (Psalam 40:5).