1. Zašto je razumno vjerovati da nam je Jehova dao neke informacije o sebi?

JE LI nam Jehova Bog dao informaciju o sebi? Je li nam saopćio što je učinio i što još kani učiniti? Otac koji ljubi svoju djecu mnogo s njima razgovara. A vidjeli smo da je Jehova doista ljubazan otac.

2. a) Koju je dobru mogućnost imao Jehova da nam posreduje informacije? b) Koja se pitanja stoga postavljaju?

² Kako bi Jehova mogao posredovati informacije ljudima koji žive u različitim dijelovima svijeta ili su živjeli u različito vrijeme? Dobra mogućnost je da dade napisati knjigu i da se zatim pobrine da je svi dobiju. Je li Biblija takva knjiga od Boga? Kako to možemo saznati?

3. U kom pogledu je Biblija istaknuta knjiga?

³ Ako je Biblija zaista od Boga, možemo očekivati da to bude najistaknutija knjiga koja je ikada napisana. Da li ona to je? Da, i to iz mnogih razloga. Kao prvo, ona je veoma stara, a razumljivo je da Božja Riječ za cijelo čovječanstvo nije napisana nedavno. Pisanje Biblije počelo je pred otprilike 3 500 godina i to na hebrejskom. A pred 2 200 godina počinje njeno prevođenje na druge jezike. Danas može gotovo svaki stanovnik Zemlje čitati Bibliju na svojem jeziku.

4. U kojem odnosu stoji broj tiskanih Biblija prema drugim knjigama?

⁴ Nijedna druga knjiga nije doživjela ni približno tako veliku nakladu kao Biblija. “Bestsellerom” smatra se knjiga tiskana u samo tisuće primjeraka, a svake godine tiskaju se  milijuni Biblija. Tijekom stoljeća izrađene su milijarde primjeraka. Gotovo da nema mjesta na Zemlji, kako god ono bilo udaljeno, a da se i tamo ne nađe neka Biblija. Nije li to ono što očekuješ od knjige koja zaista potječe od Boga?

5. Što se je činilo da se uništi Biblija?

⁵ Veliku rasprostranjenost Biblije ističe još više činjenica što su je neprijatelji pokušali uništiti. Ne trebamo li očekivati da knjiga od Boga bude napadnuta od đavolovih zastupnika? Upravo to se i dogodilo. Neko je vrijeme bilo uobičajeno spaljivanje Biblija, a onaj koga se je ulovilo pri čitanju Biblije, bio je kažnjen smrću.

6. a) Na koja važna pitanja odgovara Biblija? b) Što kažu pisci Biblije, odakle potječu njihove informacije?

⁶ Od knjige koja potječe od Boga očekuje se da obrađuje važne teme. “Odakle potječe život?”, “Zašto smo ovdje?”, “Što će donijeti budućnost?” To su samo neka pitanja na koja ona odgovara. Također jasno govori da informacije koje sadrži potječu od Jehove Boga. Jedan pisac Biblije je rekao: “Duh Jehovin govori preko mene i besjeda njegova bi na mojem jeziku” (2. Samuelova 23:2). Drugi je opet pisao: “Svako je Pismo od Boga nadahnuto” (2. Timoteju 3:16, ST). Budući da sama Biblija toliko jasno govori da je Riječ Božja, ne bi li bilo mudro istražiti je?

7. a) Tko je pisao Bibliju? b) Zašto možemo ipak reći da je ona Riječ Božja?

⁷ “Ali, kako može Biblija potjecati od Boga, kad su je pisali ljudi?” mogao bi pitati. Točno, oko 40 muževa sudjelovalo je na pisanju Biblije. Izuzetak čini deset zapovijedi, koje je Bog pomoću svetog duha napisao na kamene ploče (2. Mojsijeva 31:18). Ali, time nije ono što su oni napisali ništa manje Riječ Božja. Biblija objašnjava: “Ljudi (su) govorili od Boga, potaknuti od duha svetoga” (2. Petrova 1:21, ST). Kao što je Bog upotrijebio svoj silni sveti duh za stvaranje neba, Zemlje i svih životnih oblika, tako se je njime koristio i pri pisanju Biblije.

8, 9. Koji nam suvremeni primjeri pomažu razumjeti kako je Bog dao napisati Bibliju?

 ⁸ To znači da Biblija ima samo jednog autora, Jehovu Boga. On je postupio slično nekom poslovnom čovjeku, koji svojoj sekretarici diktira pismo. Pismo piše sekretarica, ali ono sadrži misli i predodžbe poslovnog čovjeka. Dakle, to je njegovo pismo, a ne pismo njegove sekretarice. Jednako je tako Biblija Božja knjiga, a ne knjiga ljudi koji su je pisali.

⁹ Budući da je Bog stvorio um, jamačno nije mu teško stupiti u vezu s mislima svojih slugu da im saopći potrebne informacije. Danas može čovjek sjediti u svom stanu i pomoću radio ili televizijskog prijemnika primati vijesti iz dalekih zemalja. Prirodnim zakonima koje je Jehova stvorio, putuju ton i slika velike udaljenosti. Stoga je lako razumjeti kako je Jehova mogao sa svojeg položaja na nebu posredovati ljudima informacije, koje su trebale stići do ljudske obitelji.

10. a) Koliko knjiga Biblija sadrži i u kojem je vremenskom razdoblju pisana? b) Koja se glavna tema provlači kroz cijelu Bibliju?

¹⁰ Rezultat je divna knjiga. Biblija se u stvari sastoji iz 66 malih knjižica. Grčka riječ biblia, od koje potječe riječ “Biblija” znači “knjižica”. Te su knjige, ili pisma, napisane u razdoblju od 1 600 godina, od 1513. pr. n. r. vr. do 98. n. r. vr. No, sve su te biblijske knjige u potpunom skladu, jer imaju samo jednog autora. Cijelom se Biblijom provlači jedna tema, naime, da će Bog Jehova svojim Kraljevstvom ponovno  uspostaviti pravedne odnose. Prva knjiga, Postanak, izvještava kako je radi pobune protiv Boga izgubljen raj, a posljednja knjiga Otkrivenje opisuje kako će Zemlja pod Božjom vladavinom opet postati rajem (1. Mojsijeva 3:19, 23; Otkrivenje 12:10; 21:3, 4).

11. a) Kojim jezicima je pisana Biblija? b) Na koja dva glavna dijela je Biblija podijeljena, no u čemu se pokazuje njihova jedinstvenost?

¹¹ Prvih 39 knjiga Biblije napisano je uglavnom na hebrejskom, a samo mali dio na aramejskom jeziku. Posljednjih 27 knjiga napisano je na grčkom, na narodnom jeziku u vrijeme Isusova života na Zemlji i života njegovih kršćanskih sljedbenika. Oba dijela Biblije nazivaju se ispravno “Hebrejski spisi” i “Grčki spisi”. Jedan dokaz njihovog sklada jest činjenica da Grčki spisi sadrže preko 365 citata iz Hebrejskih spisa, te da 375 puta ukazuju na njih.

12. Zašto je Jehova dao načiniti prijepise Biblije?

¹² Kad bi danas postojala samo izvorna Pisma tada Riječ Božja ne bi bila svakome dostupna. Stoga se Jehova pobrinuo da se načine prijepisi izvornih  Hebrejskih spisa (5. Mojsijeva 17:18). Ezdra je na primjer označen “vještim prepisivačem zakona Mojsijeva, kojeg je dao Jehova, Bog Izraelov” (Ezdra 7:6, NS). Također je učinjeno tisuće prijepisa Grčkih spisa.

13. a) Što je bilo potrebno da većina ljudi može čitati Bibliju? b) Kada je učinjen prvi prijevod Biblije?

¹³ Znaš li čitati hebrejski ili grčki? Ako ne znaš, onda nećeš moći čitati rane, rukom pisane kopije Biblije, a neke još i danas postoje. Stoga je, da bi ti mogao čitati Bibliju, netko morao prevesti te riječi na tebi poznati jezik. To prevođenje na druge jezike omogućilo je da više ljudi može čitati Riječ Božju. Na primjer, 300 godina prije Isusova života na Zemlji, govorilo se uglavnom grčkim jezikom. I tako je godine 280. pr. n. r. vr. započeto s prevođenjem Hebrejskih spisa na grčki jezik. Taj rani prijevod naziva se “Septuaginta”.

14. a) Zašto su se neki svećenici borili da spriječe prevođenje Biblije? b) Što pokazuje da su izgubili bitku?

¹⁴ Kasnije postaje latinski zajedničkim jezikom mnogih naroda i tada se Biblija prevodi na latinski jezik. Ali, tijekom stoljeća sve je manje ljudi govorilo latinski. Većina počinje govoriti drugim jezicima, na primjer: arapski, francuski, španjolski, portugalski, talijanski, njemački i engleski. Neko vrijeme je katoličko svećenstvo vodilo borbu sprečavajući prevođenje Biblije na jezik običnog naroda. Čak su na lomačama spaljivali ljude koji su posjedovali Bibliju. Biblija naime izvrgava ruglu krive nauke i loše običaje. No, konačno, religiozni vođe izgubili su bitku, a Biblija je prevedena na mnoge jezike i razdana u velikom broju. Danas možemo u preko 1 800 jezika čitati cijelu Bibliju, ili neke njene dijelove.

15. Zašto je dobro posjedovati novije prijevode Biblije?

¹⁵ Tijekom godina učinjeni su mnogi različiti prijevodi Biblije na istom jeziku. Na primjer, samo na engleskom postoje tuceti biblijskih prijevoda. Zašto? Ne bi li jedan bio dovoljan? Jezik se može s vremenom mnogo promijeniti. Uspoređuješ li starije prijevode Biblije s novijima, uočit ćeš jezične promjene. Prijevodi posreduju gotovo uvijek jednake  misli, ali noviji su u općenitom lakše razumljivi. Kako samo trebamo zahvaliti za nove prijevode Biblije, jer nam prevode Riječ Božju na danas lako razumljiv jezik.

16. Zašto neki misle da je Biblija bila patvorena?

¹⁶ Ali, ti bi mogao pitati: “Kako možemo biti sigurni da naše Biblije sadrže danas točno sve informacije koje su pisci Biblije primili od Boga?” Nisu li se pri stalnom prepisivanju biblijskih knjiga tijekom stotina i tisuća godina potkrale greške? Da, ali te su greške otkrivene i popravljene u modernim prijevodima Biblije. Ono što danas u Bibliji stoji točno odgovara onome što su prvobitno pod Božjim vodstvom zapisali pisci Biblije. Kako to možemo dokazati?

17. Što dokazuje da je Biblija ostala nepromijenjenom?

¹⁷ U godinama 1947. do 1955. pronađeni su svici kod Mrtvog mora. Ti stari svici uključivali su i prijepise knjiga Hebrejskih spisa, završenih 100 ili 200 godina prije nego što je Isus rođen. Jedan svitak je i prijepis knjige proroka Izaije. Do tog nalaza postojao je najstariji primjerak knjige proroka Izaije na hebrejskom, koji je nastao oko 1 000 godina nakon Isusova rođenja. Uspoređivanjem tih primjeraka pronađene su samo neznatne razlike, uglavnom mala odstupanja u načinu pisanja. To znači da u preko 1 000 godina prepisivanja nije bilo nikakve stvarne promjene!

18. a) Kako su ispravljene greške nastale prepisivanjem? b) Što se može reći o točnosti Grčkih spisa?

 ¹⁸ Danas postoji preko 1 700 prijepisa različitih dijelova Hebrejskih spisa. Brižljivim uspoređivanjem tih mnogih vrlo starih prijepisa mogle su biti pronađene i ispravljene neznatne greške, koje su učinili prepisivači. Postoje i tisuće vrlo starih prijepisa Grčkih spisa, a neki datiraju skoro do u vrijeme Isusa i njegovih apostola. Stoga je gospodin Frederic Kenyon rekao: “Time je odstranjen posljednji razlog sumnje jesu li Pisma uglavnom sačuvana u onom obliku kako su sastavljena” (The Bible and Archaeology, str. 288, 289).

19. a) Kako se na jednom mjestu pokušalo nešto dodati Bibliji? b) Odakle znamo da ono što se u nekim prijevodima Biblije pojavljuje u 1. Ivanovoj 5:7, ne pripada Bibliji?

¹⁹ To ne znači da se nije pokušalo promijeniti Riječ Božju. Pažnje vrijedan primjer je 1. Ivanova 5:7. U King James Version iz 1611. čitamo: “Troje je što svjedoči na nebu: Otac, Riječ i sveti duh i ovo troje je jedno.” Jednako je i u našem prijevodu Daničić — Karadžić. Ali te riječi ne nalazimo ni u jednom ranijem rukopisu Biblije. Očito ih je netko dodao, pokušavajući poduprijeti nauku o trojstvu. Budući da ove riječi nisu dio Riječi Božje, one se više ne javljaju u novijim prijevodima Biblije.

20. Zašto možemo biti sigurni da je Biblija sačuvana u čistom obliku?

²⁰ Onaj tko tvrdi da Biblija ne sadrži informacije jednake onima koje su prvobitno zapisane, taj jednostavno ne poznaje činjenice. Jehova Bog se pobrinuo da svoju Riječ zaštiti ne samo od grešaka prepisivača, nego i od pokušaja drugih da joj nešto dometnu. Sama Biblija sadrži Božje obećanje da će njegova Riječ i za nas danas ostati sačuvana u čistom obliku (Psalam 12:6, 7; Danijel 12:4; 1. Petrova 1:24, 25; Otkrivenje 22:18, 19).

21. Kako je Isus gledao na Riječ Božju?

²¹ Isus Krist je u molitvi Bogu rekao: “Tvoja Riječ je istina” (Ivan 17:17). Odgovara li to činjenicama? Da li ćemo  brižljivo istražujući Bibliju utvrditi da je ona zaista istina? Povjesničari koji su proučavali Bibliju često su bili iznenađeni njenom točnošću. Biblija sadrži precizna imena i pojedinosti koje mogu biti potvrđene. Razmotrimo neke primjere.

22-25. Koji primjeri pokazuju da Biblija sadrži istinite povijesne izvještaje?

²² Pogledaj slike i natpis na ovom zidu templa u Karnaku (Egipat). Oni izvještavaju o pobjedi koju je izvojevao faraon Sesak pred 3 000 godina, nad judejskim kraljevstvom u vrijeme vladavine Salamunova sina Roboama. Biblija izvještava o istom događaju (1. Carevima 14:25, 26).

²³ Zapazi i ovaj Moapski kamen, original kojeg se nalazi u muzeju Louvre u Parizu. Natpis izvještava o ustanku moapskog kralja Mese protiv Izraela. Taj je događaj spomenut i u Bibliji (2. Carevima 1:1; 3:4-27).

²⁴ Ovdje sasvim desno možeš vidjeti jezerce Siloamsko i ulaz u 533 metara dugački vodeni tunel u Jeruzalemu. Mnogi turisti koji posjećuju Jeruzalem prošli su kroz ovaj tunel. On je jedan daljnji dokaz istinitosti Biblije. Zašto? Jer Biblija izvještava da je kralj Ezekija dao izgraditi taj tunel pred 2 500 godina, kako bi osigurao snabdjevanje vodom, prije upada jedne vojske (2. Carevima 20:20; 2. Dnevnika 32:2-4, 30).

²⁵ U Britanskom muzeju možeš vidjeti desno naslikanu kroniku Nabonida. U njoj je, kao i u Bibliji, opisan pad starog Babilona (Danijel 5:30, 31). No, Biblija govori da je u to vrijeme Babilonom vladao kralj Baltazar, dok se u Nabonidovoj  kronici Baltazar uopće ne spominje. I stvarno, svi nekada poznati stari spisi govorili su da je Nabonid bio zadnji babilonski kralj. Stoga su oni koji ne vjeruju Bibliji tvrdili da Baltazar nije nikada postojao, te da je Biblija u krivom. No, u novije su vrijeme pronađeni stari spisi u kojima se spominje Baltazar kao Nabonidov sin i suvladar u Babilonu. Svi ovi primjeri govore da je Biblija zaista istinita.

26. Koje činjenice pokazuju da je Biblija naučno točna?

²⁶ No, Biblija ne sadrži samo istinitu povijest, nego je sve što kaže  istina. Zadivljujuće je točna čak i onda kad obrađuje naučne teme, što je vidljivo iz sljedeća dva primjera: U drevno doba općenito se je mislilo da netko podupire Zemlju, na primjer neki div. No, potpuno u skladu s naučnim činjenicama, Biblija kaže o Bogu: “On drži zemlju o ništa obješenu” (Job 26:7, ST). I umjesto da tvrdi kako je Zemlja plosnata, što su ranije mnogi vjerovali, Biblija kaže da Bog “sjedi nad krugom zemaljskim” (Izaija 40:22).

27. a) Što je najjači dokaz da je Biblija od Boga? b) Što su Hebrejski spisi, odgovarajuće istini, prorekli o sinu Božjem?

²⁷ No, najbolji dokazi da je Biblija zaista od Boga jesu njena proročanstva o budućnosti. Nijedna knjiga ljudskog porijekla ne izvještava korektno o povjesnim događajima prije nego su oni nastupili. No, Biblija je puna točnih proročanstava, stvarno unaprijed napisane povijesti. Neka pažnje vrijedna proročanstva u vezi su s dolaskom sina Božjeg na Zemlju. U Hebrejskim spisima bile su stoljećima unaprijed točno prorečene bezbrojne pojedinosti, na primjer, da će obećani Mesija doći na svijet u Betlehemu, da će ga roditi djevica, bit će izdan za 30 srebrnjaka, svrstan među grešnike, neće mu biti slomljena nijedna kost, za njegovu će odjeću bacati kocku (Mihej 5:2; Matej 2:3-9; Izaija 7:14; Matej 1:22, 23; Zaharija 11:12, 13; Matej 27:3-5; Izaija 53:12; Luka 22:37, 52; 23:32, 33; Psalam 34:20; Ivan 19:36; Psalam 22:18; Matej 27:35).

28. a) Zašto možemo biti sigurni da će se ispuniti i proročanstva koja se odnose na budućnost? b) Do kojeg ćeš uvjerenja doći, budeš li i dalje proučavao Bibliju?

²⁸ Kao što je spomenuto u prvom poglavlju ove knjige, Biblija proriče i skori svršetak sadašnjeg starog sustava stvari, kojeg će zamijeniti pravedan novi sustav (Matej 24:3-14; 2. Petrova 3:7, 13). Možemo li se osloniti na ta još neispunjena proročanstva? Ako bi ti netko, tko ti je stotinu puta rekao istinu, ispričao nešto novo, bi li odjednom posumnjao u njega? Bi li sada počeo sumnjati u njega, iako ti nikada nije lagao? Kako bi to bilo nerazumno! Tako nemamo razloga sumnjati u bilo koje drugo Božje obećanje. Njegova je riječ dostojna povjerenja! (Titu 1:2). Budeš li i dalje proučavao Bibliju, nailaziti ćeš na sve više činjenica, koje će te uvjeriti da je Biblija zaista od Boga.