1. Čiji je zakon Mojsije posredovao narodu?

KOJE ZAKONE želi Jehova Bog da slušamo? Moramo li držati ono što Biblija naziva “Mojsijev zakon” ili ponekad samo “zakon”? (1. Carevima 2:3; Titu 3:9). Također se označava “Jehovinim zakonom”, jer od njega potječe (1. Dnevnika 16:40). Mojsije je samo upoznao narod sa zakonom.

2. Iz čega se sastoji taj Zakon?

² Mojsijev zakon sadrži preko 600 pojedinačnih zakona ili zapovijedi, uključivši i deset glavnih zapovijedi. Mojsije je rekao: “Objavio (Jehova) vam je ... Deset zapovijedi, što ih ispisa na dvije kamene ploče” (5. Mojsijeva 4:13, ST; 2. Mojsijeva 31:18). Kome je Jehova dao Zakon, uključivši i Deset zapovijedi? Je li ga dao cijelom čovječanstvu? U čemu je bila svrha Zakona?

3. Kako znamo da je Zakon dan samo naciji Izrael?

 ³ Zakon nije dan cijelom čovječanstvu. Jehova je sklopio zavjet ili ugovor s potomcima Jakova, koji su postali nacijom Izrael. Jehova je samo toj naciji dao svoje zakone, što Biblija jasno pokazuje u 5. Mojsijevoj 5:1-3 i Psalmu 147:19, 20.

4. Zašto je Zakon dan naciji Izrael?

⁴ Apostol Pavao je postavio pitanje: “Što će dakle zakon?” Sa kojom je namjerom Jehova dao Zakon izraelskom narodu? Pavao odgovara: “Radi grijeha dodade se, dokle dođe sjeme kojemu se obeća, ... Tako nam zakon bi čuvar do Krista, da se vjerom opravdamo” (Galaćanima 3:19-24). Posebna svrha zakona bila je zaštita i vodstvo nacije Izraela, kako bi spremno prihvatili Krista kad se pojavi. Mnoge, zakonom tražene žrtve, sjećale su Izraelce da su grešnici, kojima je potreban Spasitelj (Jevrejima 10:1-4).

5. Što se dogodilo sa Zakonom kada je došao Krist i umro za nas?

⁵ Isus Krist je bio obećani Spasitelj, što je objavio anđeo prilikom njegova rođenja (Luka 2:8-14). Što se onda dogodilo sa Zakonom, nakon što se pojavio Krist da žrtvuje svoj savršeni život? Bio je ukinut. “Sada ... nismo više podložni čuvaru”, objasnio je  Pavao (Galaćanima 3:25, ST). Ukidanje zakona značilo je Izraelcima olakšanje. Pokazivao im je da su grešnici, jer nitko nije mogao u potpunosti držati zakon. “Krist nas je otkupio od prokletstva Zakona”, kaže Pavao (Galaćanima 3:10-14, ST). Stoga čitamo u Bibliji: “Krist (je) svršetak zakona” (Rimljanima 10:4, ST; 6:14).

6. a) Kako je ukidanje Zakona djelovalo na Izraelce i neizraelce i zašto? b) Koje je mjere poduzeo Jehova obzirom na Zakon?

⁶ Zakon je stvarno služio kao barijera ili “pregrada” između Izraelaca i naroda koji nisu stajali pod Zakonom. Ali, time što je Krist žrtvovao svoj život on “uništi Zakon zapovijedi s njegovim odredbama, da od dvaju naroda (Izraelaca i neizraelaca) stvori, u sebi, jednoga novoga čovjeka” (Efežanima 2:11-18, ST). U vezi s mjerama koje je Jehova Bog poduzeo obzirom na Mojsijev zakon, čitamo: “Oprosti nam dobrohotno sve prekršaje; izbrisa zadužnicu koja je svojim odredbama (uključujući i Deset zapovijedi) bila nama protivna (jer je osuđivala Izraelce kao grešnike); ukloni je prikovavši je na križ (mučenički stup, NS)” (Kološanima 2:13, 14, ST). Kristovom savršenom žrtvom Zakon je bio ukinut.

7, 8. Što dokazuje da Zakon nije bio podijeljen u dva dijela?

⁷ Neki kažu da se zakon dijeli u dva dijela: Deset zapovijedi i ostatak zakona. Oni tvrde da je ostatak zakona ukinut, dok Deset zapovijedi vrijede i dalje. To međutim nije točno. Isus je u Propovijedi na gori citirao iz Deset zapovijedi i iz drugih dijelova zakona, ne praveći nikakvu razliku. Time je pokazao da Mojsijev zakon nije bio podijeljen u dva dijela (Matej 5:21-42).

⁸ Zapazi što je apostol Pavao pisao pod nadahnućem: “A sad, ... postali smo slobodni od Zakona”. Jesu li Židovi bili oslobođeni samo preostalog zakona, a ne i Deset zapovijedi? Ne, jer Pavao kaže dalje: “Ja sam grijeh upoznao samo po Zakonu, jer ne bih upoznao požudu da Zakon nije rekao: ‘Ne poželi!’” (Rimljanima 7:6, 7, ST; 2. Mojsijeva 20:17). Budući da je zapovijed “Ne poželi!”, posljednja od Deset zapovijedi, dolazimo do zaključka da su Izraelci oslobođeni i Deset zapovijedi.

9. Iz čega je vidljivo da je ukinut i zakon držanja tjednog sabata?

 ⁹ Znači li to da smo oslobođeni i zakona držati tjedni sabat — četvrte od Deset zapovijedi? Svakako. Ono što čitamo u Bibliji u Galaćanima 4:8-11 i u Kološanima 2:16, 17 jasno pokazuje da kršćani ne stoje pod Zakonom kojeg je Bog dao Izraelcima, čemu pripada i zahtjev uvažavanja tjednog sabata i drugih posebnih dana u godini. Da kršćani ne moraju držati tjedni sabat, vidljivo je također iz izvještaja zapisanog u Rimljanima 14:5.

10. a) Pod kojim zakonom stoje kršćani? b) Odakle su uzeti mnogi zakoni i zašto je razumno da su od tamo uzeti?

¹⁰ Znači li to da kršćani, budući da ne stoje pod Deset zapovijedi, ne moraju slijediti nikakve zakone? Nipošto. Isus je uveo “novi zavjet” koji se temelji na boljoj žrtvi, žrtvi njegovog savršenog čovječjeg života. Kršćani dolaze pod taj novi zavjet i stoje pod kršćanskim zakonima (Jevrejima 8:7-13; Luka 22:20). Mnogi od tih zakona preuzeti su iz Mojsijevog zakona. Nije to neobično niti neočekivano. Slično se događa kada u nekoj zemlji dođe na vlast nova uprava. Tada se ukida ustav koji je vrijedio pod starom upravom. Nadomješta ga se novim, ali se u novi ustav unose mnoga temeljna načela starog ustava. Na sličan je način ukinut zavjetni zakon, ali mnoga njegova temeljna načela i osnovni zakoni prihvaćeni su u kršćanstvu.

11. Koji su zakoni ili nauke dane kršćanima veoma slične Deset zapovijedima?

¹¹ U to se možeš i sam uvjeriti ako pročitaš Deset zapovijedi, citiranih na stranici 203 i usporediš ih sa sljedećim kršćanskim zakonima i naukama: “Jehovu, svoga Boga trebaš obožavati i jedino njemu prinositi svetu službu” (Matej 4:10, NS; 1. Korinćanima 10:20-22). “Čuvajte se idola” (1. Ivanova 5:21, ST; 1. Korinćanima 10:14). “Oče naš, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje! (ne postupati s njim na nedostojan način)” (Matej 6:9, ST). “Djeco! slušajte svoje roditelje” (Efežanima 6:1, 2). Biblija jasno pokazuje da ubojstvo, brakolomstvo, krađa, laž i pohlepa, stoje u suprotnosti sa zakonima koji  vrijede za kršćane (Otkrivenje 21:8; 1. Ivanova 3:15; Jevrejima 13:4; 1. Solunjanima 4:3-7; Efežanima 4:25, 28; 1. Korinćanima 6:9-11; Luka 12:15; Kološanima 3:5).

12. Kako je temeljno načelo zakona o sabatu, preuzeto u kršćansko uređenje?

¹² Iako kršćani nisu obavezni držati tjedni sabat, oni su ipak nešto naučili iz te odredbe. Izraelci su doslovno mirovali, ali kršćani moraju mirovati u duhovnom pogledu. Kako to oni rade? Na temelju vjere i poslušnosti pravi se kršćani odriču sebičnih djela. U ta sebična djela uključeno je nastojanje postići vlastitu pravednost (Jevrejima 4:10). Taj se duhovni mir ne drži samo jedan dan u tjednu, nego svih sedam dana. Tražeći od Izraelaca da posvete jedan dan duhovnim interesima, zakon sabata ih je čuvao da ne koriste sve svoje vrijeme za sebično traženje osobnih, materijalnih prednosti. Dnevna primjena temeljnog načela u duhovnom pogledu, još je djelotvornija zaštita od materijalizma.

13. a) Čiji zakon moraju ispuniti kršćani i kako to oni rade? b) Koji je zakon istaknuo Isus? c) Koji je zakon temelj cijelog Mojsijevog zakona?

¹³ Tako su kršćani pozvani ‘ispuniti zakon Kristov’, a ne držati Deset zapovijedi (Galaćanima 6:2). Isus je dao mnoge zapovijedi i savjete i ako ih držimo, ispunjavamo njegov zakon. Isus je naročito naglasio važnost ljubavi (Matej 22:36-40; Ivan 13:34, 35). Ljubiti druge je kršćanski zakon. On je temelj cijelog Mojsijevog zakona, jer Biblija kaže: “Jer se sav zakon izvršuje u jednoj riječi, to jest: ‘Ljubi bližnjega svojega kao sebe’” (Galaćanima 5:13, 14; Rimljanima 13:8-10).

14. a) Kako će djelovati proučavamo li i primjenjujemo temeljna načela Mojsijevog zakona? b) Na što će nas navesti ljubav?

¹⁴ Preko Mojsija dan zakon sa njegovih Deset zapovijedi, bio je pravedna zbirka Božjeg zakona. Ako danas i ne stojimo pod tim zakonom, od velike su vrijednosti u njemu sadržana božanska temeljna načela. Budemo li ih proučavali i primjenjivali, rasti će naše cijenjenje za velikog Zakonodavca, Jehovu Boga. No, posebno moramo proučavati i primjenjivati u životu kršćanske zakone i učenja. Ljubav prema Jehovi navest će nas da radimo sve što on sada traži od nas (1. Ivanova 5:3).