1. Što uče o paklu mnoge religije?

MILIJUNI ljudi poučavani su u svojim religijama da je pakao mjesto gdje se zli ljudi muče. Prema Encyclopaedia Britannica “Rimokatolička crkva uči da je pakao ... vječan; njegovim patnjama nema kraja”. U istoj enciklopediji čitamo da ovu katoličku nauku “zastupaju i mnogi konzervativni protestantski pravci”. Hindusi, budisti i muhamedanci također uče da je pakao mjesto muka. Nije čudo da se osobe koje su tako poučavane ustručavaju uopće razgovarati o paklu.

2. Što je Bog mislio o spaljivanju djece u vatri?

² Stoga se pitamo: Je li Svemogući Bog stvorio takovo mjesto muka? Koji je stav zastupao Bog kad su Izraelci, poput okolnih naroda, počeli bacati svoju djecu u vatru? On je u svojoj Riječi objasnio: “Podigoše uzvišice tofetske u Dolini Ben Hinomu i spaljuju vatrom svoje sinove i kćeri — što im ja nikad ne zapovijedih niti mi to ikada na um pade (dođe u srce, NS)” (Jeremija 7:31, ST).

3. Zašto je nerazumno i nebiblijski misliti da Bog muči ljude?

³ Razmisli o tome. Ako se misao bacanja ljudi u vatru nije nikada našla u Božjem srcu, izgleda li ti razumnim vjerovati da je on stvorio pakao za one koji mu ne služe? Biblija kaže: “Bog je ljubav” (1. Ivanova 4:8). Da li bi Bog ljubavi doista vječno mučio ljude? Bi li ti učinio takvo što? Znajući da je Bog ljubav, ne trebamo li se obratiti njegovoj Riječi da utvrdimo što je doista pakao?

4. a) Kako pokazuje Biblija da šeol i hades znače jedno te isto? b) Na što ukazuje činjenica da je Isus bio u hadesu?

⁴ Mjesto kamo dolaze mrtvi označeno je u Hebrejskim spisima sa “šeol”, a u Grčkim spisima sa “hades”. Da obje riječi imaju jednako značenje vidljivo je iz uspoređivanja Psalma 16:10 s Djelima apostolskim 2:31. Oba retka nalazimo na sljedećoj stranici. Zapazi da redak iz Psalma 16:10, gdje stoji riječ “šeol”, spomenut u Djelima apostolskim sadrži riječ “hades”. Neki tvrde da je hades mjesto vječnih muka i tu riječ prevode sa “pakao”. No, prisjeti se da je Isus Krist bio u hadesu. Trebamo li vjerovati da je Bog mučio Krista u nekoj paklenoj vatri? Naravno ne! Kad je umro, Isus je jednostavno došao u grob.

5, 6. Kako nam ono što je rečeno o Jakovu i njegovom sinu Josipu, te o Jobu svjedoči da šeol nije mjesto muka?

⁵ U 1. Mojsijevoj 37:35, ST, čitamo o Jakovu, koji je žalio za svojim voljenim sinom Josipom, vjerujući da je ubijen. Izvještaj o tome glasi: “Ali se on ne mogaše utješiti. Govorio je: ‘Ne, sići ću k svome sinu u šeol tugujući!’” Razmisli na trenutak. Je li šeol mjesto muka? Da li je Jakov vjerovao da je njegov sin Josip došao na takvo mjesto, da zauvijek tamo ostane? Da li je i sam želio tamo doći, da se sjedini s njim? Ili je Jakov jednostavno mislio da njegov voljeni sin leži mrtav u grobu, pa je zato i on želio umrijeti?

⁶ Da, dobri ljudi dolaze u šeol. Na primjer, kada je Job, poznat po svojoj vjernosti i čistoći k Bogu, podnosio jaku bol, zamolio je Boga da mu pomogne. Ta je molitva zabilježena u Jobu 14:13, ST, gdje čitamo: “O, kad bi me htio skriti u Šeolu, ... dati mi rok kad ćeš me se spomenuti!” Razmisli ponovno: Ako je šeol mjesto vatrenih muka, da li bi Job želio doći i ostati tamo, dok ga se Bog ne sjeti? Job je očito samo želio umrijeti i doći u grob, što bi značilo kraj njegovim patnjama.

7. a) U kojem stanju se nalaze mrtvi u šeolu? b) Što su dakle šeol i hades?

⁷ Niti na jednom mjestu u Bibliji riječ šeol ne stoji u vezi sa životom, djelovanjem ili mučenjem. Ali, često se spominje u  vezi sa smrću i nedjelotvornošću. Prisjetimo se što piše u Propovjedniku 9:10 (ST): “I što god nakaniš učiniti, učini dok možeš, jer nema ni djela ni umovanja, ni spoznaje ni mudrosti u Podzemlju (u šeolu, NS) u koje ideš”. Dakle, odgovor je jasan. Šeol i hades ne znače mjesto muka, nego opći grob čovječanstva (Psalam 139:8). I dobri i zli ljudi dolaze u šeol ili hades.

8, 9. Zašto je Jona, dok je bio u utrobi ribe, rekao da je u grobu ili u “paklu”?

⁸ Mogu li ljudi izaći iz “pakla” (šeol, hades)? Razmotrimo slučaj Jone. Da bi ga spasio od utapljanja, Bog je prouzročio da Jonu proguta velika riba. Iz utrobe ribe Jona je molio: “Zavapih u nevolji svojoj ka Jehovi i usliši me; iz utrobe grobne (šeola, NS; pakla, Allioli Biblija) povikah, i ti ču glas moj” (Jona 2:2).

⁹ Što je Jona mislio rekavši “iz utrobe grobne”? Utroba ribe sigurno nije bila mjesto vatrenih muka. Ali, ona je mogla postati Joninim grobom. Isus Krist je rekao sam za sebe: “Kako je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji proboraviti u krilu zemlje tri dana i tri noći” (Matej 12:40, ST).

10. a) Koji dokaz imamo da je moguće izaći iz “pakla” (šeola, hadesa)? b) Koji daljnji dokaz imamo da je izrazom šeol ili hades mišljen grob?

¹⁰ Isus je tri dana mrtav ležao u grobu. Ali Biblija kaže da on nije “ostavljen u boravištu mrtvih (u paklu, Luther  Biblija, originalno izdanje) ... Njega je, to jest Isusa, Bog uskrisio” (Djela apostolska 2:31, 32, ST). Slično je i Jona, što je sam Bog prouzročio, izašao iz šeola, to jest iz utrobe ribe, koja je mogla postati njegovim grobom. To se dogodilo tako, što ga je riba izbljuvala na suho tlo. Da, moguće je izaći iz šeola! U Otkrivenju 20:13 (ST) nalazimo obećanje, koje raduje srce: “Smrt i Podzemlje (hades) predadoše mrtvace koje su držali”. Kakove li suprotnosti između  biblijske nauke o stanju mrtvih i nauke mnogih religija!

11. Koja se druga grčka riječ, dvanaest puta spomenuta u Bibliji, prevodi s “pakao” ili “paklena vatra”?

¹¹ Netko bi sada mogao primijetiti: “Ali Biblija govori o paklenoj vatri i o jezeru ognjenom. Nije li to dokaz da postoji mjesto muka?” Točno je, neki prijevodi Biblije, primjerice Luther Biblija, zatim naš prijevod Daničić-Karadžić, govore o paklenoj vatri i o tome da ljudi dolaze “u pakao — u neugasivi oganj” (Matej 5:22; Marko 9:43, ST). U Kršćanskim grčkim spisima nalazimo dvanaest stavaka u kojima Luther Biblija prevodi grčku riječ gehena sa “pakao” ili “paklena vatra”. Je li gehena zaista mjesto vatrenih muka, dok hades označava samo grob?

12. Što je gehena i što se tamo radilo?

¹² Hebrejska riječ “šeol” i grčka riječ “hades” znače grob. Što je onda gehena? U Hebrejskim spisima gehena znači “dolina Hinom”. Tako se je zvala dolina izvan zidina Jeruzalema u kojoj su Izraelci žrtvovali svoju djecu, bacajući ih u vatru. Kasnije je dobri kralj Jozija onesposobio dolinu za taj strašni običaj (2. Carevima 23:10). Tada je postala ogromno smetište.

13. a) U koju je svrhu služila gehena u Isusovo vrijeme? b) Što se tamo nije nikada bacalo?

¹³ Dakle, u vrijeme Isusova života na Zemlji, gehena je bila smetište Jeruzalema. Dodavanjem sumpora podržavala se vatra za spaljivanje otpadaka. U Smith’s Dictionary of the Bible (Šmitov biblijski rječnik), svezak 1, čitamo: “Bilo je to gradsko smetište, mjesto kamo su se bacale lešine zločinaca i životinja, te svako drugo smeće”. Ali, živa stvorenja nisu nikada tamo bila bacana.

14. Koji dokaz imamo da se gehena upotrebljava kao simbol vječnog uništenja?

 ¹⁴ Dakle, stanovnici Jeruzalema su razumjeli što je Isus mislio, rekavši zlim duhovnim vođama: “Zmije, porodi gujini, kako ćete izbjeći osudu gehene?” (Matej 23:33, NS). Isus sigurno nije mislio da će ti duhovni vođe biti mučeni. Sjeti se da je Bog, vidjevši kako u toj dolini Izraelci bacaju svoju živu djecu u vatru, rekao da mu nešto tako strašno nije nikada došlo u srce! Dakle, Isus je upotrijebio gehenu kao odgovarajući simbol potpunog i vječnog uništenja. Time je mislio da zli duhovni vođe nisu dostojni uskrsnuća.  Njegovi su slušatelji mogli razumjeti da će oni koji dolaze u gehenu, biti zauvijek uništeni, poput otpada (smeća).

15. Što je “jezero ognjeno” i koji dokaz za to imamo?

¹⁵ Što je onda “jezero ognjeno” o kojem čitamo u Otkrivenju? Ono ima slično značenje kao gehena, dakle ne znači mučenje pri svijesti, nego vječnu smrt ili uništenje. Zapazi što o tome kaže Biblija, prema Otkrivenju 20:14 (NS): “I smrt i hades bačeni biše u jezero ognjeno. Jezero ognjeno je druga smrt.” Da, jezero ognjeno znači “druga smrt”, smrt iz koje nema uskrsnuća. Očito da je jezero ognjeno simbolično, jer u njega se bacaju smrt i pakao (hades). A smrt i pakao ne mogu biti doslovno spaljeni. Ipak, oni mogu i bit će odstranjeni ili uništeni.

16. Što je mišljeno time da će đavo biti vječno mučen u “jezeru ognjenom”?

¹⁶ Netko će reći: “Ali Biblija kaže da će đavo biti vječno mučen u jezeru ognjenom” (Otkrivenje 20:10). Što to znači? U vrijeme Isusova života na Zemlji, tamničare se ponekad nazivalo “mučiteljima”. U jednoj od svojih usporedbi Isus je rekao za nekog čovjeka: “Tada ga njegov gospodar, pun gnjeva, predade mučiteljima dok ne vrati sav dug” (Matej 18:34, ST). Budući da oni koji su bačeni u “jezero ognjeno” odlaze u “drugu smrt” iz koje nema uskrsnuća, oni ostaju takoreći zauvijek mrtvi. To je kao da u svu vječnost ostaju u smrti pod nadzorom zatvorskih čuvara. Zli, naravno neće biti doslovno mučeni, jer kako smo vidjeli, onaj tko umre potpuno je odrezan iz postojanja, u besvijesnom je stanju.

17. Kako znamo da su Isusove riječi o bogatašu i Lazaru samo usporedba?

¹⁷ No, što je mislio Isus, rekavši u jednoj usporedbi: “A kad umrije siromah, odnesoše ga anđeli u naručje Abrahamovo; a umrije i bogati i zakopaše ga. I u paklu (hadesu) kad bješe u mukama podiže oči svoje i ugleda iz daleka Abrahama i Lazara u naručju njegovu”? (Luka 16:19-31). Budući da se hades odnosi na grob čovječanstva, a ne na mjesto muka,  jasno je da se ovdje radi o usporedbi. Slijedeća razmišljanja dokazuju da je riječ o usporedbi, a ne o činjeničnom izvještaju: Da li je pakao doslovno toliko blizu neba, da onaj tko se nalazi u paklu može razgovarati s nekim tko je na nebu? I ako se bogataš nalazio u doslovnom jezeru ognjenom, kako bi onda Abraham mogao poslati tamo Lazara, da samo jednom kapljicom vode na vršku prsta rashladi jezik bogatome? Što je Isus želio time predočiti?

18. Koga predočavaju u ovoj usporedbi (a) bogataš, (b) Lazar, (c) smrt obojice i (d) muke bogataša?

¹⁸ Bogataš je predočavao ohole duhovne vođe, koji su odbacili i ubili Isusa. Lazar je predočavao jednostavan narod, koji je prihvatio sina Božjeg. Smrt bogataša i Lazara znači promjenu njihova stanja. Ta je promjena nastupila kad je Isus počeo duhovno hraniti Lazaru slične, zapostavljene ljude, čime su došli u milost većeg Abrahama, Jehove Boga. Istodobno su vođe krive religije “umrli” s obzirom na Božju milost. Budući da su bili odbačeni, trpjeli su muke kada su Kristovi sljedbenici otkrivali njihova zla djela (Djela apostolska 7:51-57). Dakle, ova usporedba ne uči da će se neki umrli mučiti u doslovnoj paklenoj vatri.

19. a) Koje je laži proširio đavo? b) Kako možemo biti sigurni da je nauka o čistilištu lažna nauka?

¹⁹ Djavo je rekao Evi: “Sigurno nećete umrijeti” (1. Mojsijeva 3:4, NS; Otkrivenje 12:9). Ali, oni su ipak umrli; niti jedan dio njih nije dalje živio. Učenje da duša živi dalje nakon smrti laž je koja potječe od đavola. Vjerovanje da su duše zlih mučene u paklu ili čistilištu, također je laž, koju je đavo proširio. Budući da Biblija jasno pokazuje da su mrtvi bez svijesti, ne mogu te nauke biti istinite. Činjenica je da u Bibliji ne nalazimo niti riječ “čistilište”, niti bilo kakovo ukazivanje na čistilište.

20. a) Što smo naučili iz ovog poglavlja? b) Kako je na tebe djelovala ova spoznaja?

²⁰ Vidjeli smo da je šeol ili hades mjesto mira i nade za  mrtve. Tamo dolaze i ostaju do uskrsnuća i dobri i zli ljudi. Naučili smo da gehena nije mjesto muka, nego da je Biblija upotrebljava kao simbol vječnog uništenja. Jednako tako “jezero ognjeno” nije doslovno vatreno mjesto, nego predstavlja “drugu smrt” iz koje nema uskrsnuća. Ono ne može biti mjesto muka, jer ta zamisao nije nikada došla u Božje misli i srce. Osim toga, bilo bi nepravedno vječno mučiti nekoga tko je samo nekoliko godina grešio na Zemlji. Kako je samo dobro znati istinu o mrtvima! Ona može zaista svakog osloboditi straha i praznovjerja (Ivan 8:32).