Prvo poglavlje
Drevni prorok sa suvremenom porukom
1, 2. (a) Kakvo žalosno stanje vidimo u današnjem svijetu? (b) Kako je jedan američki senator izrazio svoju zabrinutost zbog raspadanja društva?
TKO u današnje vrijeme ne čezne za oslobođenjem od problema s kojima se suočava čovječanstvo? Pa ipak, naše čežnje tako često ostaju neispunjene! Sanjamo o miru, a pogođeni smo ratovima. Držimo do zakona i reda, ali nismo u stanju zaustaviti rastuću plimu pljački, silovanja i ubojstava. Želimo imati povjerenja u svoje bližnje, ali moramo zaključavati svoja vrata da bismo se zaštitili. Volimo svoju djecu i nastojimo usaditi u njih ispravne moralne vrijednosti, no toliko često samo bespomoćno promatramo kako podliježu nezdravom utjecaju svojih vršnjaka.
2 Vjerojatno bismo se složili s Jobom, koji je rekao da je čovjekov kratak život “pun nevolja” (Job 14:1, St). To je, čini se, naročito slučaj u današnje vrijeme, jer društvo se raspada u dosad neviđenim razmjerima. Jedan je američki senator komentirao: “Hladni je rat prošao, no nažalost, svijet je sada postao sigurnije mjesto za etničke, plemenske i vjerske odmazde i divljaštva. (...) Toliko smo razvodnili svoja moralna mjerila da su mnogi mladi zbunjeni, lišeni pouzdanja i nalaze se u ozbiljnim problemima. Žanjemo plodove roditeljskog zanemarivanja, razvoda, zlostavljanja djece, tinejdžerskih trudnoća, prekidanja školovanja, ilegalne droge i ulica punih nasilja. To je slično kao da nam kuću, nakon što se uspjela održati u snažnom potresu koji nazivamo hladnim ratom, sada izjedaju termiti.”
3. Koja biblijska knjiga u posebnoj mjeri ulijeva nadu u budućnost?
3 Međutim, nismo ostavljeni bez nade. Prije nekih 2 700 godina Bog je nadahnuo jednog čovjeka koji je živio na Srednjem istoku da objavi niz proročanstava koja za naše vrijeme imaju posebno značenje. Te su poruke zapisane u biblijskoj knjizi koja nosi ime tog proroka — Izaija. Tko je bio Izaija i zašto se može reći da njegovo proročanstvo, zapisano prije gotovo tri tisućljeća, daje svjetlo koje je korisno za čitavo današnje čovječanstvo?
Pravedan čovjek u burnim vremenima
4. Tko je bio Izaija, i u koje je vrijeme služio kao Jehovin prorok?
4 U prvom retku svoje knjige Izaija se predstavlja kao ‘sin Amosov’ * i kaže da je služio kao Božji prorok “za vremena Ozije, Joatama, Ahaza i Ezehije, kraljeva Judinih” (Izaija 1:1). To znači da je Izaija bio Božji prorok za judejski narod tijekom najmanje 46 godina, a vjerojatno je započeo potkraj Ozijine vladavine — oko 778. pr. n. e.
5, 6. Što znamo o Izaijinom obiteljskom životu, i kako to znamo?
Izaija 8:3). U McClintockovom i Strongovom djelu Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature navodi se da takvo oslovljavanje upućuje na zaključak da je Izaijin bračni život “bio ne samo dosljedan njegovom pozivu već i duboko prožet njime”. Lako je moguće da je Izaijina žena, jednako kao i neke druge boguodane žene u drevnom Izraelu, i sama bila u proročkoj službi (Suci 4:4; 2. Kraljevima 22:14).
5 O Izaijinom privatnom životu znamo vrlo malo, u usporedbi s onim što nam je poznato o nekim drugim prorocima. Poznato nam je da je bio oženjen i da je svoju ženu nazivao ‘proročicom’ (6 Izaija i njegova žena imali su najmanje dva sina i obojica su dobila ime s proročanskim značenjem. Prvorođenac Sear-Jazub bio je s Izaijom kada je prenosio Božje poruke zlom kralju Ahazu (Izaija 7:3). Očito je da su Izaija i njegova žena obožavanje Boga učinili sastavnim dijelom svog obiteljskog života — što je odličan primjer za današnje bračne parove!
7. Opiši prilike koje su u Izaijino vrijeme vladale u Judi.
7 Izaija i njegova obitelj živjeli su tijekom burnog perioda u povijesti Jude. Politički su nemiri bili učestali, sudovi su bili prožeti podmićivanjem, a licemjerje je razdiralo religijsku strukturu društva. Vrhovi brežuljaka bili su puni oltara posvećenih krivim bogovima. Čak su i pojedini kraljevi podupirali pogansko obožavanje. Ahaz, naprimjer, ne samo da je tolerirao idolopoklonstvo među svojim podanicima već ga je i sam vršio, ‘puštajući kroz oganj’ vlastitu djecu prilikom obrednog prinošenja žrtava kanaanskom bogu Molohu * (2. Kraljevima 16:3, 4; 2. Dnevnika 28:3, 4). A sve se to odigravalo među narodom koji je bio u savezničkom odnosu s Jehovom! (2. Mojsijeva 19:5-8).
8. (a) Kakav su primjer pružili kralj Ozija i Joatam, i je li narod slijedio njihovo vodstvo? (b) Kako je Izaija pokazao odvažnost iako okružen buntovničkim narodom?
8 Hvalevrijedno je to što su neki Izaijini suvremenici — uključujući i nekolicinu vladara — nastojali podupirati pravo obožavanje. Jedan od njih bio je kralj Ozija, koji je ‘činio što je pravo pred Jehovom’. Pa ipak je tijekom njegove vladavine narod ‘još prinosio žrtve i kadio na visinama’ (2. Kraljevima 15:3, 4). I kralj Joatam “činjaše što je pravo pred Jehovom”. Međutim, “narod još bijaše pokvaren” (2. Dnevnika 27:2). Da, velik dio vremena tijekom kojeg je Izaija služio kao prorok, u kraljevstvu Jude vladalo je žalosno stanje u duhovnom i moralnom pogledu. U cjelini gledano, narod je ignorirao svaki pozitivan utjecaj koji je dolazio od njegovih kraljeva. Razumljivo je da prenošenje Božjih poruka takvom tvrdoglavom narodu nije bio lak zadatak. No unatoč tome, kada je Jehova upitao: “Koga ću poslati? i tko će nam ići?”, Izaija se nije dvoumio. Uzviknuo je: “Evo mene, pošalji mene” (Izaija 6:8).
Poruka spasenja
9. Što znači ime Izaija, i kako je to značenje povezano s temom njegove knjige?
9 Ime Izaija znači “Jehovino spasenje” i slobodno se može reći da je to i tema njegove poruke. Doduše, neka Izaijina proročanstva govore o osudi. No ipak, spasenje kao tema vrlo jasno dolazi do izražaja. Izaija je uvijek iznova govorio kako će Jehova pravovremeno osloboditi Izraelce iz zarobljeništva u Babilonu, omogućiti ostatku da se vrati na Sion i zemlji vratiti njenu nekadašnju ljepotu. Izaiji je prednost da može govoriti i zapisivati proročanstva o obnovi njemu dragog Jeruzalema nesumnjivo pričinjavala izuzetnu radost!
10, 11. (a) Zašto je Izaijina knjiga zanimljiva nama danas? (b) Na koji način Izaijina knjiga usmjerava pažnju na Mesiju?
Danijel 9:25; Ivan 12:41). Dakako, nije slučajnost to što imena Isus i Izaija prenose gotovo istu misao, jer ime Isus znači “Jehova je spasenje”.
10 Ali kakve veze te poruke o osudi i spasenju imaju s nama? Pa, mi možemo biti sretni zbog toga što Izaija ne proriče nešto što je korisno samo za dvoplemensko kraljevstvo Judu. Naprotiv, njegove poruke imaju posebnu važnost za naše vrijeme. Izaija pruža veličanstveni opis toga kako će uskoro Božje Kraljevstvo donijeti Zemlji velike blagoslove. Zbog toga se velik dio Izaijinih zapisa usredotočuje na prorečenog Mesiju, koji će vladati kao Kralj Božjeg Kraljevstva (11 Naravno, Isus je rođen tek nekih sedam stoljeća nakon Izaijinog vremena. No mesijanska proročanstva zapisana u Izaijinoj knjizi sadrže toliko pojedinosti, i to točnih pojedinosti, da zvuče poput izvještaja osobe koja je bila očevidac Isusovog života na Zemlji. Jedan izvor navodi da se Izaijinu knjigu ponekad zbog toga naziva “Peto evanđelje”. Stoga nimalo ne iznenađuje to što je Izaijina knjiga bila biblijska knjiga koju su Isus i njegovi apostoli najčešće citirali kako bi jasno identificirali Mesiju.
12. Zašto ćemo gorljivo krenuti u proučavanje Izaijine knjige?
12 Izaija riječima oslikava veličanstven prizor ‘novih nebesa i nove zemlje’, gdje će “kralj (...) kraljevati pravo”, a knezovi će vladati po pravdi (Izaija 32:1, 2; 65:17, 18; 2. Petrova 3:13). Stoga Izaijina knjiga ukazuje na dirljivu nadu u Božje Kraljevstvo, u kojem je Mesija Isus Krist ustoličeni Kralj. Kakvo li je to ohrabrenje za nas da iz dana u dan živimo u radosnom iščekivanju ‘Jehovinog spasenja’! (Izaija 25:9; 40:28-31). Zato pomno razmotrimo dragocjenu poruku koju sadrži Izaijina knjiga. Time će naše pouzdanje u Božja obećanja biti uvelike ojačano. A ujedno ćemo steći još snažnije uvjerenje da je Jehova doista Bog našeg spasenja.
^ odl. 4 Izaijinog oca Amosa ne treba miješati s Amosom koji je prorokovao početkom Ozijine vladavine i napisao biblijsku knjigu koja nosi njegovo ime.
^ odl. 7 Neki su mišljenja da izraz ‘pustiti kroz oganj’ može jednostavno ukazivati na neki obred pročišćenja. Međutim, u ovom kontekstu taj se izraz, po svemu sudeći, odnosi na doslovno žrtvovanje. Nema nikakve sumnje u to da su Kanaanci i otpadnički Izraelci imali običaj žrtvovati djecu (5. Mojsijeva 12:31; Psalam 106:37, 38).
[Slika na stranici 6]
Izaija i njegova žena učinili su obožavanje Boga sastavnim dijelom svog obiteljskog života