1, 2. (a) Kakav je grad bio drevni Tir? (b) Što je Izaija prorekao o Tiru?

IMAO je “savršenu ljepotu” i obilje “bogatstva svake vrste” (Ezehijel 27:4, 12, An American Translation). Njegova je velika flota plovila morem u daleke krajeve. Postao je “veoma slavan u srcu morskom” i svojim je ‘bogatstvom bogatio kraljeve zemaljske’ (Ezehijel 27:25, 33). Takav je u sedmom stoljeću pr. n. e. bio status Tira — feničkog grada na istočnom dijelu Sredozemlja.

² Međutim, Tiru se spremalo razorenje. Oko 100 godina prije nego što je Ezehijel gore navedenim riječima opisao Tir, prorok Izaija prorekao je pad ovog feničkog uporišta i žalost onih koji su se uzdali u njega. No osim toga, Izaija je prorekao da će Bog nakon nekog vremena ponovno obratiti pažnju ovom gradu i opet mu podariti blagostanje. Kako su se ispunile prorokove riječi? I što možemo naučiti iz svega što se dogodilo s Tirom? Budemo li jasno razumjeli što je zadesilo ovaj grad i zašto su se takve stvari događale, naša će vjera u Jehovu i njegova obećanja biti ojačana.

3, 4. (a) Gdje se nalazio Tarsis, i u kakvoj su vezi bili Tir i Tarsis? (b) Zašto će mornari koji trguju s Tarsisom imati razloga ‘ridati’?

³ Nakon uvodnih riječi: “Breme Tiru”, Izaija objavljuje: “Ridajte lađe Tarsiske, jer je raskopan, da nema kuće  [“luka vam je uništena”, “Gru”] niti tko dolazi” (Izaija 23:1a). Smatra se da se Tarsis nalazio na području Španjolske, daleko od Tira smještenog u istočnom Sredozemlju. * No Feničani su bili iskusni moreplovci, a njihovi brodovi veliki i čvrsti. Neki povjesničari smatraju da su Feničani bili prvi koji su zapazili vezu između Mjeseca i plime i oseke te da su prvi koristili astronomiju kao pomoć pri navigaciji. Stoga velika udaljenost od Tira do Tarsisa za njih nije predstavljala nikakvu prepreku.

⁴ Daleki Tarsis u Izaijino vrijeme Tiru služi kao tržište, a možda i kao glavni izvor bogatstva tijekom jednog dijela njegove povijesti. Španjolska ima rudnike bogate naslagama srebra, željeza, kositra i drugih metala. (Usporedi Jeremiju 10:9; Ezehijela 27:12.) “Lađe Tarsiske”, vjerojatno se radi o brodovima iz Tira koji trguju s Tarsisom, imat će razloga ‘ridati’, jadikovati zbog razorenja svoje zavičajne luke.

5. Gdje će mornari koji dolaze iz Tarsisa saznati za pad Tira?

⁵ Kako će mornari na moru saznati za poraz Tira? Izaija odgovara: “Iz zemlje Cetimske javi im se” (Izaija 23:1b). Naziv ‘zemlja Cetimska’ vjerojatno se odnosi na otok Cipar, koji se nalazi oko 100 kilometara zapadno od feničke obale. To je posljednje mjesto u kojem pristaju brodovi koji iz Tarsisa plove na istok prije nego što stignu u Tir. Stoga će mornari čuti vijest o porazu drage im zavičajne luke kada nakratko pristanu na Cipru. Kakav je to samo udarac za njih! Obuzeti tugom, od očaja će ‘ridati’.

6. Opiši u kakvom su odnosu Tir i Sidon.

⁶ Očaj će zavladati i među stanovnicima feničkog primorja. Prorok kaže: “Umuknite, stanovnici primorja!  Dosad su te punili sidonski trgo[v]ci, pomorci. Po velikim vodama dolazilo mu sjeme Sihora, žetva Nila. Tako je postao tržnica narodima” (Izaija 23:2, 3, “Ša”). “Stanovnici primorja” — susjedi Tira — umuknut će od krajnjeg zaprepaštenja koje će izazvati katastrofalni pad Tira. Tko su ‘sidonski trgovci’ koji su “punili” ove stanovnike, bogatili ih? Tir je prvobitno bio kolonija grada Sidona, morske luke koja se nalazi samo 35 kilometara sjevernije. Na sidonskim kovanicama Sidon je nazvan majkom Tira. Premda je Tir bogatstvom nadmašio Sidon, on je još uvijek ‘kći Sidonska’, a njegovi se stanovnici još uvijek nazivaju Sidonjani (Izaija 23:12). Zato se izraz ‘sidonski trgovci’ vjerojatno odnosi na stanovnike Tira koji se bave trgovinom.

7. Na koji način sidonski trgovci šire blagostanje?

⁷ Baveći se svojim trgovačkim pothvatima, bogati sidonski trgovci putuju po čitavom Sredozemnom moru. U mnoge krajeve odnose sjeme, odnosno žito, Sihora (Seora), najistočnijeg pritoka rijeke Nila u području delte u Egiptu. (Usporedi Jeremiju 2:18.) “Žetva Nila” uključuje i druge proizvode iz Egipta. Trgovanje i razmjena takve robe donosi veliku dobit ovim pomorskim trgovcima, a i narodima s kojima posluju. Sidonski trgovci pune Tir dobitkom. Itekako će žaliti zbog njegovog opustošenja!

8. Kako će razorenje Tira djelovati na Sidon?

⁸ Zatim se Izaija obraća Sidonu sljedećim riječima: “Stidi se, Sidone, jer govori more, sila morska veli: ne mučim se porođajem, ne rađam, ne odgajam momaka, ne podižem djevojaka” (Izaija 23:4). Nakon što Tir bude razoren, obala na kojoj je nekoć stajao grad izgledat će golo i pusto. More će izgledati kao da zapomaže od tuge, poput majke koja je izgubila svoju djecu i toliko je izvan  sebe od boli da sada tvrdi kako ih nikada nije ni imala. Sidon će se posramiti zbog onoga što će se dogoditi njegovoj kćeri.

9. S kojim se događajima koji su izazvali zaprepaštenje može usporediti žalost koju će pad Tira izazvati među narodom?

⁹ Da, vijest o razorenju Tira izazvat će opću žalost. Izaija kaže: “Kao što se ožalostiše kad čuše za Egipat, tako će se ožalostiti kad čuju za Tir” (Izaija 23:5). Bol ožalošćenih bit će slična onoj koju je izazvala vijest o Egiptu. Na koju vijest prorok misli? Moguće je da se radi o ispunjenju onoga što je ranije objavio kao “breme Egiptu” * (Izaija 19:1-25). Ili prorok možda misli na vijest o pogibiji faraonove vojske u vrijeme Mojsija koja je izazvala opće zaprepaštenje (2. Mojsijeva 15:4, 5, 14-16; Jozua 2:9-11). U svakom slučaju, oni koji čuju vijest o razorenju Tira bit će u dubokoj žalosti. Poziva ih se da bježe u daleki Tarsis i tamo potraže utočište te im se kaže da naglas izraze svoju žalost: “Idite u Tarsis, ridajte otočani!” (Izaija 23:6).

10-12. Opiši kakav je status Tira s obzirom na njegovo bogatstvo, povijest i utjecaj.

¹⁰ Tir je drevni grad, na što nas podsjeća i Izaija, pitajući: “Je li to vaš veseli grad, kojega je starina od davnina?” (Izaija 23:7a). Povijest Tira, obilježena blagostanjem, seže u najmanju ruku čak do vremena Jozue (Jozua 19:29). Tir je tijekom godina postao poznat po izradi metalnih predmeta, stakla i purpurne boje. Purpurne haljine iz Tira plaćaju se po najvišim cijenama, a skupocjene tirske tkanine vrlo su tražene u krugovima velikaša. (Usporedi Ezehijela 27:7, 24.) Tir ujedno služi i kao trgovačko  središte karavanama koje putuju kopnom, a i kao veliko skladište za robu koja se uvozi i izvozi.

¹¹ Povrh toga, grad je i u vojnom pogledu jak. L. Sprague de Camp piše: “Premda nisu bili naročito ratnički nastrojeni — bili su poslovni ljudi, a ne vojnici — Feničani su s fanatičnom hrabrošću i upornošću branili svoje gradove. Te su osobine, kao i moć njihove mornarice, omogućile Tircima da se odupru asirskoj vojsci, najjačoj vojsci tog vremena.”

¹² Doista, Tir stiče velik ugled u svijetu Sredozemlja. “Noge [su] ga daleko nosile da se ondje naseli” (Izaija 23:7b, “St”). Feničani putuju u udaljene krajeve, osnivajući tamo trgovačke postaje i redovite luke, koje u nekim slučajevima prerastaju u kolonije. Naprimjer, Kartaga, koja se nalazi na sjevernoj obali Afrike, jedna je od tirskih kolonija. S vremenom će nadmašiti Tir i postati suparnik Rimu u borbi za prevlast na Sredozemlju.

13. Zašto se postavlja pitanje tko se usuđuje objaviti osudu protiv Tira?

¹³ S obzirom na drevnost i bogatstvo Tira, pitanje koje slijedi sasvim je primjereno: “Tko je to smislio na Tir, koji razdavaše vijence [“krune”, “Ša”], čiji trgovci bjehu knezovi, i prekupci slavni na zemlji?” (Izaija 23:8). Tko se usuđuje govoriti protiv grada koji u svojim kolonijama i drugdje postavlja moćne ljude na visoke položaje vlasti — i tako ‘razdaje krune’? Tko se usuđuje govoriti protiv metropole čiji su trgovci knezovi i čiji obrtnici uživaju slavu i čast? Maurice Chehab, nekadašnji ravnatelj odjela za starine u Nacionalnom muzeju u Beirutu (Libanon),  rekao je sljedeće: “Od devetog do šestog stoljeća pr. n. e. Tir je zadržao utjecajan položaj kakav je imao London na početku dvadesetog stoljeća.” Tko se onda usuđuje govoriti protiv takvog grada?

14. Tko objavljuje osudu protiv Tira, i zašto?

¹⁴ Nadahnuti odgovor na to pitanje zaprepastit će stanovnike Tira. Izaija kaže: “Jehova je nad vojskama to smislio, da osramoti ponos svake slave i da poništi sve slavne na zemlji” (Izaija 23:9). Zašto Jehova objavljuje osudu protiv tog bogatog, drevnog grada? Da li zato što su njegovi stanovnici obožavatelji lažnog boga Baala? Da li zbog veze Tira s Jezabelom — kćerkom sidonskog, a ujedno i tirskog kralja Edbala — koja se udala za izraelskog kralja Ahaba i izvršila masakr nad Jehovinim prorocima? (1. Kraljevima 16:29, 31; 18:4, 13, 19). Niti na jedno od tih pitanja odgovor nije potvrdan. Tir je osuđen zbog svog oholog ponosa — nagrabio se bogatstva na račun drugih naroda, uključujući i Izraelce. U devetom stoljeću pr. n. e. Jehova je preko proroka Joela Tiru i drugim gradovima rekao: “Sinove Judine i sinove Jeruzalemske prodadoste sinovima Grčkim da biste ih otjerali daleko od međe njihove” (Joel 3:6). Može li Bog prijeći preko toga što se Tir prema njegovom savezničkom narodu odnosi kao prema običnoj trgovačkoj robi?

15. Kako će Tir reagirati kada Nabuhodonozor porazi Jeruzalem?

¹⁵ Tir se neće promijeniti nakon što prođe sto godina. Kad vojska babilonskog kralja Nabuhodonozora 607. pr. n. e. razori Jeruzalem, Tir će se veseliti: “Ha! Vrata [Jeruzalem] su narodima razbijena! Meni su se otvorila. Ja ću se napuniti. Jer su ona opustjela” (Ezehijel 26:2, Ša). Tir će se radovati, očekujući da će mu razorenje Jeruzalema donijeti dobit. Budući da mu judejska  prijestolnica više neće biti konkurencija, nadat će se boljoj trgovini. Jehova će prezirno postupati sa samozvanim ‘slavnima’, koji ponosno stoje na strani neprijateljâ njegovog naroda.

16, 17. Što će se dogoditi sa stanovnicima Tira kada grad padne? (Vidi fusnotu.)

¹⁶ Izaija nastavlja objavljivati Jehovinu osudu nad Tirom: “Prijeđi preko zemlje svoje kao potok [“poplavi svoju zemlju kao Nil”, “Ša”], kćeri Tarsiska; nema više pojasa. Ruku svoju podiže na more, zadrma kraljevstva; Jehova je zapovjedio za Kanaan [Feniciju] da se raskopaju gradovi njegovi. I veli: nećeš se više veseliti, osramoćena djevojko [“djevice”, “St”], kćeri Sidonska. Ustani, idi u Cetim, ni ondje nećeš imati mira” (Izaija 23:10-12).

¹⁷ Zašto je Tir nazvan ‘Tarsiskom kćeri’? Možda zato što će, nakon što Tir bude poražen, Tarsis biti moćniji od njega. * Stanovnici razorenog Tira rasijat će se posvuda, kao kad se rijeka, koja je srušila svoje nasipe, izlije i poplavi sve okolne doline. Izaijina poruka ‘Tarsiskoj kćeri’ ističe težinu onoga što će zadesiti Tir. Sam Jehova pruža svoju ruku i daje zapovijed. Ishod toga nitko ne može promijeniti.

18. Zašto je Tir nazvan ‘djevicom, kćeri sidonskom’, i na koji će se način njegovo stanje promijeniti?

¹⁸ Osim toga, Izaija Tir naziva ‘djevicom, kćeri sidonskom’, čime ukazuje na to da se strani osvajači dotad još nisu uspjeli domoći tog grada i opljačkati ga te da je još  uvijek nepokoren. (Usporedi 2. Kraljevima 19:21; Izaiju 47:1; Jeremiju 46:11.) No sada će biti uništen i neki od njegovih stanovnika kao izbjeglice će otići u feničku koloniju Cetim. Međutim, izgubivši svoju trgovačku moć, tamo neće pronaći mir.

19, 20. Tko je prorečeni osvajač Tira, i kako se to proročanstvo ispunjava?

¹⁹ Koja će politička sila izvršiti Jehovinu presudu nad Tirom? Izaija objavljuje: “Gle, zemlja Kaldejaca! — Ovo je narod, nije to bio Asur. Za pustinjske životinje on ga je pripravio. — Podiže svoje kule, razara njihove palače, pretvara ih u ruševine. Jaučite, tarsiske lađe! Jer je opustošen vaš grad” (Izaija 23:13, 14, “Ša”). Kaldejci će — a ne Asirci — osvojiti Tir. Podignut će svoje opsadne tornjeve, kuće Tiraca sravniti sa zemljom i tu tvrđavu tarsiskih brodova pretvoriti u hrpu ruševina.

²⁰ Kao što je proročanstvo predvidjelo, nedugo nakon pada Jeruzalema Tir se pobunio protiv Babilona i Nabuhodonozor je grad doveo pod opsadu. Smatrajući se neosvojivim, Tir pruža otpor. Za trajanja opsade babilonskim su vojnicima glave, nažuljane od kaciga, ‘oćelavile’, a ramena su im se ‘oderala’ od nošenja materijala za podizanje opsade (Ezehijel 29:18). Nabuhodonozora ova opsada skupo košta. Kopneni je dio Tira razoren, no njegov plijen Nabuhodonozoru izmiče. Glavnina tirskog blaga premještena je na jedan mali otok, udaljen oko 800 metara od obale. Bez brodovlja kaldejski kralj ne može osvojiti otok. Nakon 13 godina Tir se predaje, no grad će ipak opstati i doživjeti ispunjenje daljnjih proročanstava.

21. U kom je smislu Tir “zaboravljen”, i koliko dugo to traje?

²¹ Izaija nastavlja proricati: “Dogodit će se, u onaj dan, da će Tir biti zaboravljen sedamdeset godina, kao dani jednoga kralja” (Izaija 23:15a, “St”). Nakon što Babilonci razore kopneni dio grada, otočni će dio Tira biti “zaboravljen”. U skladu s proročanstvom, tijekom vladavine “jednoga kralja” — Babilonskog Carstva — otočni dio Tira neće biti utjecajna ekonomska sila. Jehova, govoreći preko Jeremije, svrstava Tir među narode koji će biti izdvojeni da piju vino Njegovog gnjeva. On kaže: “Ti će narodi služiti kralju Babilonskom sedamdeset godina” (Jeremija 25:8-17, 22, 27). Istina, otočni dio Tira nije bio pod vlašću Babilona tijekom čitavih 70 godina, jer je Babilonsko Carstvo palo 539. pr. n. e. Stoga 70 godina očito predstavlja period vrhunca babilonske vlasti — kada se babilonska kraljevska dinastija hvali kako se njeno prijestolje uzdiglo iznad “zvijezda Božjih” (Izaija 14:13). Različiti narodi u različitim periodima dolaze pod njenu vlast. No, na kraju 70 godina ta će se vlast raspasti. Što će tada biti s Tirom?

22, 23. Što će se dogoditi s Tirom kad se oslobodi babilonske vlasti?

²² Izaija nastavlja: “Poslije sedamdeset godina pjevaće se Tiru kao bludnici: uzmi gusle, idi po gradu, zaboravljena bludnice; dobro udaraj, pjevaj i popijevaj, eda bi te se opet opomenuli. Jer poslije sedamdeset godina Jehova će pohoditi Tir, a on će se vratiti na bludničku zaslugu [“plaću”, “St”] svoju, i činiće blud sa svim kraljevstvima na zemlji” (Izaija 23:15b-17).

²³ Nakon pada Babilona 539. pr. n. e. Fenicija postaje satrapija Medo-perzijskog Carstva. Perzijski monarh Kir Veliki tolerantan je vladar. Tir će pod ovom novom vlašću  obnoviti svoju nekadašnju aktivnost i uložiti veliki trud kako bi ponovno stekao ugled svjetskog trgovačkog središta — baš kao što zaboravljena prostitutka koja je izgubila svoje mušterije želi privući nove, pa zato hoda gradom, svirajući harfu i pjevajući pjesme. Hoće li Tir uspjeti u tome? Hoće, jer će mu Jehova dati uspjeh. S vremenom će taj otočni grad postati toliko bogat da će potkraj šestog stoljeća pr. n. e. prorok Zaharija reći: “Tir podiže tvrde bedeme, zgrnu srebra kao prašine i zlata kao blata s ulica” (Zaharija 9:3, St).

24, 25. (a) U kom je pogledu dobit Tira posvećena Jehovi? (b) Koje je proročanstvo pod Jehovinim nadahnućem objavljeno protiv Tira, unatoč tome što on pomaže Božjem narodu?

²⁴ Proročanske riječi koje sada slijede doista su izuzetne! “Trgovina [“dobit”, “St”] njegova i zasluga njegova biti [će] posvećena Jehovi, neće se ostavljati ni čuvati, nego će trgovina njegova biti onima koji nastavaju pred Jehovom da jedu do sitosti i imaju odijelo dobro” (Izaija 23:18). Na koji način materijalna dobit Tira postaje posvećena? Jehova tako upravlja stvarima da se ta dobit koristi u skladu s njegovom voljom — njegovom narodu za hranu do sitosti i za odjeću. To se ispunilo nakon što su se Izraelci vratili iz izgnanstva u Babilonu. Tirci im pomažu tako što ih opskrbljuju cedrovinom za obnovu hrama. Osim toga, ponovno uspostavljaju trgovačke odnose s Jeruzalemom (Ezra 3:7; Nehemija 13:16).

²⁵ No unatoč tome, pod Jehovinim se nadahnućem protiv Tira upućuje još jedna objava. O tom sada bogatom otočnom gradu Zaharija proriče sljedeće: “Gle, Jehova će  ga otjerati, i vrći će u more silu njegovu, i on će ognjem izgorjeti” (Zaharija 9:4). To se ispunilo u srpnju 332. pr. n. e., kada je Aleksandar Veliki razbio ovu ponosnu gospodaricu mora.

26. Zašto je Bog osudio Tir?

²⁶ Jehova je osudio Tir zbog njegovog ponosa, osobine koju prezire. “Oči ponosite” navedene su kao prva od sedam stvari koje Jehova mrzi (Priče Salamunove 6:16-19). Pavao je ponos povezao sa Sotonom Đavlom, a Ezehijelov opis ponosnog Tira sadrži dijelove koji opisuju samog Sotonu (Ezehijel 28:13-15; 1. Timoteju 3:6). Zbog čega je Tir bio ponosan? Obraćajući se Tiru, Ezehijel kaže: “Ponese [se] srce tvoje blagom tvojim” (Ezehijel 28:5). Grad se posve predao trgovini i zgrtanju novca. Tir je bio vrlo uspješan u tome i to ga je učinilo nepodnošljivo oholim. Jehova je preko Ezehijela “knezu Tirskome” rekao: “Što se ponese srce tvoje, te veliš: ja sam bog, sjedim na prijestolju božjem” (Ezehijel 28:2).

27, 28. Koja zamka može zarobiti ljude, i kako je Isus to ilustrirao?

²⁷ Čitavi narodi mogu podleći ponosu i imati pogrešan stav prema bogatstvu — jednako kao i pojedinci. Isus je ispričao jednu parabolu iz koje je vidljivo koliko ta zamka može biti podmukla. Ispričao je priču o nekom bogatom čovjeku čija su polja dobro rodila. Obradovavši se tome, čovjek je planirao izgraditi veće žitnice za svoj urod i sav sretan nadao se dugom i lagodnom životu. No to se nije ostvarilo. Bog mu je rekao: “Bezumniče, ove noći tražit će tvoju dušu od tebe. Tko će onda imati ono što si skupio?” Da, čovjek je umro i od svog bogatstva nije imao nikakve koristi (Luka 12:16-20).

 ²⁸ Isus je tu parabolu završio riječima: “Tako biva onome tko skuplja blago za sebe, a nije bogat pred Bogom” (Luka 12:21). Biti bogat samo po sebi nije bilo ništa loše niti je bio grijeh imati dobru žetvu. Greška tog čovjeka bila je u tome što je takvim stvarima dao središnje mjesto u svom životu. Sve svoje pouzdanje polagao je u bogatstvo. Gledajući u budućnost, nije uzimao u obzir Jehovu Boga.

29, 30. Kako je Jakov upozorio na opasnost oslanjanja na vlastitu snagu?

²⁹ Istu je misao vrlo uvjerljivo istaknuo i Jakov. Rekao je: “Slušajte sad, vi koji govorite: ‘Danas ili sutra otputovat  ćemo u taj i taj grad i provesti ondje godinu dana, i poslovat ćemo i ostvariti dobit’, a ne znate kakav će vaš život biti sutra. Jer ste izmaglica koja se nakratko javlja i zatim nestaje. Umjesto toga, trebali biste govoriti: ‘Ako bude Jehovina volja, živjet ćemo a i raditi ovo ili ono’” (Jakov 4:13-15). Zatim je u nastavku Jakov pokazao u kakvoj su vezi bogatstvo i ponos, rekavši: “Ponosite [se] svojim umišljenim hvalisanjem. Sav je takav ponos zao” (Jakov 4:16).

³⁰ Niti ovdje se ne želi reći da je grijeh baviti se poslom. Grijeh je ono što stjecanje bogatstva može uzrokovati: ponos, oholost i oslanjanje na vlastitu snagu. Jedna drevna poslovica mudro kaže: “Siromaštva ni bogatstva ne daj mi.” Siromaštvo može život učiniti vrlo gorkim. No bogatstvo može navesti čovjeka da se ‘odrekne Boga i kaže: tko je Jehova?’ (Priče Salamunove 30:8, 9).

31. Koja bi si pitanja svaki kršćanin trebao postaviti?

³¹ Živimo u svijetu u kojem su mnogi postali žrtve pohlepe i sebičnosti. Zbog prevladavajuće ekonomske klime, velik se naglasak stavlja na bogatstvo. Stoga bi bilo mudro da se svaki kršćanin preispita kako bi se uvjerio da ne tone u istu zamku koja je zarobila stanovnike trgovačkog grada Tira. Troši li toliko vremena i energije na stjecanje materijalnih stvari da je, zapravo, rob bogatstva? (Matej 6:24). Zavidi li nekima koji možda posjeduju više ili imaju bolje stvari od njega? (Galaćanima 5:26). Ako je bogat, da li ponosno misli da zaslužuje više pažnje ili privilegija nego drugi? (Usporedi Jakova 2:1-9.) Ako nije bogat, je li ‘odlučio obogatiti se’ po svaku cijenu? (1. Timoteju 6:9). Je li toliko zaokupljen poslovnim stvarima da za službu Bogu ostavlja tek vrlo mali dio svog života? (2. Timoteju 2:4). Je li ga toliko obuzela težnja za bogatstvom  da u svom poslovanju zanemaruje kršćanska načela? (1. Timoteju 6:10).

32. Kakvo je upozorenje dao Ivan, i kako ga možemo primjenjivati?

³² U kakvoj god da se ekonomskoj situaciji nalazimo Kraljevstvo bi nam uvijek trebalo biti na prvom mjestu u životu. Vrlo je važno da nikada ne izgubimo iz vida riječi apostola Ivana: “Nemojte ljubiti ni svijet ni ono što je u svijetu. Ako tko ljubi svijet, ljubav prema Ocu nije u njemu” (1. Ivanova 2:15). Istina, da bismo preživjeli, moramo se služiti ekonomskim sustavom svijeta (2. Solunjanima 3:10). Stoga mi ‘koristimo svijet’ — ali ga ne koristimo “u potpunosti” (1. Korinćanima 7:31). Ako pretjerano ljubimo materijalne stvari — ono što je u svijetu — tada više ne ljubimo Jehovu. Trka za udovoljavanjem ‘želji tijela i želji očiju i za upadljivim isticanjem svojih životnih sredstava’ nespojiva je s vršenjem Božje volje. * A upravo je vršenje Božje volje ono što vodi do vječnog života (1. Ivanova 2:16, 17).

33. Kako mogu kršćani izbjeći zamku u koju je upao Tir?

³³ Tir je upao u zamku tako što mu je težnja za materijalnim stvarima bila važnija od svega. Bio je uspješan u materijalnom pogledu, postao je vrlo ponosan, i zbog svog je ponosa kažnjen. Primjer tog grada u današnje vrijeme služi kao upozorenje kako narodima tako i pojedincima. Koliko li je bolje poslušati savjet apostola Pavla! On potiče kršćane “da ne budu uobraženi, i da polažu nadu, ne u nesigurno bogatstvo, nego u Boga, koji nas svime bogato opskrbljuje za naš užitak” (1. Timoteju 6:17).