1. Kako se mogao osjećati netko tko se u drevno doba nalazio u gradu pod opsadom?

PREDSTAVI si kako bi se osjećao da si se u drevna vremena nalazio u nekom gradu pod opsadom. Izvan zidina nalaze se neprijatelji — moćni i okrutni. Poznato ti je da su druge gradove već uspjeli poraziti. Sada su nakanili osvojiti i opljačkati tvoj grad te silovati i poubijati njegove stanovnike. Neprijateljska je vojska prejaka da bi joj se suprotstavilo u izravnoj borbi; jedino se možeš nadati da će je gradske zidine spriječiti da prodre u grad. Gledajući preko zidina, možeš vidjeti opsadne tornjeve što su ih dopremili neprijatelji. Imaju i opsadne bojne sprave pomoću kojih bacaju kamenje kako bi razbili utvrde tvog grada. Vidiš njihove jurišne ovnove i ljestve, strijelce i kola, čete njihovih vojnika. Kakvog li užasavajućeg prizora!

2. Kada se odigrava opsada opisana u 22. poglavlju Izaije?

² U 22. poglavlju Izaije čitamo o jednoj takvoj opsadi — opsadi Jeruzalema. Kada se ona odigrava? Teško je točno ukazati na jednu opsadu u kojoj su se ispunili svi opisani detalji. Po svemu sudeći, to se proročanstvo najbolje može razumjeti kao zajednički opis različitih opsada koje će zadesiti Jeruzalem, kao općenito upozorenje na ono što predstoji u budućnosti.

3. Kako stanovnici Jeruzalema reagiraju na opsadu koju opisuje Izaija?

³ Što poduzimaju stanovnici Jeruzalema, nalazeći se pod opsadom koju opisuje Izaija? Da li se kao pripadnici  Božjeg savezničkog naroda obraćaju Jehovi da ih spasi? Ne, oni pokazuju vrlo nerazuman stav, stav kakav imaju mnogi današnji ljudi koji tvrde da obožavaju Boga.

4. (a) Što je ‘dolina viđenja’, i zašto se tako naziva? (b) Kakvo je duhovno stanje stanovnikâ Jeruzalema?

⁴ U 21. poglavlju Izaije svaka od tri poruke osude započinje izrazom “breme” (Izaija 21:1, 11, 13). Na isti način započinje i 22. poglavlje: “Breme dolini viđenja. Što ti je te si sva izašla na krovove?” (Izaija 22:1). Izraz ‘dolina viđenja’ odnosi se na Jeruzalem. Grad je nazvan dolinom zato što ga, iako se nalazi na uzvisini, okružuju više planine. Povezuje se s ‘viđenjem’ zbog toga što su u njemu dobivene mnoge božanske vizije i otkrivenja. To je razlog zašto bi stanovnici grada trebali obratiti pažnju Jehovinim riječima. No umjesto toga, oni su zanemarili Jehovu i zastranili u krivo obožavanje. Neprijatelj koji opsjeda grad služi kao sredstvo izvršenja Božje presude nad Njegovim tvrdoglavim narodom (5. Mojsijeva 28:45, 49, 50, 52).

5. Što je vjerojatno razlog zbog kojeg narod izlazi na krovove?

 ⁵ Zapazi da su stanovnici Jeruzalema ‘svi izašli na krovove’ svojih kuća. U drevno su doba kuće Izraelaca imale ravan krov i često su se na njemu okupljali članovi obitelji. Izaija ne navodi zašto to čine ovom prilikom, no u njegovim se riječima osjeća neodobravanje. Stoga vjerojatno izlaze na krovove da bi se molili svojim lažnim bogovima. To im je bio običaj tijekom godina koje su prethodile razorenju Jeruzalema 607. pr. n. e. (Jeremija 19:13; Sofonija 1:5).

6. (a) Kakvo stanje vlada u Jeruzalemu? (b) Zašto se neki vesele, no što ih očekuje?

⁶ Izaija nastavlja: “Grade puni vike i vreve, grade veseli! tvoji pobijeni nisu pobijeni mačem niti pogiboše u boju”  (Izaija 22:2). Mnoštva ljudi sjatila su se u grad, pa u njemu vlada metež. Ljudi stvaraju buku po ulicama i uplašeni su. Drugi se pak vesele, možda zato što misle da su na sigurnom ili vjeruju da opasnost prolazi. * No veseliti se u takvo vrijeme vrlo je nerazborito. Mnogi od onih koji se nalaze u gradu umrijet će smrću daleko okrutnijom nego što je ona od oštrice mača. Grad pod opsadom odsječen je od vanjskih izvora hrane. Zalihe u gradu sve su manje. Zbog izgladnjelosti ljudi i skučenog životnog prostora javljaju se epidemije. Stoga će mnogi u Jeruzalemu umrijeti od gladi i pošasti. To se ispunjava kako  607. pr. n. e. tako i 70. n. e. (2. Kraljevima 25:3; Plač Jeremijin 4:9, 10). *

7. Što čine jeruzalemski vladari za vrijeme opsade, i što se s njima zbiva?

⁷ Kakvo vodstvo u tom vremenu krize pružaju jeruzalemski vladari? Izaija odgovara: “Glavari svi ti zajedno pobjegoše, u ropstvo padoše luka ne napevši. Zasužnjeni su svi tvoji knezovi, zalud umakoše daleko” (Izaija 22:3, “St”). Vladari i junaci bježe i zatim bivaju uhvaćeni! Uhvaćeni su i odvedeni kao zatvorenici, a da nitko na njih ni luk nije napeo. To se ispunjava 607. pr. n. e. Nakon što je probijen jeruzalemski zid, kralj Sedecija noću bježi sa svojim junacima. Neprijatelj saznaje za to, kreće u potjeru za njima i sustiže ih u ravnicama Jerihona. Vojnici bježe. Sedecija je uhvaćen, oslijepljen, stavljen u bakrene okove i odveden u Babilon (2. Kraljevima 25:2-7). Njegova mu je nevjernost donijela uistinu tragičan ishod!

8. (a) Kako Izaija reagira na proročanstvo o katastrofi koja će zadesiti Jeruzalem? (b) Kakva će situacija vladati u Jeruzalemu?

⁸ Izaija je duboko dirnut ovim proročanstvom. On kaže: “Prođite me se, da plačem gorko; ne trudite se da me tješite za pogiblju kćeri naroda mojega” (Izaija 22:4). Izaija je bio žalostan zbog ishoda koji je prorečen Moabu i Babilonu (Izaija 16:11; 21:3). Sada ga obuzima još veći očaj i žalost dok razmišlja o katastrofi koja dolazi na njegov narod. Neutješan je. Zašto? “Jer je ovo dan muke i  potiranja i smetnje od Gospodina, Jehove nad vojskama, u dolini viđenja; razvaliće zid, i vika će biti do gore” (Izaija 22:5). U Jeruzalemu će posvuda vladati neobuzdani metež. Ljudi će u paničnom strahu besciljno lutati unaokolo. Kada neprijatelj počne probijati gradske zidine, čut će se ‘vika do gore’. Znači li to da će stanovnici grada povikati k Bogu u njegovom svetom hramu na brdu Moriji? Možda. No s obzirom na njihovu nevjernost, vjerojatno to ne znači ništa drugo nego da će njihovi prestravljeni vapaji odzvanjati među okolnim gorama.

9. Opiši vojsku koja prijeti Jeruzalemu.

⁹ Kakav je neprijatelj što prijeti Jeruzalemu? Izaija nam kaže: “Elam uze tul, s kolima ljudi i s konjanicima, i Kir istače štit” (Izaija 22:6). Neprijatelji su naoružani do zuba. Imaju strijelce čiji su tobolci puni strijela. Njihovi ratnici pripremaju svoje štitove za borbu. Tu su kola i bojni konji. U vojsci su borci iz Elama, koji je smješten sjeverno od današnjeg Perzijskog zaljeva, i iz Kira, koji se vjerojatno nalazi u blizini Elama. Spominjanje tih zemalja ukazuje na veliku udaljenost iz koje će doći napadači. To bi ujedno moglo značiti da su se u vojsci koja je prijetila Jeruzalemu u vrijeme Ezehije nalazili i elamski strijelci.

10. Zašto se s obzirom na razvoj događaja gradu loše piše?

¹⁰ Izaija opisuje kako će se stvari odvijati: “Krasne doline tvoje napuniše se kola, i konjanici se namjestiše pred vratima. I odastrije se zastirač Judin” (Izaija 22:7, 8a). Kola i konji preplavljuju ravnice oko Jeruzalema i zauzimaju položaje za napad na gradska vrata. Što predstavlja “zastirač Judin” koji je uklonjen? Vjerojatno se misli na gradska vrata, a kad ona budu osvojena, braniteljima se  loše piše. * Uklanjanjem ovog obrambenog zastirača napadačima je otvoren put u grad.

11, 12. Koje obrambene mjere poduzimaju stanovnici Jeruzalema?

¹¹ Izaija sada skreće pažnju na korake koje narod poduzima kako bi se pokušao braniti. Prvo što im pada na um — oružje! “Pogledao si u to vrijeme na oružje u kući šumskoj. I vidjeste da je mnogo proloma [“pukotina”, “St”] na gradu Davidovu, i sabraste vodu u donjem jezeru” (Izaija 22:8b, 9). Oružje se čuva u oružarnici u šumskoj kući. Tu je oružarnicu izgradio Salamun. Budući da je izgrađena od libanonskog cedra, postala je poznata kao “dom iz šume Libanske” (1. Kraljevima 7:2-5). Pregledavaju se pukotine na zidinama. Skuplja se voda — to je važna mjera obrane. Ljudima je za život potrebna voda. Bez nje grad ne može opstati. Ali zapazi da se nigdje ne kaže da se obraćaju Jehovi da ih izbavi. Ne, oni se radije oslanjaju na vlastite sposobnosti. Nemojmo nikada učiniti tu pogrešku! (Psalam 127:1).

¹² Što se može učiniti s tim pukotinama na gradskim zidinama? “Izbrojiste kuće Jeruzalemske, i razvaliste kuće da utvrdite zid” (Izaija 22:10). Kuće se pregledavaju da bi se ustanovilo koje se mogu porušiti kako bi se nabavio materijal za popunjavanje pukotina. Time se želi spriječiti neprijatelja da u potpunosti zauzme zidine.

13. Na koji način narod pokušava osigurati zalihe vode, no koga pritom zaboravlja?

¹³ “Načiniste jaz među dva zida za vodu iz staroga jezera; ali ne pogledaste na onoga koji je to učinio i ne obazreste  se na onoga koji je to odavna spremio” (Izaija 22:11). Sakupljanje vode koje se opisuje ovdje i u 9. retku podsjeća nas na mjere koje je poduzeo kralj Ezehija kako bi zaštitio grad od napada Asiraca (2. Dnevnika 32:2-5). No ljudi koji se nalaze u ovom gradu iz Izaijinog proročanstva nemaju apsolutno nikakvu vjeru. Oni, za razliku od Ezehije, uopće ne pomišljaju na Stvoritelja dok rade na zaštiti grada.

14. Kako narod pokazuje nerazborit stav unatoč Jehovinoj poruci upozorenja?

¹⁴ Izaija nastavlja: “Zva vas Jehova nad vojskama u onaj dan da plačete i ridate i da ostrižete kose i pripašete kostrijet; a gle, radost i veselje, ubijaju goveda, kolju ovce, jedu meso i piju vino govoreći: jedimo i pijmo, jer ćemo sutra umrijeti” (Izaija 22:12, 13). Stanovnici Jeruzalema ničim ne pokazuju da ih grize savjest zbog toga što su se pobunili protiv Jehove. Oni ne plaču, ne režu kosu niti se oblače u kostrijet u znak pokajanja. Kad bi to učinili, vjerojatno bi ih Jehova poštedio strahota koje dolaze na njih. Umjesto toga, oni se prepuštaju tjelesnim užicima. Isti takav stav vlada i danas među mnogima koji nemaju vjeru u Boga. Budući da nemaju nadu — niti u uskrsnuće iz mrtvih niti u život na predstojećoj rajskoj Zemlji — vode život koji je prožet ugađanjem vlastitim željama, govoreći: “Jedimo i pijmo, jer sutra ćemo umrijeti” (1. Korinćanima 15:32). Kako je samo kratkovidno tako razmišljati! Kad bi se samo pouzdali u Jehovu, imali bi trajnu nadu! (Psalam 4:6-8; Priče Salamunove 1:33).

15. (a) Kakvu poruku osude Jehova upućuje Jeruzalemu, i tko izvršava njegovu presudu? (b) Zašto će crkve kršćanstva zadesiti sličan kraj kakav je zadesio i Jeruzalem?

¹⁵ Stanovnici Jeruzalema koji se nalazi pod opsadom neće osjetiti sigurnost. Izaija kaže: “Jehova nad vojskama  javi mi: neće vam se oprostiti ovo bezakonje do smrti, veli Gospodin, Jehova nad vojskama” (Izaija 22:14). Narodu neće biti oprošteno zato što mu je otvrdnulo srce. Smrt će doći, u to nema nikakve sumnje. To je neminovnost. Tako je rekao Suvereni Gospodin, Jehova nad vojskama. Ispunjavajući Izaijine proročanske riječi, katastrofa dvaput pogađa nevjerni Jeruzalem. Uništava ga najprije babilonska, a kasnije i rimska vojska. To znači da će katastrofa zadesiti i nevjerno kršćanstvo, čiji pripadnici tvrde da obožavaju Boga, no zapravo ga se svojim djelima odriču (Titu 1:16). Grijesi crkava kršćanstva, zajedno s grijesima ostalih svjetskih religija koje prezrivo zanemaruju Božje pravedne puteve, “nagomilali [su se] sve do neba”. Kao i u slučaju otpadničkog Jeruzalema, njihovo je bezakonje preveliko da bi se oprostilo (Otkrivenje 18:5, 8, 21).

16, 17. (a) Kome se sada upućuje Jehovina poruka upozorenja, i zašto? (b) Što će se dogoditi Sobni zbog njegovih oholih ambicija?

¹⁶ Prorok sada pažnju skreće s nevjernog naroda na nevjernog pojedinca. Izaija piše: “Ovako veli Gospodin, Jehova nad vojskama: idi k onomu rizničaru, k Sobni, upravitelju dvorskom, i reci mu: što ćeš ti tu? i tko ti je tu? te si tu istesao sebi grob? istesao si sebi grob na visoku mjestu i spremio si sebi stan u kamenu” (Izaija 22:15, 16).

¹⁷ Sobna je ‘upravitelj dvora’, vjerojatno dvora kralja Ezehije. Kao takav ima utjecajan položaj, iznad njega je samo kralj. Od njega se mnogo očekuje (1. Korinćanima 4:2). Međutim, u vrijeme kada bi pažnju trebao prije svega posvetiti državnim poslovima, Sobna nastoji steći slavu. Daje si isklesati raskošnu grobnicu visoko na stijeni  — sličnu kraljevoj. Vidjevši to, Jehova nadahnjuje Izaiju da upozori ovog nevjernog upravitelja: “Evo, čovječe, Jehova će te baciti daleko i zatrpaće te. Zavitlaće te i hititi kao loptu u zemlju prostranu; ondje ćeš umrijeti i ondje će biti kola slave tvoje, sramoto domu gospodara svojega; i svrći ću te s mjesta tvojega, i istjeraću te iz službe tvoje” (Izaija 22:17-19). Budući da je toliko sebičan, Sobna neće imati čak ni običan grob u Jeruzalemu. Naprotiv, bit će bačen kao lopta da umre u nekoj dalekoj zemlji. Ovo služi kao upozorenje svima kojima je povjeren autoritet među Božjim narodom. Zloupotreba moći dovest će do toga da osoba izgubi svoj autoritet, a vjerojatno i da bude primorana napustiti svoje mjesto.

18. Tko će zamijeniti Sobnu, i što znači to što će dobiti Sobninu službenu odjeću i ključ Davidovog doma?

¹⁸ No kako će Sobna biti uklonjen sa svog položaja? Jehova preko Izaije objašnjava: “U to vrijeme pozvaću slugu svojega Elijacima sina Helcijina; i obući ću mu tvoju haljinu, i tvojim ću ga pojasom opasati, i tvoju ću mu vlast dati u ruku, i biće otac Jeruzalemljanima i domu Judinu.  I metnuću mu ključ od doma Davidova na rame: kad on otvori, neće nitko zatvoriti, i kad on zatvori, neće nitko otvoriti” (Izaija 22:20-22). Kada zauzme Sobnin položaj, Elijacim će dobiti službenu upraviteljsku odjeću, kao i ključ Davidovog doma. U Bibliji se riječ “ključ” koristi kao simbol autoriteta, vlasti ili moći. (Usporedi Mateja 16:19.) U drevna je vremena kraljev savjetnik, kojem su bili povjereni ključevi, mogao nadgledavati sve kraljevske odaje, čak i odlučivati o kandidatima za službu kralju. (Usporedi Otkrivenje 3:7, 8.) Dakle, položaj upravitelja važan je i od svakoga tko služi u tom svojstvu mnogo se očekuje (Luka 12:48). Sobna je možda sposoban upravitelj, no budući da nije vjeran, Jehova će ga smijeniti.

19, 20. (a) Na koji će se način Elijacim pokazati blagoslovom za svoj narod? (b) Što će se dogoditi onima koji se i dalje budu oslanjali na Sobnu?

¹⁹ Konačno, Jehova simboličnim riječima opisuje kako će se vlast prenijeti sa Sobne na Elijacima. On kaže: “Kao klin uglaviću ga [Elijacima] na tvrdu mjestu, i biće prijestolje slave domu oca svojega; i o njemu će se vješati sva slava doma oca njegova, sinova i unuka, svakojaki sudovi, i najmanji, i čaše i mjehovi. U to vrijeme, veli Jehova nad vojskama, pomjeriće se klin [Sobna] uglavljeni na tvrdom mjestu, i izvadiće se i pašće, i teža što je na njemu propašće; jer Jehova reče” (Izaija 22:23-25).

²⁰ Prvi klin koji se spominje u ovim recima je Elijacim. On će postati “prijestolje slave” domu svog oca Helcije. Za razliku od Sobne, on neće osramotiti dom ili ime svog oca. Elijacim će biti trajan oslonac posudama u kućanstvu,  odnosno ostalima koji su u službi kralju (2. Timoteju 2:20, 21). Nasuprot tome, drugi klin odnosi se na Sobnu. Iako će naizgled imati siguran položaj, on će biti smijenjen. Svatko tko se i dalje bude oslanjao na njega, past će.

21. Tko je u suvremeno doba bio smijenjen poput Sobne, zašto je smijenjen, i tko ga je zamijenio?

²¹ Sobnino nas iskustvo podsjeća na to da bi, među onima koji tvrde da obožavaju Boga, osobe koje prihvaćaju neke prednosti službe trebale koristiti te prednosti da služe drugima i donose hvalu Jehovi. Ne bi smjele zloupotrebljavati svoj položaj kako bi se obogatile ili stekle istaknuto mjesto. Naprimjer, crkve kršćanstva već dugo vremena tvrde da su one imenovani upravitelj, zemaljski zastupnik Isusa Krista. Međutim, kao  što je Sobna nanio sramotu svom ocu, želeći slavu za sebe, tako su i vođe u crkvama kršćanstva nanijeli sramotu Stvoritelju, gomilajući si bogatstvo i moć. Zato je Jehova, kad je 1918. došlo vrijeme da sud “počne od kuće Božje”, smijenio crkve kršćanstva s njihovog položaja. Odredio je drugog upravitelja — ‘vjernog i razboritog upravitelja’ — i postavio ga nad Isusovim zemaljskim kućanstvom (1. Petrova 4:17; Luka 12:42-44). Ovaj se razred pokazao dostojnim da mu se povjeri odgovornost nošenja kraljevskog ‘ključa’ Davidovog doma. Poput sigurnog ‘klina’, pokazao se pouzdanim osloncem svim različitim ‘posudama’, pomazanim kršćanima koji imaju različite odgovornosti i koji se oslanjaju na njega da će im pružiti duhovnu hranu. “Druge ovce” također, poput ‘došljaka koji su bili unutar vrata’ drevnog Jeruzalema, ovise o ovom ‘klinu’, suvremenom Elijacimu (Ivan 10:16; 5. Mojsijeva 5:14, St).

22. (a) Zašto je smjenjivanje Sobne s položaja upravitelja bilo pravovremeno? (b) Zašto je u suvremeno doba postavljanje ‘vjernog i razboritog upravitelja’ bilo pravovremeno?

 ²² Elijacim je zamijenio Sobnu u vrijeme kada je Senaherib sa svojim četama prijetio Jeruzalemu. Slično tome, “vjerni upravitelj, i razboriti” imenovan je da služi u vremenu kraja, koje će završiti onda kada Sotona i njegove snage krenu u završni napad na ‘Izrael Božji’ i njegove suradnike, druge ovce (Galaćanima 6:16). Kao i u Ezehijino vrijeme, ishod tog napada bit će uništenje neprijateljâ pravednosti. Oni koji se uzdaju u ‘klin uglavljen na tvrdom mjestu’, vjernog upravitelja, preživjet će, kao što su vjerni stanovnici Jeruzalema preživjeli asirski napad na Judu. Koliko je stoga mudro ne oslanjati se na osramoćeni “klin” crkava kršćanstva!

23. Što se na koncu desilo sa Sobnom, i što možemo naučiti iz toga?

²³ Što se dogodilo sa Sobnom? Nigdje se ne izvještava o tome kako se ispunilo proročanstvo o njemu zapisano u Izaiji 22:18. U periodu kad uzvisuje sam sebe i zatim biva osramoćen, sličan je crkvama kršćanstva, no on je možda izvukao pouku iz svoje kazne. U tome se posve razlikuje od crkava kršćanstva. Kada je Asirac Rabzak zahtijevao da se Jeruzalem preda, Ezehijin je novi upravitelj, Elijacim, predvodio delegaciju koja je izišla ususret Rabzaku. No, Sobna je bio s njim kao kraljev pisar. Stoga je očito Sobna još uvijek bio u službi kralju (Izaija 36:2, 22). Kakva li je to izvrsna pouka za one koji izgube neke službene prednosti u Božjoj organizaciji! Umjesto da budu ogorčeni i da gaje ljutnju, mudro bi bilo da nastave služiti Jehovi u kakvom im god svojstvu on to dopusti (Hebrejima 12:6). Na taj će način izbjeći nevolju koja će zadesiti svijet kršćanstva. Imat će Božju naklonost i blagoslov kroz čitavu vječnost.