1. Zašto će za današnje kršćane biti korisno da istraže sadržaj 7. i 8. poglavlja Izaije?

SADRŽAJ 7. i 8. poglavlja Izaije otkriva nam tipičan primjer oprečnih ljudskih reakcija. Izaija i Ahaz pripadali su narodu koji je bio predan Jehovi; obojica su dobila zadatak od Boga, jedan kao prorok, a drugi kao kralj Jude; i obojica su se našla u istoj opasnosti — Judi je prijetio napad nadmoćnijih neprijateljskih snaga. Međutim, Izaija se suočio s tom opasnošću imajući pouzdanja u Jehovu, dok je Ahaz podlegao strahu. Zašto su tako različito reagirali? Budući da su i današnji kršćani okruženi neprijateljskim snagama, bilo bi korisno da istraže ova dva poglavlja Izaije kako bi otkrili što mogu naučiti iz njih.

2, 3. Kakav sažetak navodi Izaija u svojim uvodnim riječima?

² Slično kao što slikar s nekoliko širokih poteza ocrtava skicu svoje nove slike, tako i Izaija svoj izvještaj započinje s nekoliko općenitih izjava kojima obilježava početak i kraj događaja koje se sprema ispričati: “U vrijeme Ahaza sina Joatama sina Ozije kralja Judina dođe Razin kralj Sirski i Faceje sin Romelijin kralj Izraelov na Jeruzalem da ga biju, ali ga ne mogoše uzeti” (Izaija 7:1).

 ³ Osmo je stoljeće pr. n. e. Ahaz je naslijedio svog oca Joatama i postao kralj Jude. Sirijski kralj Razin i Faceje, kralj sjevernog kraljevstva Izraela, napadaju Judu i njihova joj vojska zadaje žestoke udarce. Na koncu će započeti opsadu samog Jeruzalema. No, opsada neće uspjeti (2. Kraljevima 16:5, 6; 2. Dnevnika 28:5-8). Zašto? To ćemo saznati kasnije.

4. Zašto je strah ušao u srce Ahaza i njegovog naroda?

⁴ U ranijoj fazi tog rata “dođe glas domu Davidovu i rekoše: Sirija se složi s Efraimom. A srce Ahazovo i srce naroda njegova ustrepta kao drveće u šumi od vjetra” (Izaija 7:2). Da, strah je obuzeo Ahaza i njegov narod kad su čuli da su Sirijci i Izraelci udružili snage i da su u tom trenutku njihove vojske utaborene na Efraimovom (izraelskom) tlu. Od Jeruzalema su udaljeni samo dva ili tri dana hoda!

5. U kom su pogledu današnji pripadnici Božjeg naroda slični Izaiji?

⁵ Jehova kaže Izaiji: “Iziđi u susret Ahazu, ti i Sear-Jazub sin tvoj, nakraj jaza gornjega jezera, na put kod polja bjeljareva” (Izaija 7:3). Zamisli samo! U trenutku kada bi kralj trebao tražiti Jehovinog proroka i moliti za vodstvo, prorok je taj koji mora ići i tražiti kralja! Pa ipak, Izaija spremno čini ono što mu je Jehova rekao. Slično tome, Božji narod u današnje vrijeme spremno ide i traži ljude koji su u strahu zbog nevolja koje pogađaju ovaj svijet (Matej 24:6, 14). Zaista raduje to što se na stotine tisuća osoba svake godine odazove na posjete ovih propovjednika dobre vijesti i prihvati Jehovinu zaštitničku ruku!

6. (a) Koju ohrabrujuću poruku prorok prenosi kralju Ahazu? (b) Kakva je situacija danas?

 ⁶ Izaija pronalazi Ahaza izvan jeruzalemskih zidina, gdje kralj, pripremajući se za očekivanu opsadu, pregledava gradske zalihe vode. Izaija mu prenosi Jehovinu poruku: “Čuvaj se i budi miran, ne boj se i srce tvoje neka se ne plaši od dva kraja ovih cjepanica što se puše, od raspaljenoga gnjeva Razinova i Sirskoga i sina Romelijina” (Izaija 7:4). Kada su ranije ovi napadači pustošili Judu, njihov je gnjev gorio poput plamena. No sada su tek ‘dva kraja cjepanica što se puše’. Zato Ahaz ne treba strahovati od sirijskog kralja Razina niti od izraelskog kralja Faceja, sina Romelijina. Slična je situacija i danas. Vjerski vođe u svijetu kršćanstva stoljećima su žestoko progonili prave kršćane. No sada svijet kršćanstva nalikuje cjepanici koja je gotovo izgorjela. Njegovi su dani odbrojeni.

7. Zašto imena Izaije i njegovog sina pružaju temelj za nadu?

⁷ U Ahazovo vrijeme ljudima koji se uzdaju u Jehovu osim Izaijine poruke nadu ulijeva i značenje Izaijinog imena te imena njegovog sina. Istina, Judi prijeti opasnost, no ime Izaija, koje znači “Jehovino spasenje”, znak je da će se Jehova pobrinuti da budu izbavljeni. Jehova kaže Izaiji da sa sobom povede svog sina Sear-Jazuba, čije ime znači “ostatak će se vratiti”. Čak i kad kraljevstvo Jude na koncu padne, Bog će milosrdno omogućiti ostatku da se vrati u zemlju.

8. Zašto se može reći da napad na Jeruzalem predstavlja više od samo rata između naroda?

⁸ Jehova preko Izaije otkriva strategiju Judinih neprijatelja. Njihov je plan sljedeći: “Hajdemo na Judeju da joj  dosadimo i da je osvojimo i da postavimo u njoj kraljem sina Tabeelova” (Izaija 7:5, 6). Siro-izraelski savez smišlja plan kako će osvojiti Judu i na mjesto Ahaza, Davidovog sina, postaviti svog čovjeka. Očito je da napad na Jeruzalem sada predstavlja nešto više od samo rata između naroda. On se pretvorio u borbu između Sotone i Jehove. Zašto? Zato što je Jehova Bog sklopio savez s kraljem Davidom i time mu zagarantirao da će njegovi sinovi vladati nad Jehovinim narodom (2. Samuelova 7:11, 16). Kakva bi to samo pobjeda bila za Sotonu ako bi uspio na prijestolje u Jeruzalemu postaviti neku drugu kraljevsku dinastiju! Mogao bi čak osujetiti Jehovin naum da iz Davidove loze izađe trajni nasljednik prijestolja, “knez mira” (Izaija 9:6, 7).

9. Koja bi jamstva trebala Ahazu, a i današnjim kršćanima, uliti hrabrost?

⁹ Hoće li plan Sirije i Izraela uspjeti? Neće. Jehova objavljuje: “Neće se to učiniti, neće biti” (Izaija 7:7). Jehova preko Izaije kaže ne samo da opsada Jeruzalema neće uspjeti već i da će za ‘šezdeset i pet godina Efraim biti satrt tako da više neće biti narod’ (Izaija 7:8). Da, prije nego što prođe 65 godina Izrael kao narod više neće postojati. * Ovo jamstvo, s konkretno navedenim vremenom ispunjenja, Ahazu bi trebalo uliti hrabrost. Na sličan način i današnjem Božjem narodu dodatnu snagu daje spoznaja da istječe vrijeme koje Sotonin svijet još ima na raspolaganju.

10. (a) Kako mogu pravi kršćani u današnje vrijeme oponašati Jehovu? (b) Što Jehova nudi Ahazu?

 ¹⁰ Možda Ahazov izraz lica odaje sumnju, budući da Jehova preko Izaije kaže: “Ako ne vjerujete, nećete se održati.” Jehova je, sa sebi svojstvenom strpljivošću, ‘još [“i dalje”, “Ša”] govorio Ahazu’ (Izaija 7:9, 10). Nije li to izvrstan primjer? U današnje vrijeme, premda mnogi nisu spremni odazvati se na poruku Kraljevstva, mi bismo trebali oponašati Jehovu te ‘još i dalje govoriti’ ljudima dok ih posjećujemo uvijek iznova. Jehova zatim Ahazu kaže: “Išti znak od Jehove Boga svojega, išti odozdo iz šeola ili odozgo s visine” (Izaija 7:11). Ahaz može zatražiti neki znak i Jehova će ga učiniti kako bi mu pružio garanciju da će zaštititi Davidov dom.

11. Kakvo nam jamstvo pruža to što je Jehova upotrijebio izraz ‘tvoj Bog’?

¹¹ Zapazi da Jehova kaže: ‘Traži znak od svog Boga.’ Jehova je zaista dobrohotan. Već se znalo da Ahaz obožava lažne bogove i vrši odvratne poganske običaje (2. Kraljevima 16:3, 4). No unatoč tome i unatoč Ahazovom strahu, Jehova još uvijek sebe naziva Ahazovim Bogom. Sudeći po tome, možemo biti sigurni da Jehova nikad prenagljeno ne odbacuje ljude. On je spreman pomoći onima koji griješe ili kojima je oslabila vjera. Hoće li ovo jamstvo Božje ljubavi potaknuti Ahaza da prihvati Jehovinu ruku?

12. (a) Kakav stav oholo zauzima Ahaz? (b) Kome se Ahaz obraća tražeći pomoć, umjesto da se obrati Jehovi?

¹² Ahaz prkosno odgovara: “Neću iskati, niti ću kušati Jehovu” (Izaija 7:12). Ovdje se ne radi o tome da Ahaz želi biti poslušan zakonu koji je nalagao: “Nemojte kušati Jehovu Boga svojega” (5. Mojsijeva 6:16). Stoljećima kasnije,  Isus je citirao isti taj zakon kada ga je Sotona iskušavao (Matej 4:7). No, u ovom slučaju Jehova poziva Ahaza da se vrati pravom obožavanju i nudi se da učini neki znak kako bi mu ojačao vjeru. No Ahazu je draže zaštitu potražiti negdje drugdje. Možda je to trenutak kada kralj Asiriji šalje veliku sumu novca, tražeći pomoć u borbi protiv neprijateljâ sa sjevera (2. Kraljevima 16:7, 8). U međuvremenu siro-izraelska vojska opkoljava Jeruzalem i opsada započinje.

13. Kakvu promjenu zapažamo u 13. retku, i što ona nagovještava?

¹³ Razmišljajući o tome kako je kralj pokazao da nema vjere, Izaija kaže: “Slušajte sada, dome Davidov; malo li vam je što dosađujete ljudima, nego dosađujete i Bogu mojemu?” (Izaija 7:13). Da, konstantno prkošenje može dodijati Jehovi. Osim toga, zapazi da prorok sada govori o ‘mom Bogu’, a ne ‘vašem Bogu’. Takva promjena ne sluti na dobro! Time što odbija Jehovu i okreće se Asiriji, Ahaz propušta izuzetnu priliku da obnovi svoj odnos s Bogom. Nemojmo nikada žrtvovati svoj odnos s Bogom kompromitirajući svoja biblijska uvjerenja radi dobitaka koji imaju prolaznu vrijednost.

14. Kako Jehova pokazuje da je vjeran svom savezu s Davidom?

¹⁴ Jehova ostaje vjeran svom savezu s Davidom. Znak je ponuđen, znak će se i dati! Izaija nastavlja: “Zato će vam sam Jehova dati znak: eto djevojka će zatrudnjeti i rodiće sina, i nadjenuće mu ime Emanuel. Maslo i med ješće, dokle ne nauči odbaciti zlo a izabrati dobro. Jer prije nego nauči dijete odbaciti zlo a izabrati dobro, ostaviće zemlju, na koju se gadiš, dva kralja njezina [“zemlja ovih dvaju kraljeva, pred kojim strahujete, bit će već opustošena”, “Gru”]” (Izaija 7:14-16).

15. Na koja dva pitanja odgovara proročanstvo o Emanuelu?

 ¹⁵ Evo dobre vijesti za sve one koji strahuju da će napadači okončati Davidovu kraljevsku lozu. “Emanuel” znači “s nama je Bog”. Bog je uz Judu i neće dopustiti da se poništi njegov savez s Davidom. Povrh toga, Ahazu i njegovom narodu rečeno je ne samo što će Jehova učiniti već i kada će to učiniti. Prije nego što dječak Emanuel dovoljno odraste da može razlikovati dobro od zla, neprijateljski će narodi biti uništeni. I to se obistinilo!

16. Što bi mogao biti razlog zašto je Jehova želio da u Ahazovo vrijeme Emanuelov identitet ostane neizvjestan?

¹⁶ Biblija ne otkriva čije je dijete Emanuel. No s obzirom na to da mladi Emanuel treba služiti kao znak, a Izaija kasnije kaže da su on i njegova djeca “znak”, moguće je da je Emanuel sin proroka Izaije (Izaija 8:18). Možda je Jehova želio da u Ahazovo vrijeme identitet Emanuela ostane neizvjestan zato da bi kasnije generacije usredotočile svoju pažnju na Većeg Emanuela. Tko je on?

17. (a) Tko je Veći Emanuel, i kakvo je značenje imalo njegovo rođenje? (b) Zašto Božji narod danas ima razloga uzviknuti: “S nama je Bog”?

¹⁷ Ime Emanuel se, osim u knjizi Izaije, pojavljuje samo na još jednom mjestu u Bibliji, u Mateju 1:23. Jehova je nadahnuo Mateja da proročanstvo o rođenju Emanuela primijeni na rođenje Isusa, punopravnog Nasljednika Davidovog prijestolja (Matej 1:18-23). Rođenje prvog Emanuela bilo je znak da Bog nije napustio Davidov dom. Jednako tako, rođenje Isusa, Većeg Emanuela, bilo je znak da Bog nije napustio čovječanstvo niti svoj savez za Kraljevstvo koji je sklopio s Davidovim domom (Luka 1:31-33). Budući da se glavni Jehovin zastupnik sada nalazio među ljudima, Matej je doista mogao reći: ‘S nama je Bog.’ Danas Isus vlada kao nebeski Kralj i podupire svoju skupštinu na Zemlji (Matej 28:20). Stoga sasvim sigurno  Božji narod ima još više razloga odvažno uzviknuti: “S nama je Bog!”

18. (a) Zašto sljedeće Izaijine riječi ulijevaju strah u kosti onima koji ga slušaju? (b) Do kakvog će obrata događaja uskoro doći?

¹⁸ Koliko god da ove zadnje Izaijine riječi djeluju utješno, njegova sljedeća izjava ulijeva strah u kosti onima koji ga slušaju: “Jehova će pustiti na te i na narod tvoj i na dom oca tvojega dane, kakvih nije bilo od kad se Efraim odvoji od Jude, preko kralja Asirskoga” (Izaija 7:17). Da, katastrofa stiže, i to preko asirskog kralja. Pomisao na to da bi se mogli naći pod vlašću Asiraca, poznatih po svojoj okrutnosti, mora da je Ahazu i njegovom narodu donijela mnoge besane noći. Ahaz je vjerovao da će mu prijateljski odnos s Asirijom pomoći da se oslobodi Izraela i Sirije. I stvarno, asirski će kralj udovoljiti Ahazovoj molbi i na koncu napasti Izrael i Siriju (2. Kraljevima 16:9). Vjerojatno je to razlog zašto će Faceje i Razin biti prisiljeni obustaviti svoju opsadu Jeruzalema. Zbog toga siro-izraelski savez neće uspjeti zauzeti Jeruzalem (Izaija 7:1). No, Izaija sada svojim preneraženim slušateljima kaže da će Asirija, u koju su polagali nade kao u svog zaštitnika, biti ta koja će im donijeti nevolje! (Usporedi Priče Salamunove 29:25.)

19. Kakvo upozorenje ovaj dramatični povijesni događaj pruža današnjim kršćanima?

¹⁹ Ovaj istiniti povijesni izvještaj sadrži upozorenje za današnje kršćane. Kad se nađemo pod pritiskom, mogli bismo doći u iskušenje da kompromitiramo kršćanska načela i time odbacimo Jehovinu zaštitu. Takvo je postupanje kratkovidno, čak i pogubno, što će daljnje Izaijine riječi i pokazati. Prorok nastavlja opisivati kako će se asirski napad odraziti na zemlju i narod.

20. Tko su ‘muhe’ i ‘pčele’, i što će učiniti?

 ²⁰ Izaija svoje objave dijeli u četiri dijela i svaka od njih proriče što će se dogoditi “tada”, “u dan onaj” — to jest u dan kada će Asirija napasti Judu. “U dan onaj, zazviždat će Jahve muhama na ušću egipatskih rijeka i pčelama u zemlji asirskoj da dođu i popadaju po strmim dolovima, po rasjelinama stijena, po svim trnjacima i svim pojilištima” (Izaija 7:18, 19, “St”). Egipatska i asirska vojska će, poput rojeva muha i pčela, svoju pažnju usmjeriti na Obećanu zemlju. Neće to biti tek usputan napad. ‘Muhe’ i ‘pčele’ nastanit će se u toj zemlji, preplavljujući svaki njen kutak.

21. U kom će pogledu asirski kralj biti poput britve?

²¹ Izaija nastavlja: “Tada će Jehova obrijati britvom zakupljenom s onu stranu rijeke, kraljem Asirskim, glavu i dlake po nogama, i bradu svu” (Izaija 7:20). Ovdje se spominje samo Asirija, od koje prijeti glavna opasnost. Ahaz unajmljuje asirskog kralja da ‘obrije’ Siriju i Izrael. Međutim, ova ‘zakupljena britva’ iz područja Eufrata okrenut će se protiv Judine ‘glave’ i potpuno je obrijati, neće ostati čak ni brada!

22. Koje primjere koristi Izaija kako bi opisao posljedice predstojećeg asirskog napada?

²² Kakav će biti ishod? “Tada tko sačuva kravicu i dvije ovce, od mnoštva mlijeka što će davati ješće maslo; jer maslo i med ješće tko god ostane u zemlji” (Izaija 7:21, 22). Nakon što Asirci ‘obriju’ zemlju, ostat će tako malo ljudi da će im za hranu biti dovoljan tek mali broj životinja. Jest će se “maslo i med” — ništa drugo, ni vino, ni kruh, ni druge osnovne namirnice. Izaija kao da želi naglasiti kakve će razmjere poprimiti to opustošenje i zato tri puta kaže da će tamo gdje se nekoć nalazila vrijedna, plodna zemlja sada biti trnje i korov. Oni koji budu  odlazili u polje trebat će ‘strijele i luk’ da bi se zaštitili od divljih životinja koje će vrebati iz šikare. Po nekad raskrčenim poljima gazit će volovi i ovce (Izaija 7:23-25). To se proročanstvo počinje ispunjavati već u vrijeme Ahaza (2. Dnevnika 28:20).

23. (a) Koju zapovijed sada dobiva Izaija? (b) Čime će biti potvrđen znak na ploči?

²³ Izaija se sada vraća na situaciju u kojoj se trenutno nalaze. Dok je Jeruzalem još uvijek pod opsadom  siro-izraelskog saveza, Izaija izvještava: “Reče mi Jehova: uzmi knjigu [“ploču”, “St”] veliku i napiši u njoj pismom čovječjim: brz na plijen, hitar na grabež [“Maher Šalal Haš Baz”, “St”]. I uzeh vjerne svjedoke, Uriju svećenika i Zahariju sina Jeverehijina” (Izaija 8:1, 2). Izaija moli dvojicu uglednih muškaraca da budu svjedoci dok on na veliku ploču piše ime Maher Šalal Haš Baz, kako bi kasnije mogli potvrditi vjerodostojnost tog dokumenta. No, taj će znak biti potvrđen još jednim znakom.

24. Kako bi Maher Šalal Haš Baz kao znak trebao djelovati na judejski narod?

²⁴ Izaija kaže: “Potom pristupih k proročici, i ona zatrudnje, i rodi sina. A Jehova mi reče: nadjeni mu ime: brz na plijen, hitar na grabež [“Maher Šalal Haš Baz”, “St”]. Jer prije nego dijete nauči vikati: oče moj i majko moja, odnijeće se blago Damaštansko i plijen Samarijski pred kraljem Asirskim” (Izaija 8:3, 4). Velika ploča i novorođeni dječak služit će kao znak da će Asirija uskoro oplijeniti Judine napadače, Siriju i Izrael. Kada? Prije nego što dječak nauči izgovarati riječi koje većina djece najprije nauči — “oče” i “majko”. Takvo precizno predviđanje trebalo bi narodu ojačati pouzdanje u Jehovu. Ili bi nekima moglo poslužiti kao povod da se izruguju Izaiji i njegovim sinovima. U svakom slučaju, Izaijine se proročanske riječi ispunjavaju (2. Kraljevima 17:1-6).

25. Po čemu je Izaijino vrijeme slično današnjem?

²⁵ Kršćani mogu izvući pouku iz upozorenja koja je Izaija uvijek iznova upućivao. Apostol Pavao nam je otkrio da u ovom dramatičnom povijesnom događaju Izaija predočava Isusa Krista, a Izaijini sinovi Isusove pomazane učenike (Hebrejima 2:10-13). Preko svojih pomazanih sljedbenika na Zemlji Isus opominje prave  kršćane da ‘budu budni’ tijekom ovih kritičnih vremena (Luka 21:34-36). Istovremeno, nepokajničke se protivnike upozorava na uništenje koje im predstoji, iako takva upozorenja često nailaze na izrugivanje (2. Petrova 3:3, 4). Ispunjenje proročanstava koja su bila vremenski određena za Izaijino vrijeme predstavlja garanciju da će i događaji koje je Bog uvrstio u svoj vremenski raspored za naše vrijeme “zacijelo doći, i neće zakasniti” (Habakuk 2:3).

26, 27. (a) Kakve događaje proriče Izaija? (b) Što Izaijine riječi znače za današnje Jehovine sluge?

²⁶ Izaija nastavlja upozoravati: “Što ovaj narod ne mari za vodu Siloamsku koja teče tiho, i raduje se Razinu i sinu Romelijinu. Zato, evo, Jehova će navesti na njih vodu iz rijeke silnu i veliku, kralja Asirskoga i svu slavu njegovu, te će izaći iz svih potoka svojih, i teći će povrh svih bregova svojih, i navaliće preko Jude, plaviće i razvaliće se i doći do grla, i krila će joj se raširiti preko svekolike zemlje tvoje, Emanuele!” (Izaija 8:5-8).

²⁷ “Ovaj narod”, sjeverno izraelsko kraljevstvo, odbacuje Jehovin savez s Davidom (2. Kraljevima 17:16-18). U njihovim je očima taj savez slab poput žubora vode Siloama, iz kojeg se Jeruzalem opskrbljivao vodom. Za njih je rat protiv Jude razlog za veselje. Ali takav prezir neće proći nekažnjeno. Jehova će dozvoliti da Asirci ‘preplave’, odnosno opustoše, Siriju i Izrael, slično kao što će uskoro dozvoliti da današnji politički elementi svijeta preplave područje krive religije (Otkrivenje 17:16; usporedi Danijela 9:26). Potom će, kaže Izaija, nabujala ‘voda navaliti preko Jude’, dopirući joj sve “do grla”, do  Jeruzalema, u kojem vlada glava (kralj) Jude. * U naše vrijeme politički izvršitelji presude nad krivom religijom na sličan će se način približiti Jehovinim slugama i opkoliti ih sve “do grla” (Ezehijel 38:2, 10-16). S kakvim ishodom? Pa, što se dogodilo u Izaijino vrijeme? Jesu li Asirci prodrli kroz gradske zidine i pokosili Božji narod? Nisu. Bog je bio s njim.

28. Što Jehova jamči Judi, bez obzira na uporna nastojanja njenih neprijatelja?

²⁸ Izaija upozorava: “Udružite se samo, narodi [protivnici Božjeg savezničkog naroda], al‘ bit ćete smrvljeni! Poslušajte, vi kraljevi daleki, pašite se, bit ćete smrvljeni, pašite se, bit ćete smrvljeni! Kujte naum — bit će uništen, dogovarajte se samo, bit će uzalud, jer s nama je Bog!” (Izaija 8:9, 10, “St”). Te su se riječi ispunile nekoliko godina kasnije, za vladavine vjernog Ahazovog sina Ezehije. Kada su Asirci prijetili Jeruzalemu, Jehovin je anđeo pobio 185 000 njihovih pripadnika. Bog je očito bio uz svoj narod i Davidovu kraljevsku lozu (Izaija 37:33-37). Tijekom predstojeće bitke od Harmagedona Jehova će na sličan način poslati Većeg Emanuela, koji će ne samo razbiti Njegove neprijatelje već i izbaviti sve one koji se uzdaju u Njega (Psalam 2:2, 9, 12).

29. (a) Po čemu su se Židovi u Ahazovo vrijeme razlikovali od onih u vrijeme Ezehije? (b) Zašto se Jehovini sluge u današnje vrijeme ne upuštaju u sklapanje vjerskih ili političkih saveza?

²⁹ Za razliku od Židova u Ezehijino vrijeme, Ahazovi suvremenici ne vjeruju u Jehovinu zaštitu. Oni se radije  uzdaju u savez, ili ‘urotu’, s Asircima kao u zaštitu od siro-izraelskog saveza. Međutim, Jehovina ‘ruka’ potiče Izaiju da govori protiv ‘puta kojim ide ovaj narod’, to jest protiv sklonosti koja vlada među narodom. On upozorava: “Ne bojte se čega se on boji i nemajte straha. Jahve nad Vojskama — on jedini nek‘ vam svet bude; jedino se njega bojte, strah od njega nek‘ vas prožme” (Izaija 8:11-13, “St”). Imajući to na umu, današnji su Jehovini sluge oprezni kako se ne bi udruživali s nekim vjerskim vijećima ili političkim savezima niti u njih polagali svoje pouzdanje. Jehovini sluge imaju potpuno pouzdanje u Božju zaštitničku moć. Na koncu, ako je ‘Jehova s nama, što će nam učiniti čovjek’? (Psalam 118:6).

30. Kakav ishod očekuje one koji se ne uzdaju u Jehovu?

³⁰ Izaija ponavlja da će Jehova biti “svetinja”, zaštita, za one koji se uzdaju u njega. Nasuprot tome, oni koji ga odbacuju “spotaknuće se (...) i pašće i satrće se, zaplešće se i uhvatiće se” — pet slikovitih glagola koji ne ostavljaju mjesta sumnji s obzirom na ishod koji čeka one koji se ne uzdaju u Jehovu (Izaija 8:14, 15). U prvom stoljeću oni koji su odbacili Isusa također su se spotaknuli i pali (Luka 20:17, 18). Sličan ishod očekuje i one koji se danas ne žele podložiti ustoličenom nebeskom Kralju, Isusu (Psalam 2:5-9).

31. Kako mogu današnji pravi kršćani slijediti primjer Izaije i onih koji su slušali njegovu pouku?

³¹ No nisu se svi spotaknuli u Izaijino vrijeme. Izaija kaže: “Sveži svjedočanstvo, zapečati zakon mojim učenicima. Čekaću dakle Jehovu, koji je sakrio lice svoje od doma Jakovljeva, i uzdaću se u nj” (Izaija 8:16, 17). Izaija i oni koji slijede njegovu pouku neće napustiti Božji zakon. Oni se uzdaju u Jehovu, premda se njihovi  buntovni sunarodnjaci ne žele uzdati u njega i time ga navode da sakrije svoje lice od njih. Slijedimo primjer onih koji su se uzdali u Jehovu i budimo jednako odlučni držati se čistog obožavanja! (Danijel 12:4, 9; Matej 24:45; usporedi Hebrejima 6:11, 12).

32. (a) Tko danas služi kao “znak i čudo”? (b) Zašto bi se kršćani trebali vidljivo razlikovati od svijeta?

³² Izaija sada objavljuje: “Evo ja i djeca koju mi je dao Jehova jesmo znak i čudo Izraelu od Jehove nad vojskama, koji nastava na gori Sionu” (Izaija 8:18). Da, Izaija, Sear-Jazub i Maher Šalal Haš Baz služili su kao znak, nagovještavajući Jehovine naume s Judom. U današnje vrijeme Isus i njegova pomazana braća na sličan način služe kao znak (Hebrejima 2:11-13). A u njihovom djelu pridružuje im se i “veliko mnoštvo” ‘drugih ovaca’ (Otkrivenje 7:9, 14; Ivan 10:16). Naravno, znak je koristan samo ako je uočljiv u odnosu na svoju okolinu. Jednako tako, kršćani ispunjavaju svoj zadatak i služe kao znak samo ako se uočljivo ističu kao drugačiji od ovog svijeta, potpuno se uzdajući u Jehovu i odvažno objavljujući njegove naume.

33. (a) Što su pravi kršćani odlučni činiti? (b) Zašto će pravi kršćani ostati čvrsti?

³³ Zato držimo se svi Božjih mjerila, a ne mjerila ovog svijeta. Nastavimo neustrašivo biti uočljivi — kao znak — izvršavajući zadatak koji je dan Većem Izaiji, Isusu Kristu: ‘Oglasi godinu milosti i dan osvete Boga našega’ (Izaija 61:1, 2; Luka 4:17-21). Da, kada asirski potop preplavi Zemlju — čak i ako nam voda dođe sve do grla — pravi kršćani neće poginuti. Mi ćemo ostati čvrsti, jer “s nama je Bog”.