1, 2. (a) Zašto se nekima ne čini vjerojatnim da bi uskoro moglo doći do velike promjene u pogledu vjerske klime u svijetu? (b) Kako znamo da se riječi iz 47. poglavlja Izaije trebaju ispuniti i u budućnosti? (c) Zašto je “Babilon Veliki” odgovarajući naziv za sve krive religije?

“RELIGIJA se vraća na scenu.” Bila je to poruka članka objavljenog u The New York Times Magazineu. Članak je naveo da religija, po svemu sudeći, još uvijek ima vrlo snažan utjecaj na srce i um milijuna ljudi. Zato je možda teško povjerovati da će uskoro doći do velike promjene u pogledu vjerske klime u svijetu. Pa ipak, 47. poglavlje Izaije govori o toj promjeni.

² Izaijine su se riječi ispunile prije 2 500 godina. Međutim, u knjizi Otkrivenje citirane su riječi iz Izaije 47:8 i primijenjene na budućnost. Tamo Biblija proriče kraj bludnici slične organizacije koju naziva “Babilon Veliki” — svjetskog carstva krive religije (Otkrivenje 16:19). “Babilon” je odgovarajući naziv za krive religije svijeta budući da je kriva religija i potekla iz starog Babilona. Otamo se proširila na sve četiri strane svijeta (1. Mojsijeva 11:1-9). Vjerske doktrine koje vuku korijen iz Babilona, kao što su naprimjer besmrtnost duše, paklena vatra i obožavanje trijada bogova, prisutne su u  gotovo svim religijama, uključujući i crkve kršćanstva. * Možemo li iz Izaijinog proročanstva steći nešto jasniju sliku o budućnosti religije?

3. Opiši moć babilonske svjetske sile.

³ Poslušaj uzbudljivu Božju objavu koja sada slijedi: “Siđi i sjedi u prah, djevojko, kćeri Babilonska; sjedi na zemlju, nema prijestolja, kćeri Kaldejska; jer se nećeš više zvati nježna i ljupka” (Izaija 47:1). Godinama je Babilon bio na prijestolju kao dominantna svjetska sila. Bio je “ures kraljevstvima” — vjersko, trgovačko i vojno središte u kom je vladalo blagostanje (Izaija 13:19). Na vrhuncu svoje moći Babilonsko Carstvo prostiralo se na jugu sve do granice s Egiptom. A kada je 607. pr. n. e. porazilo Jeruzalem, činilo se da ni sam Bog ne može prekinuti njegovo osvajanje! Zato Babilon sebe smatra ‘djevojkom’, odnosno ‘djevicom’ (St), carstvom u koje nikada neće prodrijeti tuđinska vojska. *

4. Što će doživjeti Babilon?

⁴ Međutim, ova će ohola ‘djevica’ biti zbačena sa svog prijestolja na kojem je sjedila kao neosporna svjetska sila i bit će prisiljena s poniženjem ‘sjesti u prah’ (Izaija 26:5). Ljudi je više neće smatrati ‘nježnom i ljupkom’, poput razmažene kraljice. Stoga Jehova zapovijeda: “Uzmi mlin i melji mlivo! Digni natrag svoju koprenu! Zagrni  skute, otkrij noge! Pregazi rijeke!” (Izaija 47:2, “Ša”). Babilon, koji je sav judejski narod odveo u ropstvo, sada će i sam osjetiti kako se postupa s robom! Medijci i Perzijanci, koji su ga svrgnuli s položaja moći, prisilit će ga da se ponizi i da radi za njih.

5. (a) Kako će Babilon ostati bez svoje ‘koprene i skuta’? (b) Na što bi mogla ukazivati zapovijed da “pregazi rijeke”?

⁵ Tako će Babilon ostati bez svoje ‘koprene i skuta’, izgubivši svaki trag svog nekadašnjeg sjaja i dostojanstva. “Pregazi rijeke”, zapovjedit će mu upravitelji. Možda će pojedini Babilonci zaista dobiti zapovijed da kao robovi rade negdje vani u polju. Ili pak proročanstvo ukazuje na to da će neki doslovce biti prisilno preko rijeka odvedeni u izgnanstvo. U svakom slučaju, Babilon više neće putovati u otmjenom stilu kraljice koju se preko potoka prenosi u stolici ili prevozi u kočiji. Naprotiv, bit će poput ropkinje koja mora progutati sram, podići svoju haljinu i otkriti noge da bi pregazila rijeku. Zaista ponižavajuće!

6. (a) U kom će smislu babilonska golotinja biti otkrivena? (b) Što znači to što Bog neće ‘nikoga dočekati lijepo’? (Vidi fusnotu.)

⁶ Jehova nastavlja svoje riječi prijekora: “Otkriće se golotinja tvoja, i vidjeće se sramota tvoja; osvetiću se, i nitko mi neće smetati” (Izaija 47:3). * Da, Babilon će biti osramoćen i obeščašćen. Njegovo zlo i okrutno ophođenje s Božjim narodom bit će javno razotkriveno. Nema tog čovjeka koji može spriječiti Božju osvetu!

7. (a) Kako će Židovi u izgnanstvu reagirati na vijest o padu Babilona? (b) Kako će Jehova otkupiti svoj narod?

 ⁷ Nakon što 70 godina provede u zarobljeništvu moćnog Babilona, Božji će se narod itekako radovati njegovom padu. Uzvikivat će: “Ime je izbavitelju [“otkupitelju”, “St”] našemu Jehova nad vojskama, svetac Izraelov” (Izaija 47:4). Ako bi se neki Izraelac prodao u ropstvo da bi otplatio svoje dugove, prema Mojsijevom zakonu netko tko mu je bio u krvnom srodstvu mogao ga je otkupiti i tako izbaviti iz ropstva (3. Mojsijeva 25:47-54). Budući da će Židovi biti prodani u ropstvo u Babilon, morat će ih se otkupiti, odnosno osloboditi. Osvajanje obično robovima ne donosi ništa drugo nego novog gospodara. No Jehova će Kira, kralja osvajača, potaknuti da Židove oslobodi iz ropstva. Egipat, Etiopija i Saba dat će se Kiru kao “otkup” za Židove (Izaija 43:3). Stoga je posve odgovarajuće da se Otkupitelj Izraela zove “Jehova nad vojskama”. Babilonska naizgled moćna vojna sila neznatna je u usporedbi s Jehovinom nevidljivom vojskom anđela.

8. U kom će se smislu Babilon ‘povući u mrak’?

⁸ Jehova se ponovno vraća svojoj proročanskoj osudi nad Babilonom: “Sjedi šutke, u mrak se povuci, kćeri kaldejska. Jer, neće te više zvati vladaricom kraljevstava” (Izaija 47:5, “St”). Babilon očekuje samo mrak i tama. Neće više poput okrutne vladarice vladati nad drugim kraljevstvima (Izaija 14:4).

9. Zašto se Jehova razgnjevio na Židove?

⁹ No zašto je uopće Babilonu bilo dozvoljeno da naudi Božjem narodu? Jehova objašnjava: “Razgnjevih se na narod svoj, oskvrnih nasljedstvo svoje i predadoh ga tebi  u ruke” (Izaija 47:6a). Jehova ima dobrih razloga da bude gnjevan na Židove. U prošlosti ih je upozorio da će biti istjerani iz zemlje budu li neposlušni njegovom Zakonu (5. Mojsijeva 28:64). Kada su se upustili u idolopoklonstvo i spolni nemoral, Jehova im je iz ljubavi slao proroke kako bi im pomogli vratiti se čistom obožavanju. No “oni se rugahu glasnicima Božjim, i ne marahu za riječi njegove, i smijahu se prorocima njegovim, dokle se ne raspali gnjev Jehovin na narod njegov, te ne bi lijeka” (2. Dnevnika 36:16). Zato je Bog dozvolio da Babilon napadne zemlju i obeščasti njegov sveti hram te tako oskvrne njegovo nasljedstvo, Judu (Psalam 79:1; Ezehijel 24:21).

10, 11. Zašto je Jehova ljut na Babilonce unatoč tome što je njegova volja da oni poraze njegov narod?

¹⁰ Ako je tako, nije li Babilon naprosto izvršio Božju volju kada je zarobio Židove? Nije, jer Bog kaže: “Ti im ne pokaza milosti; na starce si metala preteški jaram svoj; i govorila si: dovijeka ću biti gospođa; ali nikad nisi to uzimala na um, niti si pomišljala što će biti na posljedak” (Izaija 47:6b, 7). Bog nije Babiloncima zapovjedio da pretjeraju u svojoj okrutnosti, nemajući nimalo sažaljenja čak ni prema ‘starcima’ (Plač Jeremijin 4:16; 5:12). Nije ih ni bodrio da se s užitkom sadistički izruguju svojim židovskim zarobljenicima (Psalam 137:3).

¹¹ Babilon ne shvaća da je njegova vlast nad Židovima privremena. On ignorira Izaijina upozorenja da će s vremenom Jehova osloboditi svoj narod. Ponaša se kao da ima pravo trajno vladati nad Židovima i zauvijek biti vladar naroda koje je pokorio. Oglušuje se na vijest da će doći “posljedak” njegove ugnjetavačke vlasti!

12. Zašto se za Babilon kaže da je poput žene koja ‘živi u slastima’?

¹² Jehova objavljuje: “Sada dakle čuj ovo, koja živiš u slastima i bez brige sjediš i govoriš u srcu svom: ja sam, i nema druge osim mene, neću biti udovica niti ću osirotjeti [“djece izgubiti”, “St”]” (Izaija 47:8). Babilonci su bili poznati po svojoj ljubavi prema užicima. Herodot, povjesničar iz petog stoljeća pr. n. e., spominje jedan “nadasve sramotan običaj” Babilonaca, naime običaj po kojem se od svih žena zahtijevalo da se prostituiraju kako bi iskazale čast njihovoj božici ljubavi. Slično je rekao i drevni povjesničar Kurcije: “Ne postoji prljavština koja može premašiti prljave običaje tog grada; ne postoji tako sustavna iskvarenost koja bi u pobuđivanju i mamljenju na razvrat premašila njihovu.”

13. Kako će sklonost užicima ubrzati pad Babilona?

¹³ Ta sklonost užicima ubrzat će pad Babilona. Uoči njegovog pada babilonski kralj i njegovi velikaši priredit će gozbu, opijajući se do besvijesti. Zbog toga se neće obazirati na medo-perzijsku vojsku koja će prodirati u grad (Danijel 5:1-4). Babilonci će ‘sjediti bez brige’, uvjereni da će naizgled neosvojive zidine i kanali zaštititi njihov grad od napada. Govore kako ‘osim nje nema druge’ prijestolnice koja bi ikada mogla zauzeti njezin nadmoćni položaj. I ne pomišljaju na to da bi mogla postati “udovica” i izgubiti vladara svog carstva i svoju ‘djecu’, odnosno stanovnike. Pa ipak, nema tog zida koji je može zaštititi od osvetničke ruke Jehove Boga! Jehova je kasnije rekao: “Da se Babilon i na nebo popne, i na visini da utvrdi silu svoju, doći će od mene na nj zatirači” (Jeremija 51:53).

14. Na koji način Babilon istovremeno ostaje “udovica” i gubi ‘djecu’?

 ¹⁴ Kakav će biti ishod Babilona? Jehova nastavlja: “To će ti oboje doći u jedan put, u isti dan, da osirotiš i obudoviš, doći će ti potpuno, radi mnoštva čini tvojih i radi velike sile čaranja tvoga” (Izaija 47:9). Da, nadmoć Babilona kao svjetske sile iznenada će biti okončana. U kulturi drevnih istočnjačkih zemalja smatralo se da je ostati udovica i izgubiti djecu nešto najtragičnije što žena može doživjeti. Nije nam poznato koliko je “djece” Babilon izgubio u noći kada je pao. * No s vremenom je grad bio potpuno napušten (Jeremija 51:29). Ujedno je ostao i “udovica”, budući da su njegovi kraljevi bili svrgnuti s prijestolja.

15. Što je osim babilonske okrutnosti prema Židovima bio razlog za Jehovin gnjev?

¹⁵ Međutim, to što Babilon zlostavlja Židove nije jedini razlog za Jehovin gnjev. ‘Mnoštvo njegovih čini’ također izaziva njegovu srdžbu. Zakon koji je Bog dao Izraelu osuđuje spiritizam; no Babilonci se strastveno bave okultizmom (5. Mojsijeva 18:10-12; Ezehijel 21:21). U knjizi Social Life Among the Assyrians and Babylonians (Društveni život Asiraca i Babilonaca) navodi se da su Babilonci živjeli “u vječnom strahu od mnogobrojnih demona za koje su vjerovali da su posvuda oko njih”.

16, 17. (a) Na koji se način Babilon ‘uzda u svoju zloću’? (b) Zašto se ne može spriječiti ishod koji će snaći Babilon?

¹⁶ Hoće li babilonsku prijestolnicu spasiti njezini gatari? Jehova odgovara: “Pouzdala [si se] u zloću svoju govoreći: nitko me ne vidi. Mudrost tvoja i znanje tvoje prevariše  te, te si govorila u srcu svom: ja sam, i osim mene nema druge” (Izaija 47:10). Babilon računa da pomoću svoje svjetovne i vjerske mudrosti, svoje vojne moći i smišljene okrutnosti može zadržati svoj položaj svjetske sile. Misli da ga nitko “ne vidi”, odnosno da ga ne smatra odgovornim za zla djela. Niti igdje na horizontu vidi nekoga tko bi mu mogao biti suparnik. “Ja sam, i osim mene nema druge” prijestolnice, govori sam sebi.

¹⁷ Međutim, Jehova preko jednog drugog proroka upozorava: “Može li se tko sakriti na tajno mjesto da ga ja ne vidim?” (Jeremija 23:24; Hebrejima 4:13). Stoga objavljuje: “Zato će doći na te zlo, a nećeš znati odakle izlazi [“nećeš ga znati začarati”, “Gru”], i popašće te nevolja, da je nećeš moći odbiti, i doći će na te u jedan put pogibao, za koju nećeš znati” (Izaija 47:11). Ni babilonski bogovi, a ni magija i čaranje njegovih stanovnika koji se bave spiritizmom ne mogu spriječiti nevolju što predstoji — nevolju kakvu još nikada nije doživio!

18, 19. Kako će se to što se Babilon uzda u svoje savjetnike pokazati kao poguban potez?

¹⁸ Oštrim riječima prožetim sarkazmom Jehova zapovijeda: “Stani [“ustraj”, “St”] sada s vračanjem svojim i s mnoštvom čini svojih, oko kojih si se trudila od mladosti svoje, ne bi li se pomogla, ne bi li se okrijepila” (Izaija 47:12). Babilonu se upućuje poziv da ‘ustraje’, odnosno da ostane takav kakav jest te da se i dalje uzda u magiju. Na koncu, babilonski narod od svoje “mladosti” ulaže velik trud u razvijanje okultističkih vještina.

¹⁹ No Jehova mu se ruga, govoreći: “Umorila si se od mnoštva namjera [“savjetnika”, “St”] svojih; neka stanu sada zvjezdari, koji gledaju zvijezde, koji proriču svakoga  mjeseca, i neka te sačuvaju od onoga što će doći na te” (Izaija 47:13). * Babilonski će savjetnici u potpunosti zakazati. Istina, kao rezultat promatranja zvijezda u narednim će stoljećima doći do daljnjeg razvoja babilonske astrologije. No u noći njegovog pada prezira vrijedan neuspjeh njegovih astrologa pokazat će koliko je gatanje beskorisno (Danijel 5:7, 8).

20. Kakav će biti ishod babilonskih savjetnika?

²⁰ Ovaj dio proročanstva Jehova zaključuje riječima: “Gle, oni su kao pljeva, oganj će ih spaliti, ni sami sebe  neće izbaviti iz plamena; neće ostati uglja da se tko ogrije, ni ognja da bi se posjedjelo kod njega. Takvi će biti oni s kojima si se trudila i s kojima si trgovala od mladosti svoje, razbjeći će se svaki na svoju stranu, neće biti nikoga da te izbavi” (Izaija 47:14, 15). Da, vatrena vremena uskoro će snaći ove lažne savjetnike. Neće to biti ugodna vatrica oko koje se ljudi mogu ogrijati, već razoran plamen koji guta sve pred sobom i koji će pokazati da su lažni savjetnici samo bezvrijedna pljeva. Stoga nimalo ne čudi da će se babilonski savjetnici panično dati u bijeg! Kad Babilonu nestane i posljednje potpore, neće biti nikoga da ga spasi. Snaći će ga isti udes kakav će on nanijeti Jeruzalemu (Jeremija 11:12).

21. Kako i kada se pokazalo da su Izaijine proročanske riječi istinite?

²¹ Godine 539. pr. n. e. ove su se nadahnute riječi počele ispunjavati. Vojska Medijaca i Perzijanaca pod zapovjedništvom Kira osvojila je grad i pogubila njegovog kralja, Baltazara (Danijel 5:1-4, 30). Babilon je u jednoj noći svrgnut sa svog položaja dominantne svjetske sile. Bio je to kraj stoljećima duge prevlasti Semita, a svijet je sada došao pod vlast Arijaca. Što se tiče samog Babilona, započeo je period njegovog slabljenja koji je potrajao još stoljećima. Do četvrtog stoljeća n. e. od njega je ostala tek “hrpa ruševina” (Jeremija 51:37, St). Tako se Izaijino proročanstvo u potpunosti ispunilo.

22. Što možemo o ponosu naučiti iz primjera koji nam pruža pad Babilona?

²² Izaijino proročanstvo pruža nam mnogo toga o čemu možemo razmišljati. Naprimjer, ono naglašava koliko su ponos i oholost opasni. Pad ponosnog Babilona  zorno predočava istinitost biblijske poslovice: “Oholost dolazi pred pogibao, i ponosit duh pred propast” (Priče Salamunove 16:18). Ponekad zbog svoje nesavršene prirode ne možemo zatomiti ponos, no ako bismo bili ‘napuhani od ponosa’, to bi nas moglo navesti da padnemo “u sramotu i Đavlovu zamku” (1. Timoteju 3:6, 7). Stoga bi bilo mudro da poslušamo Jakovljev savjet: “Ponizite se u Jehovinim očima, i on će vas uzvisiti” (Jakov 4:10).

23. Kakvo nam pouzdanje ulijeva Izaijino proročanstvo?

²³ Te nam proročanske riječi ujedno pomažu da imamo pouzdanja u Jehovu koji je moćniji od svih svojih protivnika (Psalam 24:8; 34:7; 50:15; 91:14, 15). Podsjećanje na tu činjenicu pruža nam utjehu u ovim teškim vremenima. Pouzdanje u Jehovu jača našu odlučnost da  ostanemo besprijekorni u njegovim očima, znajući da će ‘budućnost besprijekornog čovjeka biti mirna’ (Psalam 37:37, 38, NS). Kad se suočimo sa Sotoninim ‘spletkama’, uvijek je mudro osloniti se na Jehovu, a ne na vlastitu snagu (Efežanima 6:10-13).

24, 25. (a) Zašto se može reći da se astrologija kosi s razumom, no zašto se mnogi ipak oslanjaju na nju? (b) Koji su neki od razloga zašto kršćani nisu praznovjerni?

²⁴ Značajno je zapaziti da nas se upozorava i na opasnost bavljenja spiritizmom, a naročito astrologijom (Galaćanima 5:20, 21). Nakon pada Babilona astrologija je i dalje vršila utjecaj na ljude. Zanimljivo je zapažanje navedeno u knjizi Great Cities of the Ancient World koje kaže da su se zviježđa koja su Babilonci ucrtali u svoje karte “premjestila” s položaja na kojem su se u njihovo doba nalazila, pa je stoga “čitava ta zamisao [astrologija] prava besmislica”. Pa ipak, astrologija je i dalje vrlo popularna i mnoge novine sadrže rubrike u kojima čitatelji mogu saznati svoj horoskop.

²⁵ Što je to što potiče ljude — od kojih su mnogi visokoobrazovani — da se obraćaju zvijezdama ili da se bave nekim drugim praznovjernim stvarima koje se kose s razumom? The World Book Encyclopedia navodi: “Praznovjerje će vjerojatno biti sastavni dio života dokle god se ljudi budu bojali jedni drugih i dokle god im budućnost bude neizvjesna.” Strah i neizvjesnost mogu nagnati ljude da postanu praznovjerni. No kršćani nisu praznovjerni. Oni se ne boje ljudi — Jehova je njihova podrška (Psalam 6:4-10). Za njih budućnost nije neizvjesna jer njima su poznati naumi koje je Jehova otkrio i ne sumnjaju u to da je “namjera (...) Jehovina tvrda dovijeka” (Psalam 33:11). Ako svoj život dovedemo u  sklad s Jehovinim namjerama, osigurat ćemo si sretnu, trajnu budućnost.

26. Po čemu je vidljivo da su “razmišljanja mudrih ljudi isprazna”?

²⁶ U posljednje vrijeme neki pokušavaju dokučiti što donosi budućnost služeći se nekim “znanstvenijim” metodama. Postoji čak i znanstvena disciplina koja se naziva futurologija, a definira se kao “znanost koja na temelju sadašnjih trendova istražuje i predviđa moguća buduća zbivanja”. Naprimjer, još 1972. grupa akademika i poslovnih ljudi poznata pod imenom Rimski klub prognozirala je da će se do 1992. iscrpiti sve svjetske zalihe zlata, žive, cinka i nafte. Svijet su, istina, od 1972. pogodili strahoviti problemi, no kako god da se uzme ta je prognoza bila pogrešna. Na Zemlji još uvijek ima zaliha zlata, žive, cinka i nafte. Da, ljudi su se već umorili od silnih pokušaja da predvide budućnost, no koliko god se trudili, njihova su nagađanja uvijek nepouzdana. Zaista je istina da su “razmišljanja mudrih ljudi isprazna”! (1. Korinćanima 3:20).

27. Kada je i na koji način Babilon Veliki doživio pad sličan padu Babilona 539. pr. n. e.?

²⁷ Današnje religije preuzele su mnoge doktrine koje potječu iz starog Babilona. Stoga je posve prikladno da se svjetsko carstvo krive religije naziva Babilonom Velikim (Otkrivenje 17:5). Taj je međunarodni vjerski konglomerat već doživio pad sličan padu starog Babilona 539. pr. n. e. (Otkrivenje 14:8; 18:2). Godine 1919. ostatak Kristove braće izašao je iz duhovnog ropstva i oslobodio se vjerskog utjecaja crkava kršćanstva, koje čine dominantni dio Babilona Velikog. Otada su crkve  kršćanstva u znatnoj mjeri izgubile svoj utjecaj u mnogim zemljama gdje je on nekad bio vrlo jak.

28. Kojim se riječima Babilon Veliki hvali, no što ga očekuje?

²⁸ Međutim, taj je pad bio tek nagovještaj konačnog uništenja krive religije. Zanimljivo je da nas proročanstvo iz Otkrivenja o uništenju Babilona Velikog podsjeća na proročanske riječi iz Izaije 47:8, 9. Poput starog Babilona, i suvremeni Babilon Veliki govori: “Sjedim kao kraljica, i nisam udovica, i nikad neću vidjeti tuge.” No “u jednom [će] danu doći njene nevolje: smrt i tuga i glad, i bit će potpuno spaljena vatrom, jer je jak Jehova Bog, koji joj je sudio”. Stoga proročanske riječi zapisane u 47. poglavlju Izaije služe kao upozorenje onima koji još uvijek pripadaju krivoj religiji. Ako ne žele zajedno s njom biti uništeni, neka poslušaju nadahnutu zapovijed: “Izađite iz nje”! (Otkrivenje 18:4, 7, 8).