U ZIMU 1609/10. Galileo Galilei upravio je svoj novokonstruirani teleskop prema nebu i otkrio četiri mjeseca koja kruže oko planeta Jupitera. Ono što je vidio uzdrmalo je prevladavajuće mišljenje da sva nebeska tijela moraju kružiti oko Zemlje. Ranije, 1543, poljski je astronom Nikola Kopernik teoretizirao o tome kako planete kruže oko Sunca. Galileo je potvrdio da je to znanstvena istina.

Međutim, za katoličke teologe to je predstavljalo herezu. Crkva je dugo vremena držala da je Zemlja centar svemira.² Ovo gledište temeljeno je na doslovnoj interpretaciji biblijskih redaka koji Zemlju opisuju kako je učvršćena ‘na stupovima njenim, neće se poljuljati u vijeke vjekova’ (Psalam 104:5, St). Kada je pozvan u Rim, Galileo se pojavio pred inkvizicijom. Nakon što je podvrgnut rigoroznom preslušavanju, bio je prisiljen poreći svoje pronalaske te je ostatak svog života proveo u kućnom pritvoru.

Godine 1992, nekih 350 godina nakon smrti Galilea, Katolička je crkva konačno priznala da je ipak bio u pravu.³ No ako je Galileo bio u pravu, znači li to onda da je Biblija u krivu?

Galileo je vjerovao da je Biblija istinita. Kada su njegova znanstvena otkrića protuslovila prevladavajućoj interpretaciji određenih biblijskih redaka, on je razumno zaključio da teolozi ne shvaćaju pravi smisao odlomaka. Na koncu, “dvije istine ne mogu nikada biti oprečne jedna drugoj”, napisao je on.⁴ Ukazao je na to da precizni termini znanosti nisu proturječni svakodnevnom načinu izražavanja Biblije. No teolozi se nisu dali uvjeriti. Inzistirali su na tome da se sve biblijske izjave o Zemlji trebaju shvatiti doslovno. Zbog toga ne samo da su odbacili Galileova otkrića već su ujedno promašili pravi smisao takvih biblijskih izraza.

Zaista, zdrav razum trebao bi nas uvjeriti da kada Biblija govori o “četiri ugla zemlje”, to ne znači da su biblijski pisci mislili da je Zemlja doslovno četverouglasta (Otkrivenje 7:1). Biblija je pisana jezikom običnih ljudi pa se često koriste živopisne govorne figure. Stoga kada govori da Zemlja ima “četiri ugla”, postojan ‘temelj’, “podnožja” i “kamen ugaoni”, Biblija ne pruža znanstveni opis Zemlje; ona  očito govori u prenesenom značenju, kao što i mi to često činimo u svakodnevnom govoru * (Izaija 51:13, St; Job 38:6).

U svojoj knjizi Galileo Galilei biograf L. Geymonat je zapazio: “Uskogrudni teolozi koji bi na temelju biblijskog rasuđivanja željeli ograničiti znanost time bi samo diskreditirali samu Bibliju.”⁵ A to su i učinili. Zapravo je teološka interpretacija Biblije — a ne sama Biblija — znanosti postavila nerazumna ograničenja.

Slično tome, vjerski fundamentalisti u današnje vrijeme iskrivljuju Bibliju kada inzistiraju na tome da je Zemlja stvorena u šest dana koji su trajali 24 sata (1. Mojsijeva 1:3-31). Takvo se gledište ne slaže niti sa znanošću niti s Biblijom. U Bibliji je, kao i u svakodnevnom govoru, riječ “dan” fleksibilan termin te izražava jedinice vremena različite duljine. U 1. Mojsijevoj 2:4 (Škarić) o svih šest dana stvaranja govori se kao o jednom sveobuhvatnom ‘danu’. Hebrejska riječ prevedena s “dan” u Bibliji može jednostavno značiti “dugo vrijeme”.⁶ Stoga ne postoji biblijski razlog da se inzistira na tome da je svaki dan stvaranja trajao 24 sata. Time što drugačije naučavaju, fundamentalisti krivo prikazuju Bibliju. (Vidi također 2. Petrovu 3:8.)

Tokom povijesti teolozi su često iskrivljavali Bibliju. Razmotri još neke načine kako su religije nazovikršćanstva krivo prikazivale ono što kaže Biblija.

Često postupci onih koji govore da slijede Bibliju kaljaju reputaciju knjige za koju tvrde da je štuju. Takozvani su kršćani u ime Boga međusobno prolijevali krv. No, Biblija opominje sljedbenike Krista da ‘ljube jedan drugoga’ (Ivan 13:34, 35; Matej 26:52).

Neki svećenici strigu svoja stada, izmamljujući od njih teško zarađeni novac — što je daleko od biblijskog uputstva: “Za badava ste dobili, za badava i dajite” (Matej 10:8; 1. Petrova 5:2, 3).

Nedvojbeno, Bibliju se ne može suditi prema riječima i djelima onih koji je samo citiraju ili tvrde da žive prema njoj. Stoga bi nepristrana osoba možda željela sama otkriti što je ustvari Biblija i zašto je to tako izvanredna knjiga.