1-6. a) Što se može dogoditi ako se oba bračna partnera daju previše svladati vlastitim osjećajima? b) Slijeđenjem kojih biblijskih temeljnih načela može biti izbjegnuta svađa?

“ZAŠTO ne možemo nikada jesti na vrijeme?” Tim riječima često predbacuje muž ženi, budući da je nakon napornog radnog dana umoran i shrvan, te nema strpljenja dulje čekati.

² “Prestani vikati. Uskoro ću biti gotova”, uzvraća ona bijesno. Niti ona nema lagan dan iza sebe.

³ “Ali ti nikada nisi na vrijeme gotova. Zašto ne možeš nikada biti točna?”

⁴ “To nije točno” odgovara oštro. “Kad bi se ti morao brinuti o djeci, prestao bi galamiti. Uostalom, to su i tvoja djeca!”

⁵ Na taj način postaju mali brežuljci predbacivanja kod muža i žene veliko brdo i konačno je oboje tako bijesno da više ne izmjenjuju misli. Jedno se drugome suprotstavljalo, dok konačno nisu oboje postali duboko povrijeđeni i bijesni. Naravno, večer je pokvarena. Svaki od njih je mogao spriječiti takav razvoj stvari. I jedan i drugi su dopustili da ih svladaju osjećaji, te su bili slijepi za osjećaje onog drugog. Oboje je izgubilo živce.

⁶ Različiti su povodi uzrokom takvih poteškoća, na primjer novac. Ili, muž može osjećati kako ga žena želi imati samo za sebe, zavideći mu na druženju  s drugim ljudima. Naprotiv, ona može osjećati da je muž zapostavlja, smatrajući je nečim samo po sebi razumljivim. Napetosti mogu nastati samo radi jednog velikog problema ili radi više malih. Nas sada interesira kako se mogu smanjiti te napetosti, posve svejedno što je dovelo do stvaranja istih. Svaki bračni partner može spriječiti razvoj takve situacije, ukoliko je spreman “okrenuti i drugi obraz” svom partneru, ako ‘ne vraća zlo za zlo’, nego ‘zlo svlada dobrom’ (Matej 5:39; Rimljanima 12: 17, 21, ST). No, to zahtijeva samosvladavanje i duševnu zrelost. Potrebno je posjedovati kršćansku ljubav.

7-9. a) Kako je u 1. Korinćanima 13:4-8 opisana ljubav? b) O kojoj se vrsti ljubavi tu radi?

⁷ U 1. Korinćanima 13:4-8, nalazimo od Jehove Boga nadahnutu točnu definiciju pojma “ljubav”. “Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. Nije nepristojna, ne traži svoje, ne razdražuje se, zaboravlja i prašta zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve ispričava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nigda ne prestaje” (ST).

⁸ Ljubav se može temeljiti na različitim stvarima: na spolnoj privlačnosti, na društvenim vezama, na prijatnosti zajedničkog druženja. No, Biblija pokazuje da prava ljubav prelazi naklonost ili obostranu privlačnost, i mora imati u vidu dobro voljene osobe. Ta vrsta ljubavi može čak ukoravati, kako to postupaju roditelji sa svojom djecom ili Jehova Bog sa svojim obožavateljima (Jevrejima 12:6). Sigurno da i osjećaji igraju ulogu, ali oni ne smiju  zasjeniti dobru sposobnost razlučivanja ili dobra temeljna načela u ophođenju s drugima. Takva ljubav uzrokuje da se obazrivo i pošteno postupa sa svojim bližnjima.

⁹ Da bismo bolje razumjeli kako takva ljubav može koristiti našem obiteljskom životu, sada ćemo detaljno razmotriti definiciju tog pojma opisanog u izvještaju 1. Korinćanima 13:4-8, (ST):

10, 11. Što bismo očekivali od bračnog partnera, koji je strpljiv i dobrostiv?

¹⁰ “Ljubav je strpljiva i dobrostiva”. Jesi li strpljiv sa svojim bračnim partnerom? Svladavaš li se čak u situaciji u kojoj bi se mogao razdražiti, jer si možda obasut nepravednim prigovorima? Jehova je strpljiv s nama; ‘njegova dobrota hoće da te vodi k obraćenju.’ I strpljivost i dobrota su plodovi duha Božjega (Rimljanima 2:4, ST; Galaćanima 5:22).

¹¹ Ljubav ne odobrava nepravdu, no ona niti ne obara drugoga. Ona nije nestrpljiva, te priznaje olakšavajuće okolnosti (1. Petrova 4:8; Psalam 103:3, 4; 130:3, 4). Spremna je oprostiti i teške stvari. Apostol Petar je nesumnjivo vjerovao da je strpljiv, kad je upitao Isusa: “Gospodine, ako brat moj pogriješi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta? Isus mu odgovori: Ne kažem ti do sedam puta, nego do sedamdeset i sedam puta” (Matej 18:21, 22, ST; Luka 17:3, 4). Ljubav uvijek iznova oprašta, beskrajno je dobrostiva. Jesi li ti takav?

12, 13. Kako se može očitovati ljubomora i zašto je potrebno truditi se, svladati ju?

¹² “Ljubav ne zavidi (nije ljubomorna, NS)”. Teško je živjeti zajedno s bračnim partnerom, koji je bezrazložno ljubomoran. Takva je ljubomora sumnjičava,  željna posjedovanja. Ona je djetinjasta, i sprječava partnera da se prirodno i prijazno daje drugome. Ne usrećuje ispunjavanje zahtjeva diktiranih ljubomorom, već dragovoljno poklanjanje samoga sebe.

¹³ U Bibliji je postavljeno pitanje: “Tko će odoljeti ljubomori?” Ljubomora pripada djelima nesavršenog tijela (Priče Salamunove 27:4, ST; Galaćanima 5:19, 20). Otkrivaš li u sebi bilo kakav znak ljubomore, koji proizlazi iz osjećaja nesigurnosti i koji je pothranjivan maštom? Obično primjećujemo greške na drugima, no više koristi ako se sami podvrgnemo ispitivanju. “Gdje je zavist (ljubomora, NS) i sebičnost, ondje je javni nered i svaka vrsta zla djela” (Jakov 3:16, ST). Ljubomora može upropastiti brak. Ti ne možeš svog partnera privući k sebi ograničenjima diktiranima ljubomorom, već ljubaznim obraćanjem, obazrivošću i povjerenjem.

14, 15. a) Ukoliko je hvalisanje znak pomanjkanja ljubavi? b) Što treba činiti, umjesto ponižavati svog bračnog partnera?

¹⁴ Ljubav “se ne hvali, ne oholi se”. Mnogi se hvale, no malo ih je koji rado slušaju hvalisanje. Hvalisanja mogu čak biti neugodna, ako dobro poznamo hvalisavca. Ipak, ima osoba koje se ne hvale, ali ipak postižu svoj cilj na drugi način. Oni kritiziraju druge, opisujući ih lošima, kako bi sami izgledali boljim ljudima u srazmjeravanju sa svojim žrtvama. Sami se uzdižu, podcjenjujući pri tom druge. Onaj tko ponižava svog bračnog partnera, taj u stvarnosti izlaže sebe kritici.

¹⁵ Jesi li se već kada uhvatio, kako si u prisutnosti drugih govorio o greškama svog bračnog partnera? Što misliš, što je on kod toga osjećao? Kako bi se ti osjećao da se javno spočitavaju tvoje greške?  Da li bi osjećao da si voljen? Ne, jer ljubav se “ne hvali” niti samohvalom, ni ponižavanjem drugih. Kad govoriš o svom bračnom partneru, tada kaži nešto o njegovim dobrim stranama; to će jačati vezu među vama. A obzirom na vlastitu osobu, slijedi mudar savjet iz Priča Salamunovih 27:2, (ST): “Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne”.

16. Kakvo će ponašanje izbjegavati onaj tko posjeduje ljubav?

¹⁶ Ljubav “nije nepristojna”. Postoji mnogo toga što je očito nepristojno, na primjer brakolomstvo, pijanstvo, izljevi bijesa (Rimljanima 13:13). Takvo ponašanje, protivno ljubavi, šteti braku. Onaj tko je neotesan, tko je nepristojan u riječima i postupcima, tko je tjelesno nečist, taj pokazuje da nema pristojnosti u sebi. Paziš li brižljivo da u tom pogledu ne spotičeš svog bračnog partnera? Imaš li obzira prema njemu? Ponašaš li se pristojno u ophođenju s njim? Poštuješ li ga? Sve to povećava sreću i učvršćuje brak.

17. Kako može netko tko ne gleda samo svoje interese, izbjeći svađe?

¹⁷ Ljubav “ne traži svoje, ne razdražuje se”. Ona nije usmjerena na sebe. Kako bi se stvar razvijala posve drugačije, da se bračni par spomenut na početku ovog poglavlja, trudio oko posjedovanja takve ljubavi! Tada muž ne bi napao ženu, što još nije postavila jelo na stol, a ona mu ne bi bijesno uzvraćala. Da je žena primijetila kako je umor bio djelomično razlogom njegove razdražljivosti, mogla je, umjesto da se dala izazvati, reći: “Jelo će odmah biti gotovo. Mora da si imao naporan dan. Dat ću ti nešto hladno popiti, a zatim ću te poslužiti.” A da je muž pokazao više razumijevanja i da nije mislio samo  na sebe, tada bi je upitao može li joj što pomoći.

18. Kako može ljubav sačuvati nekoga da se dade razdražiti?

¹⁸ Razljutiš li se lako radi nečega što kaže ili učini tvoj bračni partner, ili se trudiš spoznati namjeru njegovih riječi i postupaka? Možda nije mislio zlo, nego je samo postupio nepromišljeno, ne želeći te nikako povrijediti. Ako imaš ljubav ‘neka Sunce ne zađe nad tvojom srdžbom’ (Efežanima 4:26, ST). Ali, što ako je tvoj bračni partner zlovoljan i namjerno kaže ili učini nešto da bi te povrijedio? Možeš li u tom slučaju sačekati da raspravite tu stvar, dok se ne utišaju valovi? Ako u pokušaju rješavanja problema misliš na zajedničko dobro, bolje ćeš uspjeti naći prave riječi: “Mudračev duh urazumljuje usta njegova”. “Tko prikriva prijestup” — dakle ne nastavlja svađu — “traži ljubav” (Priče Salamunove 16: 23; 17:9, ST). Ti možeš dobiti borbu u korist ljubavi, ako potisneš poriv da nastaviš svađu i dokažeš kako si u pravu.

19. a) Što razumijevamo pod “ne raduje se nepravdi”? b) Zašto to treba izbjegavati?

¹⁹ Prava ljubav “se ne raduje nepravdi, a raduje se istini”. Ona ne smatra “spretnošću” varati svog bračnog partnera — bilo obzirom na korištenje vremena, novca, ili obzirom na ophođenje. Ona ne izražava poluistine, da bi izgledala pravednom. Nepoštenje razara povjerenje. Da bi među vama mogla postojati prava ljubav, mora vam pričinjavati radost uvijek govoriti istinu.

20. U kom pogledu (a) ljubav sve snosi (b) sve vjeruje (c) svemu se nada (d) sve trpi?

²⁰ “Sve ispričava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi”. Ona se smjelo odupire stresu i opterećenjima  braka, dok oba partnera uče popuštati i međusobno se prilagođavati. Ozbiljno prihvaća sve savjete, zapisane u Riječi Božjoj, trudeći se primjenjivati ih čak pod nepovoljnim okolnostima. Nije lakovjerna u ophođenju s nepoštenim osobama; no, s druge strane nije pretjerano sumnjičava, nego puna povjerenja. Također se nada najboljem. Ta se nada temelji na pouzdanoj sigurnosti da primjena biblijskih savjeta donosi najbolje rezultate. Stoga može ljubav biti pozitivna, optimistička i pregalačka. Ona nije kolebljiva, niti je neko prolazno očaranje. Prava ljubav odolijeva teškim vremenima, ne izbjegavajući probleme. Jaka je, no istovremeno dobrostiva, blaga, popustljiva i pristupačna.

21, 22. Nabroji neke situacije u kojima ljubav nikada ne prestaje?

²¹ Takva ljubav “nigda ne prestaje”. Što se događa ako neki bračni par zbog teških okolnosti zapadne u financijsku krizu? Žena, ispunjena takvom ljubavlju, ne misli pobjeći od svog muža, kako bi izbjegla poteškoće, nego ostaje vjerno uz njega, trudeći se štedeći nešto ili čak da sama nešto zaradi (Priče Salamunove 31:18, 24). No, što ako žena boluje već godinama? Muž, ispunjen takvom ljubavlju, nastoji prema svojim mogućnostima zaraditi za potrebno liječenje. Oslobađa je kućnih poslova, koje ona više ne može raditi. Također joj daje osjetiti da je još uvijek voli. Bog nam je u tom pogledu najbolji primjer. Bez obzira u kakvoj bi se situaciji našli njegovi vjerni sluge, ništa ih ne može “rastaviti od ljubavi Božje” (Rimljanima 8:38, 39).

²² Kakvim se problemima takva ljubav ne bi mogla oduprijeti? Vlada li takva ljubav u tvom braku? Vježbaš li takvu ljubav?

23. Što je odlučujuće za to da radimo djela koja proizlaze iz ljubavi?

²³ Ljubav je nalik mišiću, čija snaga raste djelovanjem. S druge strane, ljubav je poput vjere, mrtva bez djela. Kaže se da riječi i djela, na koja nas navodi naša nutrina, dolaze iz srca — simbola naših poticaja. “Ta, usta govore onim čega je srce prepuno! Dobar čovjek iz dobre riznice iznosi dobro.” No, ako smo pokvareni u svojoj nutrini “iz srca dolaze zle misli, ubojstva, preljubi, bludnost, krađe, lažna svjedočanstva, psovke” (Matej 12:34, 35; 15: 19, ST; Jakov 2:14 17).

24, 25. Kako možeš jačati svoje dobre poticaje, da bi pokazivao ljubav?

²⁴ Kakve misli i osjećaje hraniš u svom srcu? Ako dnevno razmišljaš o tome na koji je način Bog pokazao svoju ljubav i ako težiš oponašati njegov primjer, to će jačati tvoje dobre poticaje. Što ćeš više vježbati tu ljubav, više ćeš govoriti i postupati suglasno tome, i ona će biti dublje usidrena u tvom srcu. Prakticiramo li tu ljubav dnevno u malim stvarima, postat će navikom. Pojave li se tada povremeno neki veliki problemi, ta će ti duboko ukorijenjena ljubav pomoći svladati poteškoće (Luka 16:10).

²⁵ Primijetiš li kod svog bračnog partnera nešto hvale vrijedno? Tada mu to kaži! Osjećaš li potrebu da mu učiniš nešto dobro? Udovolji tada toj potrebi! Da bismo želi ljubav, moramo sijati ljubav. Ako tako postupate, sve ćete se više zbližavati, postat ćeš jedno sa svojim bračnim partnerom i tako će uspijevati ljubav među vama.

26, 27. Ukoliko doprinosi zajednička suradnja uspijevanju ljubavi?

²⁶ No, ljubav može uspijevati samo u slučaju obostrane suradnje. Adam, prvi čovjek, živio je u raju.  Bio je bogato opskrbljen svim potrebnim stvarima za život. Od početka je živio u prekrasnoj okolini. Raj je obilovao ne samo cvjetnim poljima, zelenim šumama i bistrim rijekama, nego i mnogim različitim životinjama, nad kojima je on kao upravitelj zemlje smeo vladati. Ipak, jedna je potreba ostala nezadovoljena, naime, nije imao nikoga s kime bi mogao dijeliti taj lijepi raj. Jesi li već kada zadivljeno promatrao divan zalaz Sunca, želeći da to doživi s tobom osoba koju voliš? Ili, jesi li ikada primio neku radosnu vijest; ali je nisi imao kome ispričati? Jehova Bog je vidio što manjka Adamu, te mu je dao družicu s kojom je mogao razgovarati o svojim mislima i osjećajima. Zajedničkim sudjelovanjem na nekom poslu, dvoje ljudi se zbližava, ljubav pušta korijenje i počinje rasti.

²⁷ Brak znači zajedništvo. Često je dovoljan jedan nježni pogled, dodir, ljubazna riječ, sjedenje jedan pored drugog bez riječi. Svaki postupak može izražavati ljubav; spremanje kreveta, pranje posuđa, štednja da bi se kupilo nešto što si žena želi, ali to ne traži, imajući obzira prema kućnom planu, te pomaganje drugome, ako na vrijeme ne završi svoj posao. Ljubav znači zajedništvo u radu i u igri, znači biti zajedno u radosti i boli, u uspjesima i neuspjesima. Ljubav znači reći jedno drugome što se misli i što se osjeća. Potrebno je imati zajedničke ciljeve i zajednički težiti za njima. Tako dvoje ljudi postaje jedno; na taj način može uspijevati ljubav.

28. Kako se promiče ljubav, ako se služi drugome?

²⁸ Služenje bračnom partneru može dovesti do sazrijevanja ljubavi prema njemu. Žena obično poslužuje muža time što mu kuha, sprema krevet, čisti stan, pere rublje, odlazi u kupovinu itd. Muž to  radi zarađujući novac za kupnju živežnih namirnica koje ona priprema, za krevete koje sprema, za stan kojeg čisti, i za rublje koje pere. Takvo služenje, takvo davanje jest ono što usrećuje i što dopušta da ljubav uspijeva. Isus nije uzalud rekao da davanje usrećuje više nego uzimanje. Također čini sretnijim služiti, nego biti poslužen (Djela apostolska 20:35). On je objasnio svojim učenicima: “A najveći između vas da vam bude sluga” (Matej 23:11). Takvo shvaćanje ne dopušta da se razvija duh natjecanja i doprinosi sreći. Dok služimo, imamo osjećaj da smo potrebni, imamo svrhu postojanja, što dovodi do samopoštovanja i čini nas zadovoljnima. Brak pruža mužu i ženi dovoljno prilike za služenje i za postizanje takvog zadovoljstva. Time bivaju oboje još tijesnije povezani ljubavlju.

29. Kako ljubav djeluje čak i na osobe, koje nisu sluge Božje?

²⁹ No, kako je u slučaju ako je samo jedan od bračnih partnera kršćanski sluga Božji, koji provodi u djelo ta biblijska temeljna načela? Mijenja li to nešto u vezi kršćanskog postupanja? Zapravo ne. On možda ne može toliko razgovarati o Božjim namjerama, ali njegovo vladanje mora biti jednako, kao u slučaju da je njegov partner kršćanski sluga Božji. Bračni partner koji nije u vjeri ima jednake potrebe kao obožavatelj Jehove i u mnogo slučajeva reagira kao on. To proizlazi iz Rimljana 2:14, 15, (ST): “Jer kad pogani koji nemaju Zakona vrše, vođeni naravlju, propise Zakona, onda su oni, nemajući Zakona, sami sebi zakonom. Oni činom dokazuju da ono što propisuje Zakon stoji upisano u njihovim srcima, o čemu zajedno s tim daje svjedočanstvo njihova savjest: nutarnji sudovi koji ih međusobno optužuju ili brane”. Obično se cijeni uzorno  kršćansko postupanje, i ono prouzrokuje da uspijeva ljubav.

30. Treba li se ljubav pokazati samo u dramatičnim okolnostima? Zašto odgovaraš tako?

³⁰ Ljubav se ne daje na znanje tek kada nastupe dramatične okolnosti. U nekom pogledu ljubav možemo usporediti sa haljinom. Što drži zajedno neku haljinu? Nekoliko debelih uzlova ili tisuće malih uboda? Tisuće malih uboda drži je zajedno, a to se odnosi kako na doslovnu haljinu, tako i na duhovne “haljine”. Mnogo malih stvari — ono što dnevno govorimo i radimo — “odijeva” nas, otkrivajući tko smo mi zapravo. Te duhovne “haljine” se ne skidaju i one nikada ne ostare, kao doslovne haljine. One su, kako to kaže Biblija, “neprolazna odjeća” (1. Petrova 3:4, ST).

31. Koje izvrsne savjete u vezi ljubavi nalazimo u Kološanima 3:9, 10, 12, 14?

³¹ Želiš li da tvoj brak drži zajedno ‘savršena veza jedinstva’? Tada postupaj prema preporuci danoj u Kološanima 3:9, 10, 12, 14: “Svucite staroga čovjeka s djelima njegovim i obucite novoga ... Obucite se u srdačnu milost, dobrotu, poniznost, krotost i trpljenje ... obucite se u ljubav koja je sveza savršenstva.”