1. Kako može suradnja opisana u Propovjedniku 4:9, 10 korisno djelovati na brak?

VJENČANJE je prošlo. Ti si sa svojim bračnim partnerom postavio temelj novoj obitelji. Jesi li sada potpuno sretan? Ti više nisi sam, nego imaš druga kome se možeš povjeriti, s kojim možeš podijeliti svoje radosti i svoje probleme. Jesi li utvrdio da se u tvojem slučaju ispunio zapis iz Propovjednika 4:9, 10? Tamo čitamo: “Bolje je dvojici nego jednome, jer imaju bolju plaću za svoj trud. Padne li jedan, drugi će ga podići; a teško jednomu! Ako padne, nema nikoga da ga podigne.” Vlada li u tvojem braku takva skladna suradnja? Obično je potrebno nešto vremena i truda, da bi se postiglo to sretno ujedinjenje dvaju ljudskih života. No, u mnogim se brakovima nažalost to nikada ne ostvari.

2, 3. a) S kojim se stvarnostima treba suočiti nakon vjenčanja? b) Zašto je razumno očekivati da se nakon vjenčanja treba prilagoditi drugoj osobi?

² U pričama i romanima problem leži najčešće u tome, da se dvoje ljudi koji se vole konačno nađu zajedno. Zatim žive sretno i radosno a ako nisu umrli tada žive još i danas. U stvarnosti pravi problem leži u tome da se nakon vjenčanja svakodnevno živi sretnim zajedničkim životom. Nakon radosti dana vjenčanja, nastupa rutina svakodnevnog života: rano ustajanje, odlaženje na posao, kupovanje, kuhanje itd.

³ Brak zahtijeva prilagođavanje. Vi ste oboje ušli u brak u najmanju ruku s nekim očekivanjima i  idealima koji nisu bili baš praktični i realni. Ako isti nisu bili ispunjeni, može se u prvim tjednima primijetiti određeno razočaranje. Ali, ne zaboravi da si ti u svom životu učinio veliku promjenu. Sada ne živiš više sam ili s članovima obitelji s kojima si do sada bio zajedno. Sada živiš s jednim drugim čovjekom. Također možeš utvrditi da tog čovjeka ne poznaješ tako dobro, kako si to ranije mislio. Ti imaš novi vremenski plan, možda i novi posao, drugačiji kućni budžet, a moraš se priučiti i na nove prijatelje i rođake. Uspjeh tvog braka i tvoja sreća ovisi o tvojoj spremnosti prilagođivanja.

4. Koja biblijska temeljna načela mogu pomoći oženjenome da se prilagodi drugome? (1. Korinćanima 10:24; Filipljanima 4:5).

⁴ Nekima teško pada prilagoditi se, jer su ponosni. No, Biblija kaže: “Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost”. Ukočenost može biti sudbonosnom (Priče Salamunove 16:18, ST). Isus je preporučio da budemo spremni prilagoditi se okolnostima i popustiti. Rekao je: “Koji hoće ... košulju tvoju da uzme, podaj mu i haljinu; i ako te potjera tko jedan sat, idi s njime dva.” Umjesto da se svađaš s nekim tko ti je blizak, uzmi k srcu savjet apostola Pavla: “Zašto radije ne pretrpite nepravdu?” (Matej 5:40, 41; 1. Korinćanima 6:7, ST). Ako kršćani mogu ići tako daleko da sačuvaju mir sa svima drugima, tada mora dvoje oženjenih koji se vole, biti u stanju prilagoditi se jedno drugome, da bi njihova nova zajednica postala sretnom.

5. Koje se pozitivno ili negativno stajalište može razviti prema svojem bračnom partneru?

⁵ Uvijek će biti mogućnosti da se postane sretnim ili nesretnim. Ovisi na što ćeš naročito paziti?  Da li ćeš se usredotočiti na pozitivne ili ćeš se zadržati na negativnima? Mlada supruga bi mogla razmišljati: “Što je ostalo od onog romantičnog čovjeka koji je prije vjenčanja uvijek izlazio sa mnom i poklanjao mi svoje vrijeme? Dospio je na istrošen kolosijek. On me uzima kao nešto samo po sebi razumljivo. Jednostavno nije više onaj isti.” Ili, razumije li da on sada mora teško raditi da bi dobro zbrinuo svoju obitelj? Primjećuje li mladi suprug da je njegova žena, baveći se kućanskim poslovima, ponekad vrlo umorna, te da zato nema više tako mnogo vremena, naročito za uljepšavanje? Ili se pita: “Što se dogodilo s mladom damom koju sam oženio? Otkako ima muža, ona se posve promijenila”?

6. Kako djeluje na međusobni odnos, ako se muž i žena zacijelo trude usrećiti svoj brak?

⁶ Oboje moraju biti dovoljno zrelima da bi razumjeli kako niti jedan od njih nema više vremena ni energije da čini sve ono što je činio prije vjenčanja. Sada je vrijeme da se spremno prilagode i prihvate ugodnu odgovornost koja čini brak sretnim. Da bi se brak upropastio dovoljan je samo jedan, no dvoje je potrebno za učiniti ga sretnim. A učiniti brak sretnim jest posao koji zahtijeva naprezanje usprkos poteškoćama. Ako zajednički uložite trud, svaki će od vas doprinijeti svoj dio. To zajedničko naprezanje do zajedničkog cilja drži vas zajedno; ono vas veže, čineći vas dvoje jednom osobom. Tijekom vremena nastaje veza ljubavi, koja nadmašuje sve što ste osjećali u očekivanju braka. Ta ujedinjena sreća je toliko jaka, da nas čini rado spremnima prilagoditi se različitoj naravi drugoga.

7. Kada je dobro popustiti u donošenju odluka?

 ⁷ Kako raste ljubav, tako nestaje ponos. Sreća ne leži samo u davanju, nego i u popuštanju, ako se radi o osobnoj naklonosti a ne o temeljnim načelima. To može biti u vezi s nabavom nekih predmeta za stan ili u vezi s pitanjem gdje provesti godišnji odmor. Ako svaki misli na sreću drugoga, tada bračni par odgovara riječima apostola Pavla: “Ne gledajte svaki za svoje, nego i za drugih” (Filipljanima 2:4).

8, 9. Što govori Biblija o intimnim bračnim odnosima?

⁸ O spolnom odnosu Biblija ne govori nekom lažnom stidljivošću. Poetskim izrazima opisuje stanje oduševljenja koje muž i žena osjećaju pri tom. Ali, ona pokazuje također da spolno sjedinjenje mora biti ograničeno na bračnu zajednicu. U Pričama Salamunovim 5:15-21 mi nalazimo sljedeće riječi:

“Pij vodu iz svoje nakapnice i onu što teče iz tvoga studenca. Moraju li se tvoji izvori razlijevati i tvoji potoci teći ulicama? Nego neka oni budu samo tvoji, a ne i tuđinaca koji su uza te. Neka je blagoslovljen izvor tvoj, i raduj se sa ženom svoje mladosti: neka ti je kao mila košuta i ljupka gazela, neka te grudi njene opajaju u svako doba, njezina ljubav zatravljuje (zanosi, NS) bez prestanka! Ta zašto bi se, sine moj, zanosio preljubnicom i grlio tuđinki njedra? Jer pred Jahvinim su očima čovjekovi putovi, i on motri sve njegove staze” (ST).

⁹ No, bilo bi pogrešno polagati preveliku pažnju spolnosti, pobuđujući dojam da bračna sreća ovisi  o spolnom životu bračnih partnera ili da može poravnati ozbiljne manjkavosti na drugim područjima njihova zajedničkog života. Današnja poplava seksa kroz literaturu, filmove i novačenje — upravljena najvećim dijelom na buđenje erotskih želja — pridonosi tome da spolnost izgleda najvažnijom stvari. Ali, Božja Riječ otkriva drugo stajalište. Ona preporuča samosvladavanje na svim područjima života. Također u braku se može napuštanjem svih normi dovesti do prakse, koja ponižava bračni odnos (Galaćanima 5:22, 23; Jevrejima 13:4).

10. Što mora bračni par uzeti u obzir u vezi sa spolnim prilagođavanjem?

¹⁰ Seksualno prilagođavanje često je vrlo teško i može potrajati još neko vrijeme nakon vjenčanja. Obično je razlog tome neznanje i propuštanje uočiti potrebe partnera. Korisno je prije braka razgovarati s nekim oženjenim prijateljem kojeg poštujemo. Muž i žena su ne samo različiti u tjelesnom pogledu, nego i osjećaju različito. Tu je veoma važno da suprug bude obazriv u vezi nježnosti prema svojoj supruzi. Ali, tu ne treba postojati lažna skromnost ili lažni sram, kao i mišljenje da je spolnost u bilo kom pogledu nepristojna. Spolni odnos ne smije postati nekom vrstom osvajanja, kako to misle neki muževi. “Neka muž vrši svoju dužnost prema ženi”, kaže Biblija, “a isto tako i žena prema mužu!” I dok to rade, oni moraju uvažavati biblijsko temeljno načelo: “Neka nitko ne traži korist svoju, nego korist drugoga!” Ako postoji takva ljubav i oboje želi dopasti se jedno drugome, oni će se moći dobro prilagoditi. (1. Korinćanima 7:3; 10:24, ST).

11-13. Što moramo imati u mislima, ako postoje različitosti u mišljenjima, kako ta neslaganja ne bi postala ozbiljan problem?

¹¹ Ne postoje na Zemlji dva sasvim jednaka čovjeka. Svaki je upadljivo drugačiji. To znači da dvoje ljudi ne može biti potpuno skladno na svim područjima. Većina razmirica jest beznačajna. Ipak, neke mogu biti ozbiljnije naravi. Ima bračnih partnera kod kojih ta neslaganja izazovu tešku svađu. Tada se galami na drugoga, gađa ga se predmetima, tuče i udara; jedan bračni partner može danima ili tjednima biti odsutan ili jednostavno uopće više ne razgovaraju. Ipak, moguće je biti različitog mišljenja a da se ne pojavljuju takve situacije. Kako? Tako, da se shvati temeljna istina.

¹² Svi smo mi nesavršeni, svi griješimo i unatoč najboljim namjerama naše se slabosti primjećuju. Apostol Pavao je to utvrdio sam na sebi, rekavši: “Jer dobro što hoću ne činim, nego zlo što neću ono činim” (Rimljanima 7:19). Od svojih smo praroditelja naslijedili grijeh i nije u našoj moći postići savršenstvo. Tko bi, stoga, mogao reći: “Očistio sam srce svoje, čist sam od grijeha svojega” (Priče Salamunove 20:9; Psalam 51:5; Rimljanima 5:12).

¹³ Svi smo se mi pomirili sa svojim osobnim slabostima i pronalazimo izgovore za njih. Ne bismo li se tada mogli pomiriti i sa slabostima našeg bračnog partnera i ispričati ih? Nesumnjivo, mi ćemo spremno priznati da smo grešnici. Ali, što ako nas se upozori na određenu grešku? Branimo li se tada, ustručavajući se priznati je? Uviđamo li da je svakome, pa tako i našem bračnom partneru, teško priznati da je u krivu i jesmo li stoga velikodušni  prema njemu? “Razum zadržava čovjeka od gnjeva i čast mu je mimoići krivicu”, tako glasi jedna stara izreka. Nema sumnje, ti se, kao i većina ljudi, slažeš sa zlatnim pravilom. Isus ga je spomenuo u svojoj glasovitoj propovijedi na gori: “Sve što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima!” Većina ljudi priznaje to pravilo, no samo malo njih ga slijedi. Kada bi se ono zaista primjenjivalo, bili bi riješeni mnogi međuljudski problemi, također i bračni (Priče Salamunove 19:11; Matej 7:12, ST).

14, 15. a) Što se može dogoditi ako se nepovoljno uspoređuje bračni partner s nekom drugom osobom? b) Obzirom na koje situacije se ponekad vrše takva uspoređivanja?

¹⁴ Svi bismo mi željeli da nas se smatra jedinkama i da se tako postupa s nama. Kako reagiramo ako smo uspoređeni s nekim drugim, umanjujući tako vrijednost naših osobina i sposobnosti? Obično se osjećamo povrijeđenima i ljutimo se. Tada kažemo otprilike ovako: “Ja konačno nisam onaj drugi. Ja sam JA”. Takve usporedbe općenito nisu pobuđujuće, jer mi želimo da se s nama postupa s mnogo razumijevanja.

¹⁵ To nam mogu predočiti sljedeći primjeri: Izražavaš li kao suprug cijenjenje za obroke koje ti priprema tvoja žena, ili se žališ da ne može kuhati tako dobro kao tvoja majka? Što ti znaš o tome kako dobro je kuhala tvoja majka, kao mlada domaćica? Tvoja žena možda kuha čak i bolje, nego ona tada. Daj svojoj ženi priliku da vježbanjem usavrši svoje nove obaveze. Žališ li se kao supruga, kako tvoj mladi suprug ne donosi kući toliko novaca kao tvoj otac? Koliko je zarađivao tvoj otac u prvim danima braka? Sve to zapravo ne igra nikakvu ulogu. Ono što vrijedi jest da ti podupireš  svog muža. Ustaješ li i priređuješ li mu doručak prije nego ode na posao, kako bi mogao primijetiti da ti cijeniš i podupireš njegov trud? Svađate li se radi rodbine i postoje li neslaganja u vezi biranja prijatelja ili načina korištenja slobodnog vremena? Moguće se pojavljuju takve i slične razmirice. Kako ćete ih odstraniti?

16. Što je krivo u teoriji da žestoke svađe doprinose odstranjenju poteškoća?

¹⁶ Neki suvremeni psiholozi tvrde da svađe služe rješavanju poteškoća. Prema njihovoj teoriji nagomilana nezadovoljstva prouzrokuju pritisak, te konačno izbijaju u žestoku svađu. U takvom izljevu bijesa, dolazi na vidjelo dugo gajena mržnja koja se tada iskaljuje i uklanja — tako glasi teorija. Najprije se gomilaju nezadovoljstva, s vremenom kipe, dok konačno ne prekipe. Ipak, postoji velika opasnost da u takvim izljevima bijesa kažemo nešto, što uopće ne mislimo tako, čime možemo drugome nanijeti neizlječive rane. Možeš mu nanijeti takvu nepravdu da prouzročiš ogradu koju nikada nećeš moći srušiti. Priče Salamunove 18:19, ST, nas opominju: “Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada i svađe su kao prijevornice na tvrđavi”. Zato Biblija daje razuman savjet: “Prije nego svađa izbije, udalji se” (Priče Salamunove 17:14, ST).

17. Kako je moguće spriječiti da se gomila mržnja i da konačno izbije?

¹⁷ Umjesto da te proždiru razmirice, dok konačno ne provale iz tebe, bilo bi mnogo bolje razgovarati o njima odmah čim se pojave. Razmišlja li se o nekoj nepravdi, ona izgleda mnogo većom nego  što zaista jest. Razgovaraj odmah o tome ili zaboravi. Da li je to bila samo usputna primjedba? Tada, “pređi preko nje”. Je li potrebno razgovarati o tome? Da li je tvoj partner učinio nešto što te je ražalostilo? Nemoj ga odmah osuditi; pokušaj nekim pitanjima navesti razgovor na to. Možeš na primjer reći: “Dragi, imam nešto što ne razumijem. Možeš li mi pomoći?” Tada saslušaj. Pokušaj razumjeti stajalište drugoga. Uvaži opomenu iz Priča Salamunovih 18:13, ST: “Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu”. Nikome od nas nije drago ako ga netko prebrzo krivo osudi. Umjesto da brzo reagiraš, potrudi se upoznati namjeru svojeg partnera ili njegov poticaj za određeni postupak. Slijedi savjet iz Priča Salamunovih 20:5, ST: “Savjet je u srcu čovječjem voda duboka, i razuman će je čovjek iscrpsti”.

18. Što nam može pomoći svladati negativna raspoloženja?

¹⁸ Jesi li podložan raspoloženjima? Teško je živjeti zajedno s mušičavim čovjekom. Neki tvrde da je nemoguće kontrolirati raspoloženja ili ćudi, jer ovise o kemijskim supstancama u mozgu. No, bilo kako bilo, osjećaji su prijelazni. Ljudi koji nas okružuju mogu nas ohrabriti ili nas učiniti potištenima. Glazba može u nama pobuditi različita raspoloženja, literatura također. Misli, kojima se bavimo mogu utjecati na naše osjećaje. Razmišljaš li o negativnim stvarima, bit ćeš potišten. Ti se možeš svjesno prisiljavati da razmišljaš pozitivno i optimistički. Razmišljaj o takvim mislima (Filipljanima 4:8). Ako ti to teško pada, pokušaj jednom s fizičkim radom. Radi naporno. Plijevi korov, ribaj pod; okupaj se u bazenu, prošetaj šumom, ili što je još bolje, pokušaj učiniti nešto korisno za druge. Učini bilo što, kako bi upravio svoju pažnju i utrošio energiju na  nešto drugo. Daleko je bolje hraniti dobru ćud, nego lošu. To će radovati, kako tebe, tako i tvog bračnog partnera.

19. Kako je moguće pokazati razumijevanje za raspoloženja svog bračnog partnera?

¹⁹ No, često se događa da nas neki događaji ožaloste. Možemo teško oboljeti ili biti mučeni teškim bolovima. Kod žena može mjesečni ciklus ili trudnoća izmijeniti lučenje djelotvornih hormona, koji utječu na živčani sistem i osjećaje. Neka žena prolazi kroz predmenstrualnu fazu a da uopće nije svjesna toga. To je značajan činilac na koji treba misliti suprug, kako se ne bi dao razdražiti, nego da bi mogao pokazati razumijevanje. U takvim prilikama moraju, kako suprug, tako i supruga spoznati što je odgovorno za promjenu raspoloženja i tada pozitivno reagirati. “Srce mudroga razumno upravlja ustima njegovim i dodaje nauku usnama njegovim”. “Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje” (Priče Salamunove 16:23; 17:17, ST).

20-22. a) Zašto se moramo čuvati neumjesne ljubomore? b) Kako možemo svom bračnom partneru dati osjećaj sigurnosti?

²⁰ Da li je tvoj bračni partner ljubomoran? Sasvim je u redu ako netko pazi na svoj glas. Također je ispravno ako želi zaštititi svoj brak. Kao što adrenalin tjera srce da ponovno zakuca, tako ljubomora navodi nekoga da zaštiti ono što voli. Suprotnost tom pozitivnom obliku ljubomore, bila bi ravnodušnost, a mi ne smijemo biti ravnodušni prema svom braku.

²¹ Ljubomora je obično negativna osobina. Pobuđuje ju nesigurnost a pothranjuje mašta. Takva nerazumna, pretjerana ljubomora čini brak neugodnim zatvorom, u kojem ne može opstati povjerenje i iskrena ljubav. “Ljubav nije ljubomorna”, i uznemiravajuća ljubomora je “trulež u kostima” (1. Korinćanima 13:4; Priče Salamunove 14:30).

 ²² Ako tvoj bračni partner ima opravdani razlog osjećati se nesigurnim radi ljubomore, odstrani odmah taj razlog. Ako se ne radi o stvarnom razlogu, tada učini sve što je u tvojoj moći, kako bi ojačao povjerenje ljubomornog — riječima a što je još važnije djelima. Pokušaj dostići njegovo srce!

23. Na što je potrebno misliti tražimo li od drugih pomoć u rješavanju bračnih problema?

²³ Može li netko sa strane pomoći izgladiti neslaganja među bračnim partnerima? To je moguće, ali ne treba tražiti pomoć sa strane, ako oba bračna partnera nisu suglasna s time. Najprije “raspravi stvar svoju s bližnjim svojim, a tuđe tajne ne otkrivaj” (Priče Salamunove 25:9). Naročito je opasno tražiti roditelje ili rođake da oni prosude stvar. Oni vjerojatno neće biti nepristrani. Stoga kaže Biblija: “Zato će ostaviti čovjek oca svojega i mater svoju i prilijepit će se ženi svojoj” (1. Mojsijeva 2:24). Isto vrijedi za ženu obzirom na njen odnos prema svojim roditeljima i svom mužu. Umjesto da traže posredovanje roditelja koji će zauzeti stav na strani jednog partnera, a protiv drugog, moraju muž i žena držati zajedno, spoznavši da su njihovi problemi njihova osobna stvar i da ih moraju sami riješiti. Ako se bez pristanka svog partnera obratiš za pomoć nekome sa strane, oboje ćete pasti u očima drugih. Razgovarate li međusobno otvoreno, pošteno i ljubazno, tada nema razloga zašto ne biste mogli sami riješiti svoje probleme. Možeš pitati za savjet druge zrele osobe, ali rješenje moraš pronaći sam sa svojim partnerom.

24, 25. Što možemo učiniti ako nam je radi ponosa teško riješiti neki bračni problem?

²⁴ Apostol Pavao savjetuje: “Da ne mislite za sebe više nego što valja misliti” (Rimljanima 12:3). Zatim  dodaje: “U davanju časti prednjačite jedan drugomu” (Rimljanima 12:10, ST). Ako je povrijeđen naš ponos, ponekad je korisno razmišljati o tome da mi, u stvari, nismo tako veliki, kako to mislimo. Sigurno je da nismo veliki u srazmjeravanju sa Zemljom, a Zemlja je opet mala u usporedbi sa Sunčevim sistemom koji je samo sićušni dio svemira. U Jehovinim očima su svi narodi “kao ništa ... ništavilo su njemu i praznina” (Izaija 40:17, ST). Takvo razmišljanje nam pomaže vidjeti sve u ispravnoj perspektivi i spoznati da se kod tih neslaganja radi većinom o razmjerno beznačajnim stvarima.

²⁵ Ponekad će nam i humor pomoći da sami sebi ne izgledamo preozbiljnima. Znak je zrelosti ako se možemo smijati na svoj račun. Time bivaju izravnane mnoge grubosti života.

26, 27. Koja biblijska temeljna načela treba primijeniti ako bračni partner ne pristaje na miroljubivo stišavanje različitosti mišljenja i zašto?

²⁶ Što možeš učiniti ako tvoj bračni partner ne pristaje na miroljubivo stišavanje različitosti mišljenja? Slijedi biblijski savjet: “Ne vraćajte zlo za zlo”. Isus nam mora biti primjer: “Koji ne psova kad ga psovaše”. Danas je općenito uobičajeno vraćati zlo za zlo. No, ako tako postupaš, ti dopuštaš da te drugi oblikuju, čineći od tebe ono što ti zapravo nisi. Oni te u stvari čine onakvim, kakvi su i sami. Dopustiš li to, tada poričeš sebe sama, kao i temeljna načela koja zastupaš. Umjesto toga, oponašaj Isusa, koji je uvijek ostao dosljednim, te se nije dao promijeniti slabostima onih koji su ga okruživali: “Ako smo nevjerni — on ostaje vjeran! Ne može se, naime, odreći sam sebe” (Rimljanima 12:17; 1. Petrova 2:23; 2. Timoteju 2:13, ST).

²⁷ Ako si dovoljno jak da dobrotom zadržiš kružni tok zla, možda će ti uspjeti pokrenuti kružni tok dobra. “Odgovor blag utišava gnjev” (Priče Salamunove 15:1). Blagi odgovor nije znak slabosti, nego jakosti i tvoj će bračni partner to osjetiti. Budući da mnogi uzvraćaju jednakom mjerom, može ti uspjeti prodrijeti dobrim, pokrenuvši tako kružni tok nečeg dobrog. To potvrđuju neki biblijski stavci. “Tko napaja, sam će biti napojen”. “Kakvom mjerom dajete, onakvom će vam se vratiti”. “Baci kruh svoj na vodu, i naći ćeš ga poslije mnogo vremena” (Priče Salamunove 11:25; Luka 6:38; Propovjednik 11:1, ST). Možda će proći neko vrijeme dok tvoja nastojanja da činiš dobro, ne urode plodom. Ne možeš danas sijati a već sutra žeti. Unatoč tome, istinita je izreka: “Što čovjek posije ono će i požnjeti ... A dobro činiti da nam se ne dosadi, jer ćemo u svoje vrijeme požnjeti ako se ne umorimo” (Galaćanima 6:7-9).

28. Koja nam dobra temeljna načela, iz biblijske knjige Priče Salamunove, mogu pomoći voditi sretni život i kako?

²⁸ Sada slijede neki biblijski stavci i pitanja, o kojima mogu bračni partneri zajednički porazgovarati:

Priče Salamunove 14:29: “Tko je spor na gnjev, velika je razuma, a tko je nagao pokazuje ludost”. Nisi li već mnogo puta nakon razmišljanja utvrdio, kako nije bilo pravog razloga da se ljutiš?

Priče Salamunove 17:27: “Usteže riječi svoje čovjek koji zna, i tiha je duha čovjek razuman”.  Trudiš li se ostati mirnim a da ne izgovoriš riječi koje bi razljutile tvojeg bračnog partnera?

Priče Salamunove 25:11: “Kao zlatna jabuka u srebrnom sudu je riječ izgovorena u pravo vrijeme”. Pojedina riječ podesna u određeno vrijeme, može biti neprikladna u nekoj drugoj prilici. Paziš li da u pravo vrijeme izgovaraš prave riječi?

Priče Salamunove 12:18: “Ima tko govori kao da mač probada, a jezik je mudrih lijek”. Razmišljaš li prije negoli nešto kažeš, kako će tvoje riječi djelovati na tvojeg bračnog partnera?

Priče Salamunove 10:19: “U mnogim riječima ne biva bez grijeha; ali tko zadržava usne svoje razuman je.” Kada smo uzbuđeni kažemo ponešto što inače niti ne mislimo i što kasnije požalimo. Čuvaš li se toga?

Priče Salamunova 20:3: “Slava je čovjeku da se okani svađe; a tko je god bezuman upleće se.” Za svađu je potrebno dvoje. Da li si dovoljno zreo da prvi prekineš?

Priče Salamunove 10:12: “Mrzost zameće svađe, a ljubav prikriva sve prijestupe.” Spominješ li stalno stare svađe ili ljubiš li svojeg bračnog partnera toliko mnogo da ih zaboravljaš?

Priče Salamunove 14:9: “Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima”. Da li si previše ponosan da bi radio ustupke u svom braku i težio za mirom?

Priče Salamunove 26:20: “Kad nestane drva, ugasi se oganj”. Možeš li prestati sa svađom ili mora tvoja riječ uvijek biti posljednja?

Efežanima 4:26: “Sunce da ne zađe u gnjevu vašem”. Traju li dugo vaše različitosti u mišljenjima i otežavaš li time život svojem bračnom partneru?

29. Na koje temeljne činioce trebamo misliti, želimo li sačuvati sreću u braku?

 ²⁹ Mudri savjet koristi samo onda ako se provede u djelo. Pokušaj jednom! Budi spremnim prihvatiti prijedlog svojeg bračnog partnera. Vidi da li se može provesti. Tko je kriv ako nešto nije kako bi trebalo biti? To uopće nije važno. Važno je kako će se stvar opet srediti. Budi spreman prilagoditi se, ispričaj se ako postoje neke razmirice i ne smatraj sebe suviše važnim. Izmjenjujte misli! Ako ljubiš svojeg bračnog partnera kao sebe sama, tada ti ne smije biti teškim prilagoditi se i učiniti brak sretnim (Matej 19:19; 3. Mojsijeva 19:18).