Idi na sadržaj

Idi na kazalo

2. POGLAVLJE

Položiti dobar temelj za brak

Položiti dobar temelj za brak

1-3. O čemu ovisi uspjeh u životu, prema Mateju 7:24-27?

NEKA je kuća stabilna, ukoliko je dobar temelj na kojem je sagrađena. To se odnosi općenito i na život a također i na brak. U jednoj usporedbi govorio je Isus o dva čovjeka — jednom mudrom koji je sagradio svoju kuću na kamenu i jednom ludom koji je svoju kuću sagradio na pijesku. Kada je došla oluja, a na kuću udarili vjetrovi i vode, ona — sagrađena na kamenu — izdržala je taj nalet, dok se na pijesku sagrađena kuća srušila.

2 Isus ovdje nije želio dati pouku o gradnji kuće. Htio je istaknuti potrebu — sagraditi život na dobrom temelju. Kao Božji vjesnik on je rekao: “Svatko tko sluša ove moje riječi i izvršava ih može se usporediti s mudrim čovjekom, koji svoju kuću sagradi na litici. Naprotiv, svatko tko sluša ove moje riječi, a ne izvršava ih, može se usporediti s ludim čovjekom, koji svoju kuću sagradi na pijesku” (Matej 7:24-27, ST).

3 U oba slučaja pokazao je Isus da nije sve učinjeno time da se čuje mudar savjet ili ako se zna što je potrebno učiniti. Odlučujuće za uspjeh ili neuspjeh jest postupanje po mudrom savjetu. “Kad to znate, blago vama ako to i činite!” (Ivan 13:17, ST).

4. Što možemo naučiti iz braka prvog ljudskog para? (1. Mojsijeva 2:22 do 3:19).

4 To se sigurno odnosi i na brak. Sagradimo li, svoj brak na kamenu on će odolijevati opterećenjima života. No, odakle potječe taj dobar temelj? Od Stvoritelja braka, Jehove Boga. On je ozakonio brak, sastavivši prvi ljudski par. Tada im je za njihovo vlastito dobro dao određene smjernice. Pridržavanje tih smjernica trebalo je biti odlučujuće hoće li imati sretnu, vječnu budućnost ili nikakvu budućnost. Oboje je poznavalo Božje smjernice, ipak dozvolili su, nažalost, da ih sebičnost spriječi u njihovu slijeđenju. Prezirali su Božji savjet. Posljedica toga bila je činjenica da se njihov brak i njihov život srušio poput olujom šibane kuće sagrađene na pijesku.

5, 6. Koju pomoć pruža Bog oženjenima i onima koji se namjeravaju oženiti?

5 Jehova Bog je tada ujedinio prve ljude u bračnu zajednicu, no danas on osobno ne povezuje više muža i ženu kao bračni par. Ipak, još nam uvijek stoji na raspolaganju njegov mudar savjet za sretan brak. Svakom pojedincu koji se želi oženiti, prepušteno je želi li slijediti taj savjet. Biblija također pokazuje da mi možemo moliti Boga za pomoć, želimo li donijeti mudru odluku obzirom na budućeg bračnog partnera (Jakov 1:5, 6).

6 Okolnosti su naravno u različitim dijelovima zemlje posve različite. U mnogim područjima, muževi i žene danas sami biraju svoje bračne partnere. Ali, u mnogim dijelovima svijeta ugovaraju roditelji sklapanje braka, ponekad preko bračnog posrednika. U nekim područjima može se čovjek oženiti tek onda kada plati djevojčinim roditeljima “miraz za nevjestu”, a visina te cijene može nekom čovjeku učiniti brak nedostižnim. Ipak, neovisno o tim okolnostima, Biblija daje savjet koji može doprinijeti trajnom uspjehu braka.

Najprije upoznaj sama sebe

7-10. a) Što moramo znati o sebi samima, želimo li se oženiti ili udati? Kako možemo to utvrditi? b) Što kaže Biblija o razlozima koji mogu nekoga navesti da se oženi?

7 Što sam očekuješ od braka? Kakve su tvoje fizičke, duševne i duhovne potrebe? Koja su tvoja mjerila vrijednosti, kakve imaš ciljeve i kako ih želiš postići? Da bi mogao odgovoriti na ta pitanja, ti moraš upoznati sebe sama. To je teže negoli mislimo. Potrebno je posjedovati duhovnu zrelost, da bismo mogli izvršiti samoispitivanje. No, ni tada nije moguće upoznati sama sebe do pojedinosti. Kršćanski apostol Pavao ukazao je na to riječima koje čitamo u 1. Korinćanima 4:4, ST: “Istina, moja me savjest ne prekorava ni zbog čega, ali nisam time opravdan. Moj je sudac Gospodin”.

8 Jednom je prilikom Stvoritelj želio da čovjek, koji se zvao Job, spozna neke činjenice, o kojima ovaj nije razmišljao, te mu je rekao: “Ja ću te pitati, a ti me pouči” (Job 38:3, ST). Pitanja nam mogu pomoći da upoznamo sami sebe i da utvrdimo svoje poticaje. Pitaj se zato za razlog, zašto se želiš oženiti ili udati?

9 Želiš li se oženiti da bi zadovoljio fizičke potrebe — potrebu za hranom, odjećom i krovom nad glavom? Svi mi imamo te osnovne potrebe, jer Biblija piše: “A kad imamo hranu i odjeću, ovim da budemo zadovoljni.” A kako je sa seksualnim potrebama? I one su sasvim prirodne. “Bolje je ženiti se, nego izgarati od strasti” (1. Timoteju 6:8; 1. Korinćanima 7:9, ST). Čezneš li za društvom? To je jedan od bitnih razloga zašto je Bog utemeljio brak. Daljnji razlog ležao je u potrebi za međusobnom suradnjom (1. Mojsijeva 2:18; 1:26-28). Tko dobro radi osjeća zadovoljstvo i zaslužuje nagradu: “I kad svaki čovjek jede i pije i uživa dobra od svakoga truda svojega, to je dar Božji” (Propovjednik 3:13).

10 Zaljubljeni su oduvijek smatrali srce simbolom svojih osjećaja. No, Biblija postavlja jedno uznemiravajuće pitanje u vezi sa srcem. “Tko da ga pronikne?” (Jeremija 17:9, ST). Jesi li siguran da znaš što leži u tvojem srcu?

11. Koje temeljne duševne potrebe moraju biti zadovoljene u braku?

11 Često nas tjelesna privlačna snaga čini slijepima prema duševnim potrebama. Paziš li kod traženja partnera dolično na svoju potrebu za razumijevanjem, dobrotom i suosjećajnošću? Svi mi imamo osnovnu potrebu biti nekome bliski, povjeriti ili otkriti se nekome, bez bojazni da će nam učiniti nešto nažao. Želimo imati nekoga tko neće pred nama “zatvoriti svoje srce” (1. Ivanova 3:17). Može li tvoj partner odgovarati svim tim potrebama i hoće li postupati s tobom na takav način?

12. Zašto zadovoljenje fizičkih i duševnih potreba nije dovoljno za sretan brak?

12 Isus je rekao: “Sretni su oni koji su svi jesni svojih duhovnih potreba” (Matej 5:3, NS). U čemu se sastoje te duhovne potrebe? Jesu li u vezi s težnjom za nekom karijerom, za bogatstvom, za materijalnim posjedima? Prouzrokuje li takva težnja mir u srcu i zadovoljstvo? Obično ne. Mi moramo spoznati da svi ljudi posjeduju duhovnu glad, koja ne može biti utažena samo zadovoljenjem svih fizičkih potreba. Naš duh gladuje za identitetom. Mi želimo znati tko smo, što smo, zašto smo ovdje i kuda idemo. Jesi li svjestan tih duhovnih potreba i znaš li kako ih možeš zadovoljiti?

Odgovarate li jedno drugom?

13. Što moraš spoznati osim svojih vlastitih potreba, da bi mogao biti sretnim u braku?

13 Ako si spoznao sve te fizičke, duševne i duhovne potrebe, ti se moraš pitati da li ih razumije i tvoj budući bračni partner? Moraš znati, ne samo što sam trebaš da bi bio sretan u braku, već moraš upoznati i potrebe svojeg partnera. Ti sigurno želiš da i tvoj partner bude sretan. Ako je jedan nesretan, tada će oboje biti nesretno.

14. Kako dolazi do toga da mnogi bračni partneri ustanove da nisu jedno za drugo?

14 Mnogi brakovi postaju nesretnima ili završavaju pred sucem za rastave, jer partneri ne odgovaraju jedan drugome. Harmonija u braku, jedan je od vrlo značajnih činilaca. Ako dvoje ljudi ne surađuju kao jedan tim, može zajednički život postati veoma teškim. U vezi s tim, prisjetimo se pripreme Mojsijevog zakona, koja je milosrdno zabranjivala ujarmiti zajedno dvije životinje različitih veličina ili snage, jer bi to bilo vrlo nemilosrdno (5. Mojsijeva 22:10). Slično se događa s čovjekom i ženom, koji ne odgovaraju jedno drugome, a ipak su vezani zajedno bračnom zajednicom. Ako bračni partneri imaju različite interese, različite poglede obzirom na prijatelje i način zabavljanja, a samo vrlo malo zajedničkog, brak će biti izložen velikom opterećenju.

15, 16. O čemu treba razgovarati s budućim bračnim partnerom i na koji način?

15 “Namjere se rasipaju kad nema savjeta” čitamo u Bibliji (Priče Salamunove 15:22). Namjeravaš li se oženiti, da li si već razgovarao s budućim bračnim partnerom o tome kako će vaš život izgledati u praksi? Koju će ulogu igrati u braku muževo zaposlenje? O tome će ovisiti gdje ćete stanovati i koliko će vam novaca stajati na raspolaganju za vaše životno uzdržavanje. Tko će raspolagati kućnim budžetom? Hoće li biti potrebno da i žena radi i da li je to poželjno? Kakav će biti odnos prema budućim rođacima, naročito prema roditeljima supružnika? Što misli oboje o seksu, djeci i odgoju djece? Da li ćete vladati jedan nad drugim ili će prevladati dobrota i obazrivost?

16 Možete li na ova i druga pitanja odgovoriti mirno i razumno, objasnivši tako da želite živjeti zajedno u miru? Možete li zajednički rješavati probleme i neprestano podržavati izmjenu misli? Sve je to neophodno potrebno za sretan brak.

17-19. Ukoliko ovisi o obiteljskim prilikama da li će dvoje ljudi odgovarati jedno drugome?

17 Obično, dvoje ljudi bolje odgovaraju jedno drugome ako potječu iz sličnih sredina. U knjizi Pomoć za razumijevanje Biblije na strani 1114, čitamo o braku u biblijskim vremenima:

“Izgleda da je općenito bilo uobičajeno da neki čovjek traži ženu unutar svog vlastitog plemena ili među svojim rođacima. Ovo temeljno načelo dolazi do izražaja u riječima, koje je Laban uputio Jakovu: ‘Bolje tebi da je (svoju kćer) dam, nego drugom’ (1. Mojsijeva 29:19). Osobito su ga cijenili obožavatelji Jehove. Primjer toga je Abraham, koji je za svog sina Izaka tražio ženu među rođacima u svojoj domovini, umjesto da uzme neku od kćeri Hananeja među kojima je živio (1. Mojsijeva 24:3, 4).”

18 To naravno ne znači da je danas preporučljivo oženiti nekog vrlo bliskog rođaka, jer bi to moglo prouzročiti naslijeđene mane na potomcima. Ali, obiteljske prilike su odlučujuće za to kakva su nečija mjerila vrijednosti. Atmosfera koja vlada u obitelji sasvim prirodno utječe na ponašanje i osjećaje nekog čovjeka za vrijeme njegovog djetinjstva i mladenaštva. Ako su obiteljske prilike oboje partnera slične, njima je obično lakše odgovarati jedno drugome. No, čak ako partneri potječu iz različitih sredina ili su različita porijekla, moguće je da se dobro prilagode jedan drugome u braku, posebno ako oba posjeduju dovoljno duševne zrelosti.

19 Očito si u prednosti ako možeš saznati nešto o obitelji svog budućeg odabranika. Također je poželjno ako možeš promatrati kako se on ili ona odnose prema roditeljima, braći i sestrama. Kako on ili ona postupa sa starijim osobama, kako izlazi na kraj s malom djecom?

20, 21. Kako moramo gledati na slabosti i pogreške drugih prilikom izbora bračnog druga?

20 Unatoč svim mjerama opreza ne smijemo zaboraviti jedno: ne postoje dva čovjeka koji u potpunosti odgovaraju jedno drugome. Oba će imati slabosti i greške. Neke se mogu otkriti prije braka, druge utvrđujemo kasnije. Što tada?

21 Slabosti i pogreške same po sebi ne mogu dovesti do propadanja braka, nego stanovište partnera prema tome. Primjećuješ li da dobrota prevladava slabosti, ili vidiš li samo loše strane? Jesi li dovoljno elastičan u pravljenju ustupaka, kao što bi želio da i drugi imaju razumijevanja do tebe? Apostol Petar je rekao: “Ljubav pokriva mnoštvo grijeha” (1. Petrova 4:8). Imaš li takvu ljubav prema osobi koju odabireš za bračnog partnera? Ako ne, tada bi bilo bolje ne oženiti dotičnu osobu.

“Ja ga mogu promijeniti”

22-24. Zašto nije mudro oženiti nekoga na temelju njegovog obećanja da će se promijeniti, ili u namjeri da mi njega promijenimo?

22 Kažeš li: “Ja mogu njega (ili nju) promijeniti.”? No, što ti voliš na drugome? Osobnost koju on sada ima, ili osobnost koju bi trebao imati nakon tvojeg pokušaja da ga promijeniš? Teško nam pada da se sami promijenimo, a koliko će tada biti teže promijeniti nekog drugog! Doduše, snažne istine Riječi Božje mogu nekoga navesti da se promijeni. Moguće je “skinuti staru osobnost” i obnoviti se snagom duha koji djeluje na misli (Efežanima 4:22, 23). Ipak, budi vrlo oprezan ako ti tvoj budući partner obećava kako će se odjednom promijeniti tebi za volju. Loše navike mogu, doduše, biti ograničene ili ih je čak moguće promijeniti, no to zahtijeva mnogo vremena, da, ponekad čak i godine. Također ne smijemo zaboraviti da smo naslijeđem kao i pod utjecajem okoline stekli određeni temperament, te da smo oblikovani kao samostalna osobnost. Prava ljubav može nas navesti pomagati jedan drugome kod poboljšavanja i savladavanja slabosti. Ali ona nas nikada neće navesti da pokušamo svog partnera uobličiti u neki novi, neprirodni oblik, čime bi njegova ili njena osobnost bila uništena.

23 Neki su u svojim mislima stvorili svoj ideal, te žele da svaki u koga se zaljube potpuno odgovara tom idealu. Naravno, nitko ne može odgovarati nečijoj nestvarnoj predodžbi, no zaljubljeni tvrdoglavo ustraje na tome, pokušavajući prisiliti drugoga da mu ostvari njegov san. Ako to ne uspijeva tada je razočaran, te počinje negdje drugdje tražiti ostvarenje svojih idealnih snova. Ali, takve osobe neće nikada naći ono što traže. One traže odabranika iz sna, koji ne postoji nigdje drugdje osim u njihovoj mašti. Tko tako misli neće naći dobrog bračnog partnera.

24 Možda si i ti imao takva sanjarenja. To se u određeno vrijeme događalo svima nama, naročito kao mladim ljudima. No, kako smo bivali duševno zreliji, spoznali smo da je takve neostvarive predodžbe potrebno napustiti kao nešto nepraktično. U braku vrijedi stvarnost a ne mašta.

25. Kakva je razlika između prave ljubavi i zaljubljenosti?

25 Prava ljubav nije slijepa kao što neki misle. Ona će otkriti mnoge pogreške i neće ih pregledati. Zaljubljenost je slijepa, a ne ljubav, te izbjegava vidjeti probleme, koje drugi mogu predvidjeti. Ona potiskuje čak vlastitu sumnju. No, budi siguran da će se kasnije opet pojaviti. Ako za vrijeme prosidbe zatvaraš oči pred neugodnim činjenicama, nakon vjenčanja sigurno ćeš ih vidjeti. Prirodno naginjemo prikazivati naše najbolje strane kad se želimo nekome svidjeti ili privlačno djelovati na njega. No, s vremenom onaj drugi upozna naše pravo lice. Uzmi si vremena da drugoga vidiš onakvim kakav on zacijelo jest i ponašaj se prema drugome sasvim prirodno. Opomena apostola Pavla iz 1. Korinćanima 14:20, može se primijeniti i na izbor partnera: “Ne budite mala djeca ..., nego odrasli u sposobnosti razumijevanja.”

Bračna obaveza

26. Koliko je obavezan brak prema Pismu? (Rimljanima 7:2, 3).

26 Potrebno je trijezno razmišljati o vezi u koju se ulazi brakom. Ako veza oboje partnera nije jaka, tada će brak počivati na nesigurnom temelju. U mnogim se dijelovima svijeta brakovi sklapaju, a potom brzo razvode. Razlog često leži u tome što osobe koje sklapaju brak ne smatraju tu vezu moralnom obavezom nego zastupaju stajalište: “Ako neće biti u redu, raskinut ćemo.” Tamo gdje vlada takvo shvaćanje, brak je već unaprijed osuđen na propast. Takav brak neće usrećiti partnere, nego vodi općenito do razočaranja. Biblija, naprotiv, pokazuje da brak treba biti veza koja će trajati cijelog života. Bog je za prvi ljudski par rekao, da oboje mora biti “jedno tijelo” (1. Mojsijeva 2:18, 23, 24). Za čovjeka nije smjela postojati nikakva druga žena, a za ženu nikakav drugi muškarac. To je potvrdio i Božji sin kad je rekao: “Prema tome oni nisu više dva, nego jedno tijelo ... Što je Bog sjedinio, neka čovjek ne rastavlja.” Samo bi spolna nevjera bila opravdanim razlogom za razrješenje bračne veze (Matej 19:3-9, ST).

27-29. a) Na što treba paziti žena, promatrajući budućeg bračnog partnera? b) Na što treba paziti muž, analizirajući svog budućeg bračnog druga?

27 Budući da je brak ozbiljna stvar, treba se žena koja želi biti sretnom, udati za čovjeka kojeg može poštivati — za čovjeka koji je ujednačen, koji posjeduje sposobnost razlučivanja, koji može nositi odgovornost, te posjeduje zrelost za prihvaćanje korisne kritike. Pitaj se: Da li će on dobro brinuti za mene? Hoće li biti dobar otac djeci, s kojim će naša zajednica biti blagoslovljena? Zastupa li visoka moralna temeljna načela, tako da oboje možemo biti čvrsto odlučni voditi pošten i neokaljani brak? Da li je ponizan i skroman ili ponosan i tvrdoglav? Poziva li se na svoje pravo poglavara? Misli li da je on uvijek u pravu i nije li spreman dozvoliti da se s njim razumno razgovara? Uzmi si prije braka dovoljno vremena, da budeš zajedno s njim. Tada možeš spoznati sve te činioce, osobito ako se tvoje prosuđivanje temelji na biblijskim načelima.

28 Slično će čovjek koji želi biti stvarno sretnim u braku tražiti ženu, koju će moći ljubiti kao svoje vlastito tijelo. Ona ga kao partner mora dopunjavati u osnivanju vlastitog kućanstva (1. Mojsijeva 2:18). Biti dobrom domaćicom jest zvanje ispunjeno zahtjevima, koji su povezani s različitim obavezama. Ono zahtijeva od žene da dokaže svoje talente kao kuharica, dekorater, domaćica, majka, učiteljica itd. Njena uloga može biti stvaralačka, dajući joj mnoge prilike da se osobno razvija. Dobra supruga se poput dobrog supružnika odlikuje marljivošću: “Pazi na vladanje čeljadi svoje i hljeba u lijenosti ne jede” (Priče Salamunove 31:27).

29 Dobro je ako oboje razmišlja o svojim zapažanjima. Oni moraju paziti na to da li je onaj drugi čist i uredan ili nije; je li marljiv ili lijen; razuman i obazriv ili ukočen i sebičan; da li je štedljiv ili rasipan. Da li je u duhovnom pogledu elastičan tako da se mogu s njim voditi pobuđujući razgovori, koji predstavljaju duhovno obogaćenje. Ili je duhovno lijen čime život postaje jednoličnom rutinom, gdje se uglavnom ide za zadovoljenjem svakodnevnih fizičkih potreba.

30, 31. Zašto može nemoralno postupanje u vrijeme udvaranja okrnjiti sreću u braku?

30 Iskreno međusobno poštivanje bitan je sastavni dio sretnog braka. Ono je također potrebno u pokazivanju naklonosti za vrijeme udvaranja. Neumjesna prisnost ili neobuzdana strast može umanjiti vrijednost odnosa, prije nego uopće dođe do sklapanja braka. Spolni nemoral nije dobar temelj za brak. On otkriva sebičnu bezobzirnost prema budućoj sreći drugoga. Rasplamtjela strast koja trenutno izgleda kao nesalomljiva veza, može se brzo ohladnjeti i već nakon nekoliko tjedana, ili čak dana, brak se može raspasti. (Usporedi izvještaj iz 2. Samuelove 13:1-19 o Amnonovoj strasnoj ljubavi prema Tamari.)

31 Tko u vrijeme udvaranja izražava svoju strast, mogao bi sijati sumnju. Kasnije se partner može pitati zašto se onaj drugi zapravo oženio njime. Je li to bilo samo zato da bi mogao neometano zadovoljavati svoju strast ili se oženio zato da bi mogao živjeti zajedno s nekim koga kao čovjeka zacijelo cijeni i ljubi. Tko ne posjeduje samosvladavanje prije braka, tome će vjerojatno nedostajati ta osobina i nakon vjenčanja. On može postati nevjeran i tako unesrećiti drugoga (Galaćanima 5:22, 23). Loša sjećanja na predbračni nemoral, mogu u ranim počecima braka sprječavati mirno emocionalno prilagođavanje.

32. Kako može nemoralno postupanje za vrijeme udvaranja, utjecati na naš odnos sa Bogom?

32 Nemoralno vladanje postaje još ozbiljnijim jer time štetimo svom odnosu s našim Stvoriteljem, o čijoj smo pomoći ovisni. “Ovo je naime volja Božja: vaše posvećenje, to jest da izbjegavate bludnost; ... da nitko ne vara svog brata (ili svoju sestru) ... Stoga, koji prezire ove zapovijedi, ne prezire čovjeka, nego samoga Boga, koji vam daje svoga duha svetoga” (1. Solunjanima 4:3-8, ST).

Čvrsti temelj

33, 34. Koje su osobine prema Bibliji daleko važnije od vanjskog izgleda, prilikom izbora bračnog partnera?

33 Da li će tvoje domaćinstvo, tvoja obitelj biti sagrađena na kamenu ili na pijesku? To je djelomično ovisno o tome koliko si mudro postupao pri izboru partnera. Ljepota i spolna privlačnost nisu odlučujući za to. Oni ne izravnavaju bitne razlike na duhovnom i duševnom području. Naprotiv, savjet Riječi Božje posreduje čvrsti temelj za brak.

34 Biblija pokazuje da je osobnost nekog čovjeka važnija od njegovog vanjskog izgleda. “Lažna je ljupkost, tašta je ljepota”, glasi jedna inspirirana izreka, “ali žena sa strahom Jehovinim zaslužuje hvalu” (Priče Salamunove 31:30). Apostol Petar, koji je bio oženjen, govorio je o ‘skrivenoj osobi srca’ i o ‘mirnom i blagom duhu’, rekavši da je to ‘u Božjim očima dragocjeno’ (1. Petrova 3:4). Bog ne prosuđuje čovjeka po njegovu izgledu (1. Samuelova 16:7). Iz toga možemo naučiti kako moramo paziti da na nas pretjerano ne utječe vanjski izgled budućeg bračnog partnera.

35, 36. a) Zašto je važno oženiti se s nekim tko vjeruje u Boga i u njegovu Riječ? b) U kojoj mjeri treba budući bračni partner dijeliti tvoje stanovište prema vjerovanju?

35 Mudri kralj Salamun mnogo je razmišljao o životu, te je došao do sljedećeg zaključka: “Boga se boj i zapovijesti njegove drži, jer to je sve čovjeku” (Propovjednik 12:13). Izraelcima koji su stajali u zavjetu s Bogom bilo je naročito zapovjeđeno, neka ne sklapaju brak s osobama koje su gajile neki drugi oblik obožavanja, kako ne bi bili odvučeni od pravog Boga. “Ne sklapaj ženidbe s njima, ne udaj svoje kćeri za njihova sina niti ženi svoga sina njihovom kćeri; jer bi ona odvratila od mene sina tvoga; drugim bi bogovima on služio” (5. Mojsijeva 7:3, 4, ST).

36 Iz istog su razloga sudionici “novog zavjeta”, članovi kršćanske skupštine, upozoreni da se žene samo “u Gospodinu” (Jeremija 31:31-33; 1. Korinćanima 7:39). Ta opomena nije znak religiozne uskogrudnosti već mudrosti i ljubavi. Ništa ne može dati jaču snagu bračnoj vezi od zajedničke predanosti Stvoritelju. Ako se oženiš nekim tko vjeruje u Boga i njegovu Riječ i tko to razumije poput tebe, tada ćete imati zajednički autoritet u traženju savjeta. Možda to ne smatraš toliko važnim, ipak ‘ne varaj se. Loše društvo kvari dobre običaje’(1. Korinćanima 15:33). Čak unutar kršćanske skupštine potrebno je uvjeriti se, da li budući bračni partner zacijelo svim srcem služi Jehovi ili samo pokušava kretati se na granici kršćanstva, naginjući istovremeno svjetskim gledištima i navikama. Mi ne možemo istovremeno hodati s Bogom i sa svijetom (Jakov 4:4).

37, 38. a) Zašto treba izbjegavati nepromišljenost prilikom izbora partnera ili prenagliti se ženidbom? b) Čiji savjet treba slušati onaj tko se ženi ili udaje?

37 “Tko od vas, kad hoće da sagradi kulu”, pitao je Isus “najprije ne sjedne da proračuna trošak da li ima čim dovršiti? Da mu se ne bi, kad postavi temelj a ne mogne dovršiti, počeli rugati svi koji ga vide” (Luka 14:28, 29, ST). Ovo temeljno načelo vrijedi i za brak. Bog smatra brak institucijom koja treba trajati cijelog života. Stoga ne treba postupati nepromišljeno prilikom odabiranja partnera. Također moraš biti siguran da si sam spreman završiti ono što si započeo. Udvaranje partnera ne smijemo shvatiti olako, smatrajući to nekom igrom. Igrati se tuđim osjećajima je okrutni sport, a bolesti srca i duševne rane prouzročene time, mogu dugo boljeti (Priče Salamunove 10:23; 13:12).

38 Mladi čovjek koji se želi oženiti postupa mudro ako sluša savjet starijih, naročito savjet onih koji su dokazali da im leži na srcu njegovo dobro. Izvještaj iz Joba 12:12 podsjeća nas koliko je dragocjen takav savjet, jer tamo čitamo: “U staraca je mudrost, i u dugom vijeku razum”. Slušaj glas iskusnih. A prije svega: “Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima, i on će ispraviti tvoje staze” (Priče Salamunove 3:5, 6, ST).

39. Kako može Biblija pomoći osobama koje su već oženjene?

39 Vjerojatno su mnogi koji čitaju ove riječi, već oženjeni. Iako su uglavnom već položili temelj svog braka, Biblija im može pomoći, ukoliko je to potrebno, poduzeti promjene. Sasvim svejedno u kakvom se stanju nalazio tvoj brak, sigurno ga još možeš poboljšati, uzimajući k srcu savjet Stvoritelja, savjet o sretnom obiteljskom životu.

[Slika na stranici 12]

Može li tvoj brak opstati u olujnim vremenima