1. (a) Kako se stari Izrael osvjedočio u istinitost Božje riječi? (b) Zašto je to značajno za nas?

“POZNAJTE dakle svim srcem svojim i svom dušom svojom da nije izostalo ništa od svega dobra što vam je obećao Jehova Bog vaš, sve vam se navršilo” (Jozua 23:14-16). To je Jozua rekao izraelskim starješinama nakon što je narod stigao u Obećanu zemlju. Da, Jehova je pokazao da ispunjava svoja obećanja. Taj izvještaj — kao i cijela Biblija — sačuvan je za nas kako bismo “imali nadu” (Rimljanima 15:4).

2. (a) U kom je smislu Biblija ‘nadahnuta od Boga’? (b) Koju odgovornost imamo, budući da znamo da je Biblija nadahnuta od Boga?

² Premda je Bibliju pisalo oko 40 ljudi, Jehova je njen Autor. Znači li to da je on izravno vodio pisanje svake pojedinosti u njoj? Upravo tako. Činio je to putem svog moćnog svetog duha, svoje djelujuće sile. Apostol Pavao točno je rekao: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga (...) da Božji čovjek bude posve sposoban, potpuno opremljen za svako dobro djelo.” Svi koji u to vjeruju uzimaju u obzir ono što Biblija kaže i dovode svoj život u sklad s time (2. Timoteju 3:16, 17; 1. Solunjanima 2:13).

3. Kako najbolje možemo pomoći mnogima koji ne vjeruju da je Biblija Božja Riječ?

³ Za razliku od nas, mnogi s kojima razgovaramo ne smatraju da je Biblija Riječ Božja. Kako im možemo  pomoći? Često je najbolje otvoriti Bibliju i pokazati im što stoji u njoj. “Božja riječ je živa i vrši snažan utjecaj i oštrija je od svakog dvosjeklog mača (...) i može razabrati misli i namjere srca” (Hebrejima 4:12). “Božja riječ” nije mrtva povijest, ona je živa poruka! Biblijska obećanja sve su bliže svom ispunjenju. Biblijska poruka djeluje daleko snažnije na ono što se uistinu nalazi u srcu osobe nego išta što bismo mi mogli reći.

4. Koje su biblijske istine promijenile stav nekih ljudi prema Bibliji, i zbog čega?

⁴ Mnoge je to što su u Bibliji pročitali Božje ime potaklo da se ozbiljnije pozabave njom. Drugi su odlučili proučavati Bibliju kad su saznali što ona kaže o smislu života, o tome zašto Bog dopušta zlo, o značenju današnjih događaja i nadi u vječni život na rajskoj Zemlji. U zemljama u kojima ljudi zbog vjerskih običaja imaju problema sa zlim duhovima, njihov je interes potaklo to što su iz Biblije saznali koji je uzrok tome i kako se toga osloboditi. Zašto to ima tako snažan utjecaj na iskrene ljude? Zato što je Biblija jedini izvor pouzdanih informacija o svim takvim značajnim temama (Psalam 119:130).

5. (a) Iz kojih razloga možda ljudi kažu da ne vjeruju u Bibliju? (b) Kako možemo pomoći takvim ljudima?

⁵ No što ako nam ljudi kažu da ne vjeruju u Bibliju? Treba li to značiti kraj razgovora? Ne ako su spremni razmisliti o onome što imamo reći. Možda smatraju da je Biblija knjiga crkava kršćanstva. To što  su se one kroz povijest pokazale licemjernima i miješale se u politiku te što neprestano iznuđuju novac možda je razlog zbog kojeg ti ljudi imaju negativno mišljenje o Bibliji. Zašto ih ne bi upitao da li zbog toga imaju takav stav? Kad saznaju da Biblija zapravo osuđuje svjetovno postupanje crkava kršćanstva i njihove postupke i učenja koji se kose s pravim kršćanstvom, to bi moglo potaknuti njihovo zanimanje (Mihej 3:11, 12; Matej 15:7-9; Jakov 4:4).

6. (a) Što je za tebe osobno dokaz da je Biblija Božja Riječ? (b) Koje druge činjenice možeš upotrijebiti kako bi ljudima pomogao uvidjeti da Biblija doista potječe od Boga?

⁶ Drugima bi mogao pomoći razgovor o konkretnim dokazima da je Biblija nadahnuta od Boga. Što je za tebe jasan dokaz da Biblija potječe od Jehove Boga? Je li to ono što ona sama kaže o svom porijeklu? Ili je to činjenica da Biblija sadrži brojna proročanstva koja detaljno govore o budućnosti, proročanstva koja mogu potjecati jedino iz nadljudskog izvora? (2. Petrova 1:20, 21). Je li to možda njen zadivljujući unutarnji sklad, koji je očit usprkos tome što ju je pisalo 40 ljudi kroz razdoblje od otprilike 1 600 godina? Ili je to znanstvena točnost koju ne nalazimo u drugim spisima iz tog vremena? Možda iskrenost njenih pisaca? Ili to što je sačuvana usprkos žestokim pokušajima da je se uništi? Što god da se tebe dojmilo, možeš to iskoristiti kako bi pomogao drugima. *

7, 8. (a) Kako možemo koristiti Bibliju? (b) Što je još potrebno osim osobnog čitanja Biblije? (c) Što je tebi pomoglo da razumiješ Jehovine naume?

⁷ Kako bismo pomogli drugima da vjeruju Bibliji, i sami trebamo uzeti vremena da je redovito čitamo. Činiš li to? Od svih knjiga koje su ikada napisane, ona je najvažnija. Dakako, to ne znači da je dovoljno da je sami čitamo. Biblija odvraća od takve samostalnosti. Ne bismo smjeli misliti da smo u stanju razumjeti cijelu Bibliju ako je sami proučavamo. Želimo li kao kršćani biti uravnoteženi, trebamo je ne samo osobno proučavati nego i redovito prisustvovati sastancima Božjeg naroda (Priče Salamunove 18:1; Hebrejima 10:24, 25).

⁸ S tim u vezi, Biblija govori o jednom etiopskom službeniku koji je čitao Izaijino proročanstvo. Anđeo je uputio kršćanskog evangelizatora Filipa da upita tog čovjeka: “Razumiješ li zapravo to što čitaš?” Etiopljanin je ponizno odgovorio: “Pa kako bih mogao ako me tko ne uputi?” te je zamolio Filipa da mu objasni taj odlomak iz Pisma. A Filip nije bio čovjek koji je tek samostalno čitao Bibliju i iznio vlastito objašnjenje Pisma. On je blisko surađivao s Božjom vidljivom organizacijom. Zato je mogao pomoći Etiopljaninu da usvoji pouku koju je Jehova pružao putem te organizacije (Djela apostolska 6:5, 6; 8:5, 26-35). Slično tome, danas nitko ne može sam ispravno razumjeti Jehovine naume. Svima nam je potrebna pomoć koju Jehova  s puno ljubavi pruža putem svoje vidljive organizacije.

9. Koji nam program čitanja Biblije može svima pomoći?

⁹ Da bi nam pomogla razumjeti Bibliju, Jehovina organizacija pruža nam izvrsnu biblijsku pouku putem raznih publikacija. Pored toga, Teokratska škola propovijedanja, koja se održava u svim skupštinama Jehovinih svjedoka diljem svijeta, uključuje i raspored za redovito čitanje Biblije. Osobno proučavanje Svetog pisma može nam puno pomoći (Psalam 1:1-3; 19:7, 8). Daj sve od sebe kako bi redovito čitao Bibliju. Čak i ako ne budeš sve u potpunosti razumio, cjelokupna slika koju ćeš steći o Bibliji puno će ti značiti. Naprimjer, pročitaš li svaki dan samo četiri ili pet stranica, za otprilike godinu dana pročitat ćeš cijelu Bibliju.

10. (a) Kada ti čitaš Bibliju? (b) Tko sve može zajednički čitati Bibliju, i zašto je važna redovitost?

¹⁰ Kada možeš čitati Bibliju? Odvojiš li za to samo 10 do 15 minuta dnevno, imat ćeš veliku korist od toga. Ako ne možeš ni to, barem odredi vrijeme u tjednu kad ćeš redovito čitati Bibliju i zatim se drži tog rasporeda. Ako si u braku, ti i tvoj bračni drug možete jedno drugome naglas čitati Bibliju. Ako tvoja djeca znaju čitati, i ona mogu čitati naglas. Čitanje Biblije treba nam biti doživotna navika, poput uzimanja hrane. Kao što znaš, ako se netko loše hrani, narušit će svoje zdravlje. Isto tako, naše duhovno zdravlje, a i vječni život, ovise o tome hranimo li se redovito ‘svakom riječi koja izlazi iz Jehovinih usta’ (Matej 4:4).

11. Što bi trebao biti naš cilj dok čitamo Bibliju?

¹¹ Što bi trebao biti naš cilj dok čitamo Bibliju? Cilj nam ne bi smio biti samo pročitati određeni broj stranica već bolje upoznati Boga kako bi porasla naša ljubav prema njemu i kako bismo ga obožavali na njemu prihvatljiv način (Ivan 5:39-42). Trebali bismo imati stav poput jednog pisca Biblije koji je rekao: “Pokaži mi, Jehova, putove svoje, nauči me hoditi stazama tvojim” (Psalam 25:4).

12. (a) Zašto je stjecanje “točne spoznaje” neophodno, i što je prilikom čitanja potrebno da bismo stekli tu spoznaju? (b) Koje četiri točke možemo koristiti kako bismo temeljito analizirali ono što čitamo u Bibliji? (Vidi okvir na 30. stranici.) (c) Upotrijebi te točke dok odgovaraš na pitanja koja se nalaze u ovom odlomku. Potraži biblijske retke koji su navedeni, ali nisu citirani.

¹² Dok usvajamo Jehovina učenja, naša bi želja trebala biti steći ‘točnu spoznaju’. Bez nje ne bismo mogli ispravno primjenjivati Božju Riječ u svom životu niti je točno objasniti drugima (Kološanima 3:10; 2. Timoteju 2:15). Da bismo stekli točnu spoznaju, trebamo pažljivo čitati, a ako nam je ono što čitamo teško razumljivo, možda to trebamo pročitati više puta kako bismo shvatili smisao. Pomoći će nam i ako uzmemo vremena da bismo razmišljali o gradivu i sagledali ga iz različitih uglova. Na 30. stranici navedene su četiri važne točke o kojima možemo razmišljati prilikom čitanja. Mnoge dijelove Biblije možemo temeljito analizirati, koristeći jednu ili više tih točaka. Dok odgovaraš na pitanja na narednim stranicama, uvidjet ćeš da je doista tako.

 (1) Često je slučaj da ti ono što čitaš u Bibliji nešto govori o tome kakav je Jehova kao osoba. Naprimjer, u Psalmu 139:13, 14 saznajemo da je Bog veoma zainteresiran za nerođenu djecu: “Sastavio si me u utrobi majke moje. Hvalim te, što sam divno sazdan. Divna su djela tvoja, i duša moja to zna dobro.” Jehovina djela stvaranja doista su divna! Način na koji je Jehova stvorio ljude pokazuje da nas on veoma voli.

Kad u Ivanu 14:9, 10 čitamo kako se Isus ophodio s drugima, mi ustvari saznajemo kako bi sam Jehova postupao. Imajući to na umu, što možemo saznati o Jehovi iz događaja zapisanih u Luki 5:12, 13 i Luki 7:11-15?

(2) Razmišljaj o tome kakve veze određeni izvještaj ima s glavnom temom Biblije, naime potvrđivanjem Jehovinog prava vladanja i posvećenjem njegovog imena putem Kraljevstva pod obećanim Sjemenom, Isusom Kristom.

Kako su Ezehijel i Danijel istaknuli glavnu temu Biblije? (Ezehijel 38:21-23; Danijel 2:44; 4:17; 7:9-14).

Kako Biblija jasno pokazuje da je Isus obećano Sjeme? (Galaćanima 3:16).

Kako Otkrivenje svojim opisima dovodi do veličanstvenog vrhunca temu o Kraljevstvu? (Otkrivenje 11:15; 12:7-10; 17:16-18; 19:11-16; 20:1-3; 21:1-5).

(3) Upitaj se kako osobno možeš primijeniti ono što čitaš. Naprimjer, u 2. do 5. Mojsijevoj čitamo o nemoralnom i buntovnom postupanju Izraelaca. Saznajemo da su takvi stavovi i postupci imali loše posljedice  po njih. Zato bi nas to trebalo potaknuti da ugađamo Jehovi i da ne oponašamo njihov loš primjer. “Te su im se stvari događale kao primjeri, i napisane su za upozorenje nama, na koje su došli krajevi sustavâ stvari” (1. Korinćanima 10:11).

Što učimo iz izvještaja o tome kako je Kain ubio Abela? (1. Mojsijeva 4:3-12; Hebrejima 11:4; 1. Ivanova 3:10-15; 4:20, 21).

Da li se biblijski savjeti kršćanima koji imaju nebesku nadu odnose i na one koji imaju nadu u vječni život na Zemlji? (4. Mojsijeva 15:16; Ivan 10:16).

Premda smo na dobrom glasu u kršćanskoj skupštini, zašto trebamo razmišljati o tome kako još potpunije primjenjivati biblijske savjete koje već znamo? (2. Korinćanima 13:5; 1. Solunjanima 4:1).

 (4) Razmišljaj o tome kako ono što čitaš možeš upotrijebiti da bi pomogao drugima. Svi ljudi zabrinuti su zbog zdravstvenih problema, pa im možemo pročitati što je Isus radio kako bi pokazao što će činiti u daleko većem omjeru kad primi kraljevsku moć: “Pristupilo [mu je] veliko mnoštvo, dovodeći sa sobom hrome, sakate, slijepe, nijeme i mnoge druge, (...) a on ih je izliječio” (Matej 15:30).

Koga bi mogao utješiti izvještaj o uskrsnuću Jairove kćeri? (Luka 8:41, 42, 49-56).

13. Kakve rezultate može donijeti redovito čitanje Biblije i proučavanje u suradnji s Jehovinom organizacijom?

¹³ Kad pri čitanju Biblije razmišljamo o četiri spomenute točke ono postaje izuzetno korisno. Istina, čitanje Biblije može biti pravi izazov. No od toga ćeš imati koristi cijeli život jer čitajući Bibliju postajemo duhovno jači. Redovito čitanje Biblije približit će nas Jehovi, našem Ocu punom ljubavi, te našoj kršćanskoj braći. Ono će nam pomoći da primjenjujemo savjet da se ‘čvrsto držimo riječi života’ (Filipljanima 2:16).