1. (a) Zašto su nam svima potrebni savjeti i stega? (b) Koje pitanje trebamo razmotriti?

BIBLIJA u Jakovu 3:2 kaže: “Svi se spotičemo mnogo puta.” Sigurno se možemo sjetiti mnogo slučajeva kad nismo postupili u skladu sa savjetima iz Božje Riječi. Zato smo svjesni da nam Biblija s pravom kaže: “Poslušaj savjet i primi ukor, da poslije budeš mudar!” (Priče Salamunove 19:20, Šarić). Nesumnjivo smo već poduzeli potrebne promjene kako bismo svoj život doveli u sklad s biblijskim učenjima. No kako reagiramo kad nas neki sukršćanin savjetuje u vezi s nečime?

2. Kako bismo trebali reagirati kada dobijemo savjet?

² Kada dobiju savjet, neki se opravdavaju te pokušavaju umanjiti ozbiljnost situacije ili krivnju prebaciti na druge. No mnogo je bolje poslušati savjet i primijeniti ga (Hebrejima 12:11). Naravno, nitko ne bi smio očekivati savršenstvo od drugih, niti neprestano davati savjete o nebitnim stvarima ili o onome što Biblija prepušta osobnom izboru. Osim toga, možda osoba koja daje savjet nije u obzir uzela sve činjenice, na što joj se s poštovanjem može ukazati. No za daljnje razmatranje pretpostavimo da su savjet ili ukor koje smo dobili na mjestu i da se temelje na Bibliji. Kako bismo na njih trebali reagirati?

3, 4. (a) Što Biblija sadrži, a može nam pomoći da steknemo ispravan stav o primanju savjeta i ukora? (b) Kako je kralj Saul reagirao na savjet, i kakve su bile posljedice toga?

³ Božja Riječ sadrži stvarna iskustva ljudi koji su dobili savjete koji su im bili potrebni. Ponekad su uz savjet bili i ukoreni. Tako je bilo i s izraelskim kraljem Saulom. On nije poslušao Jehovinu zapovijed u vezi s Amalečanima. Amalečani su se borili protiv Božjih slugu, i Jehova je presudio da nitko od njih ni od njihove stoke ne smije ostati na životu. No kralj Saul poštedio je njihovog kralja i najbolje životinje (1. Samuelova 15:1-11).

⁴ Jehova je poslao proroka Samuela da ukori Saula. Kako je Saul reagirao? Opravdavao se da je porazio Amalečane te da je poštedio samo njihovog kralja. Međutim, to se protivilo Jehovinoj zapovijedi (1. Samuelova 15:20). Krivnju za to što nije pobio sve životinje Saul je pokušao prebaciti na narod, te je rekao: “Pobojah se naroda i poslušah glas njegov” (1. Samuelova 15:24). On se izgleda više brinuo za svoj ugled, pa je čak od Samuela tražio da mu pred narodom ukaže čast (1. Samuelova 15:30). Nakon nekog vremena Jehova je odbacio Saula kao kralja (1. Samuelova 16:1).

5. Što se dogodilo kralju Oziji zbog toga što je odbacio savjet?

⁵ Judejski kralj Ozija “sagriješi Jehovi Bogu svojemu, jer uđe u hram Jehovin da kadi” (2. Dnevnika 26:16). No samo su svećenici imali pravo prinositi kâd. Kad je prvosvećenik pokušao spriječiti Oziju, kralj se razgnjevio. Što se zatim dogodilo? Biblija kaže: “Iziđe mu  guba na čelu (...) jer ga Jehova udari. I osta kralj Ozija gubav do smrti svoje” (2. Dnevnika 26:19-21).

6. (a) Zašto su Saul i Ozija odbacili savjet? (b) Zašto je odbacivanje savjeta i danas ozbiljan problem?

⁶ Zašto je Saulu i Oziji bilo teško prihvatiti savjet? Glavni problem bio je njihov ponos, obojica su imala previsoko mišljenje o sebi. Mnogi si zbog te osobine uzrokuju mnoge probleme. Oni izgleda smatraju da će time što prihvate savjet priznati da imaju nedostatke ili da će to štetiti njihovom ugledu. No ponos je slabost. On može iskriviti čovjekovo razmišljanje i navesti ga da odbije pomoć koju mu Jehova pruža putem svoje Riječi i organizacije. Zato nas Jehova upozorava: “Oholost dolazi pred pogibao, i ponosit duh pred propast” (Priče Salamunove 16:18; Rimljanima 12:3).

7. Koje dobre pouke možemo izvući iz načina na koji je Mojsije primio savjet?

⁷ Biblija sadrži i pozitivne primjere onih koji su prihvatili savjet, i te primjere valja oponašati. Jedan od njih je Mojsije, kojega je tast savjetovao kako da izvršava svoj težak zadatak. Mojsije ga je saslušao i odmah postupio u skladu s tim savjetom (2. Mojsijeva 18:13-24). Zbog čega je Mojsije poslušao savjet usprkos tome što je imao veliki autoritet? Zbog toga što je bio ponizan. “Mojsije bješe čovjek vrlo krotak mimo sve ljude na zemlji” (4. Mojsijeva 12:3). Koliko je krotkost važna? Sofonija 2:3 pokazuje da ona znači život.

8. (a) Koje je grijehe učinio David? (b) Kako je David reagirao kad ga je Natan ukorio? (c) Koje su bile posljedice Davidovih grijeha?

 ⁸ Kralj David učinio je preljub s Betsabejom, te ga je pokušao prikriti tako što je dao ubiti njenog supruga Uriju. Jehova je poslao proroka Natana da ukori Davida. David se pokajao te je odmah priznao: “Sagriješih Jehovi” (2. Samuelova 12:13). Premda je Bog prihvatio Davidovo pokajanje, on je morao snositi posljedice svojih grijeha. Jehova mu je rekao da se mač ‘neće odmaći od njegovog doma’, da će ‘njegove žene dobiti njegov bližnji’ te da će sin koji je začet u toj preljubničkoj vezi sigurno umrijeti (2. Samuelova 12:10, 11, 14).

9. Što ne smijemo zaboraviti kada dobijemo savjet ili ukor?

⁹ Kralj David znao je koliko je korisno poslušati dobar savjet. Jednom se prilikom zahvalio Bogu za osobu koja ga je savjetovala (1. Samuelova 25:32-35). Jesmo li i mi poput njega? Ako jesmo, to će nam pomoći da ne kažemo ili učinimo mnoge stvari zbog kojih bismo kasnije mogli požaliti. No što ako smo učinili nešto zbog čega trebamo dobiti savjet ili čak biti ukoreni? Ne zaboravimo da je to dokaz Jehovine ljubavi i da je to za našu vječnu dobrobit (Priče Salamunove 3:11, 12; 4:13).

10. Koju osobinu, prema Isusovim riječima, trebaju imati oni koji žele ući u Kraljevstvo?

¹⁰ Da bismo imali dobar odnos s Jehovom i svojom kršćanskom braćom, trebamo razvijati određene osobine. Isus je spomenuo jednu od tih osobina kad je  među svoje učenike doveo dijete i rekao: “Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nipošto nećete ući u nebesko kraljevstvo. Dakle, tko se god ponizi kao ovo dijete, taj je najveći u nebeskom kraljevstvu” (Matej 18:3, 4). Budući da su među sobom raspravljali o tome tko je od njih najveći, Isusovi učenici trebali su razvijati poniznost (Luka 22:24-27).

11. (a) Pred kime trebamo pokazivati poniznost, i zbog čega? (b) Kako ćemo primiti savjet ako smo ponizni?

¹¹ Apostol Petar je napisao: “Svi se opašite poniznošću jedan prema drugome, jer Bog se suprotstavlja oholima, a nezasluženu dobrohotnost daje poniznima” (1. Petrova 5:5). Mi smo svjesni toga da trebamo biti ponizni pred Bogom, no ovaj redak pokazuje da trebamo biti ponizni i u ophođenju sa sukršćanima. Ako posjedujemo tu osobinu, onda drugima nećemo zamjerati kad nam daju neki prikladan savjet, već ćemo učiti od njih (Priče Salamunove 12:15).

12. (a) Koje je važno svojstvo usko povezano s poniznošću? (b) Zašto bismo trebali razmišljati o tome kako naši postupci utječu na druge?

¹² Poniznost je usko povezana s brigom za dobrobit drugih. Apostol Pavao je napisao: “Neka nitko ne traži svoju korist, nego korist drugoga. (...) Stoga, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite, sve činite na Božju slavu. Pazite da ne budete uzrok spoticanju ni Židovima ni Grcima ni Božjoj skupštini” (1. Korinćanima 10:24-33). Pavao nije rekao da trebamo odbaciti sve što nam se sviđa, već nas je potaknuo da ne činimo ništa što bi nekoga moglo navesti da postupa protiv svoje savjesti.

13. Koji nam primjer može pomoći da utvrdimo jesmo li spremni prihvatiti na Bibliji utemeljene savjete?

 ¹³ Stavljaš li dobrobit drugih ljudi ispred svojih vlastitih interesa? Svi bismo se trebali učiti tako postupati. To možemo činiti na mnoge načine. Uzmi za primjer odijevanje i dotjerivanje. Ono je stvar osobnog ukusa, koji se treba podudarati s biblijskim smjernicama o skromnosti, urednosti i čistoći. No kad bi doznao da u kulturi u kojoj živiš tvoj način odijevanja ili dotjerivanja odvraća ljude od slušanja poruke o Kraljevstvu, bi li poduzeo potrebne promjene? Sigurno da bi, jer pomoći nekome da dobije vječni život daleko je važnije od toga da ugodimo sebi.

14. Zašto je važno razvijati poniznost i biti obziran prema drugima?

¹⁴ Isus nam je pružio primjer u poniznosti i obzirnosti prema drugima tako što je čak oprao noge svojim učenicima (Ivan 13:12-15). Za njega Božja Riječ kaže: “Zadržite u sebi takav misaoni stav kakav je bio i u Kristu Isusu, koji, iako je postojao u Božjem obličju, nije pomišljao na otimanje, naime da bi trebao biti jednak Bogu. Ne, nego se odrekao samog sebe i uzeo obličje roba i postao sličan ljudima. I više od toga, kad se obličjem našao kao čovjek, ponizio se i postao poslušan sve do smrti” (Filipljanima 2:5-8; Rimljanima 15:2, 3).

15. (a) Koje promjene trebamo poduzeti da bi naša osobnost bila u skladu s onim što Bog želi? (b) Na koji nam način Jehova svima daje savjet i ukor?

¹⁵ Budući da smo svi grešni, moramo mijenjati svoj stav i način postupanja želimo li odražavati osobnost  svog Boga te obući “novu osobnost” (Kološanima 3:5-14). Savjet i ukor pomažu nam da utvrdimo na kojim se područjima trebamo popravljati i kako to možemo učiniti. Glavno sredstvo putem kojeg dobivamo potrebnu pouku je sama Biblija (2. Timoteju 3:16, 17). Biblijska literatura i sastanci koje imamo zahvaljujući  Jehovinoj organizaciji pomažu nam primjenjivati Božju Riječ. Čak i ako smo već čuli neki savjet, uviđamo li da se on odnosi na nas i hoćemo li ga primijeniti?

16. Koju nam pomoć Jehova pruža kao pojedincima?

¹⁶ Jehova nam brižno i s ljubavlju pomaže da se nosimo sa svojim problemima. Milijunima ljudi pomaže se putem biblijskog studija. Roditelji savjetuju i ukoravaju svoju djecu kako bi ih zaštitili od postupaka koji im mogu nanijeti bol (Priče Salamunove 6:20-23). Pripadnici skupštine znaju od iskusnih propovjednika tražiti savjete i prijedloge kako bi bili još djelotvorniji u službi propovijedanja. Starješine se ponekad međusobno savjetuju ili se obrate drugima koji su iskusni u službi. Oni koji su za to duhovno osposobljeni koriste Bibliju kako bi pomagali osobama kojima je to potrebno, a to čine u duhu blagosti. A ako ti nekome daješ savjet, “pazi na sebe, da i sam ne bi bio iskušan” (Galaćanima 6:1, 2). Da, svima nam je potreban savjet i ukor kako bismo ujedinjeno obožavali jedinog pravog Boga.